Stižu nove pandemije ako ne zaštitimo prirodu? Poljoprivreda igra važnu ulogu

Nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije virusa SARS-CoV-2 objavljeno je istraživanje kalifornijskog sveučilišta u Davisu gdje su proučavali znanstvene radove o bolestima koje su do sada prelazile sa životinja na ljude. Tada su ustvrdili da bliski kontakt s divljim životinjama kroz gubitak njihovog staništa, a onda i lov te trgovinu, povećava rizik od epidemije novih bolesti. 

Covid-19, virus koji je do sada uzrokovao ukupno 55,1 milijun slučajeva oboljenja u svijetu od kojih je 1,33 milijuna sa smrtnim ishodom, i dalje intrigira znanstvenike - kako njegovo podrijetlo, još više suzbijanje. Cjepivo će, čitamo ovih dana, uskoro biti dostupno, no, to ne znači da čovječanstvo treba zaboraviti na njegovo postojanje. 

Umjesto rekacije - prevencija širenja virusa

Osim što ćemo još dugo osjetiti posljedice, slične će pandemije postati sve češće, brže će se širiti, odnositi više života, a posljedično, znatnije naštetiti ekonomijama nego što je to Covid-19, upozorava novo izvješće o biološkoj raznolikosti i pandemijama 22 vodeća stručnjaka iz cijelog svijeta.

Sazvani od strane Međuvladine platforme za znanstvenu politiku o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), stručnjaci se slažu da je izbjegavanje ere pandemije moguće, ali da će to zahtijevati seizmički pomak u pristupu problemu - s reakcije na prevenciju.

Upozoravaju kako je ovo najmanje šesta svjetska zdravstvena pandemija od velike pandemije gripe  1918. godine, poznate i kao Španjolska gripa, pa iako svoje podrijetlo vuče od mikroba koje prenose životinje, kao sve do sada, nastanak ove najnovije u cijelosti je potaknut ljudskim aktivnostima. 

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?

Procjenjuje se da još 1,7 milijuna trenutno 'neotkrivenih' virusa postoji kod sisavaca i ptica - od kojih bi do 827.000 moglo imati sposobnost zaraze ljudi. 

Smanjiti uništavanje bioraznolikosti

"Iste ljudske aktivnosti koje pokreću klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti potiču i rizik od epidemije. Promjene u načinu na koji koristimo zemlju - širenje i intenziviranje poljoprivrede, neodrživa trgovina, proizvodnja i potrošnja - narušavaju prirodu i povećavaju kontakt između divljih životinja, stoke, patogena i ljudi. Ovo je put do pandemije", ni malo nije optimističan Peter Daszak, zoolog i voditelj istraživanja. 

Što stručnjaci preporučuju? Prevenciju, odnosno smanjenje aktivnosti kojima uništavamo bioraznolikost, a što je, podsjetimo, dio Zelenog plana i jedna od strategija ZPP-a. To bi, prema znanstvenicima, trebalo smanjiti kontakt divljih životinja i stoke, a onda i ljudi te tako spriječiti širenje novih bolesti. 

Nagrada za promicanje eko proizvodnje - za bioraznolikost osigurano 40 milijardi eura?

Za razliku od prevencije, reakcija, poput mjera javnog zdravstva i tehnoloških rješenja, posebno brzo kreiranih i distribuiranih cjepiva i lijekova su "polagan i nesiguran put" koji sa sobom nosi ogromne troškove, ističu ovi stručnjaci.