Štete od suše su izvjesne, ali su razmjeri različiti

Zadovoljstvo slavonskih poljoprivrednika iznadprosječnim rezultatima žetve pšenice kratko je trajalo. Naime, razdoblje bez dovoljno kiša praćeno iznimno visokim temperaturama na području Slavonije i Baranje traje već treći mjesec. Temperature zraka u drugoj polovini kolovoza u hladu su dostizale 38 i 39 stupnjeva, dok se temperatura tla sredinom dana na dubini od pet centimetara kreće između 35 i 38 stupnjeva Celzijevih.

Mnogi se sa zebnjom prisjećaju 2003. godine koja je zapamćena kao najsušnija i kada je čak 13 hrvatskih županija proglasilo elementarnu nepogodu zbog suše, a stručnjaci su štetu na usjevima tada procijenili na gotovo 1,5 milijardi kuna.

Štete od suše procjenjuju se i ovih dana, a stanje elementarne nepogode proglašeno je u cijelosti za Osječko-baranjsku županiju, te za dijelove Međimurske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije. Najteže je u Osječko-baranjskoj županiji gdje je suša tijekom lipnja i srpnja zahvatila 137.500 hektara, a do tada pričinjena šteta procijenjena je na više od 400 milijuna. Suša je najviše pogodila kukuruz, soju, šećernu repu, ali i voće i povrće. Kako nam je rekla Marija Medić, stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu pri HGK-ŽK-u Osijek, najviše su pogođeni usjevi na pjeskovitim tlima kakva se nalaze u Podravini, te na glinastim tlima.

Šarolike štete

Zbog dugotrajnosti suše najviše je stradao kukuruz i može se očekivati prinos manji i do 40 posto. Slično je prošla i soja koja je osjetljiva na visoke temperature pa su zabilježene abortivne reakcije, odnosno došlo je do odbacivanja cvijeta. Manje štete su na šećernoj repi jer ona zbog zelene mase bolje zadržava vlagu. Suncokret za sada dobro podnosi sušu, ali je i on formirao manje glavice. Na kraju, kaže Marija Medić, puno toga ovisi o primijenjenoj tehnologiji: kakvo je sjeme sijano, kako je prihranjivano i, uopće, kako su i koliko poduzimane agrotehničke mjere. Onaj tko je u svoje usjeve uložio više potrebnih mjera sigurno danas ima manje glavobolje od drugih.

Nikad manje kiše

Pored izrazito dugotrajno visokih temperatura zraka koje su od travnja do danas više za gotovo dva stupnja od normale, najveći problem poljoprivrednicima u Osječko-baranjskoj županiji predstavlja manjak oborina. Tako je u travnju na području ove županije pala samo 14,1 litra po četvornom metru za razliku od prošlogodišnjih 59 litara. U svibnju je bilo čak 90 litara, ali uglavnom u obliku pljuskova koji zbog stvaranja pokorice na tlu donose više štete nego koristi. Sušno razdoblje nastavljeno je u sljedeća tri ljetna mjeseca. Lipanj je donio 36 litara (2010. - 82 litre), u srpnju je palo 16,3 litre (2010. - 61 litra), dok je ovogodišnji dosadašnji dio kolovoza donio
samo četiri litre kiše po četvornom metru.

Da je tako, govore i podaci koje smo dobili od Ivana Poljaka, voditelja proizvodnje u PZ-u Lovas u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naime, iako je suša pogodila i tu županiju, zbog kvalitete tla ali i poduzetih mjera štete su ipak manje. Kukuruz podgorijeva, ali je stanje klipa ipak zadovoljavajuće, objašnjava Poljak dodajući kako su veće štete zabilježili na silažnom kukuruzu koji nije dostigao uobičajenu visinu. Tako su umjesto uobičajenih pet vagona po hektaru, ubrali četiri vagona sirove mase.

Najveći pad prinosa bit će vjerojatno na soji jer su u fazi oplodnje bile izrazito visoke temperature pa se očekuju tridesetak posto manji prinosi. Posljedica ima i na dijelovima šećerne repe, dok suncokret u najistočnijoj hrvatskoj županiji prisilno dozrijeva, pa će i tu biti manjeg prinosa. Iako je stanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji nešto bolje nego u drugim dijelovima Slavonije, prema Poljakovim riječima bilo bi još bolje da funkcionira planirani i dijelom izgrađeni sustav navodnjavanja na tom području.

Poremećaji na tržištu

Inače, problem navodnjavanja (i odvodnjavanja) u pravilu se aktualizira u vrijeme suša (i u vrijeme velikih oborina i poplava), a potom brzo pada u zaborav. Naime, kako tvrdi struka, u prosjeku svake treće do pete godine u Hrvatskoj se javljaju suše koje, ovisno o intenzitetu i trajanju, urod poljoprivrednih kultura mogu smanjiti i do 90 posto.

Ovogodišnja suša, nadaju se stručnjaci, neće urod smanjiti za dramatičnih 90 posto. Izvjesno je, međutim, da će njene posljedice biti ozbiljne i da će izazvati poremećaje na tržištu. Suša nije pogodila samo Hrvatsku, nego i zemlje u okruženju i velike svjetske proizvođače. Urod kukuruza će na globalnoj razini biti manji, na što upućuju i aktualne cijene kukuruza koje sada iznose čak 1,80 kuna po kilogramu što je itekako više od otkupne cijene pšenice koja u Hrvatskoj sada iznosi 1,35 kuna, dok je na europskim tržištima i niža. S obzirom na taj omjer cijena, lako se može dogoditi da se pšenica koristi za stočnu hranu. A kako će se to u konačnici odraziti na tržište hrane u prvoj polovini sljedeće godine, najbolje ćemo saznati kao potrošači.

Zaboravljeni projekt navodnjavanja?

Nacionalnim projektom navodnjavanja, koji je usvojen krajem 2005. godine, bilo je planirano da se do 2020. godine investira blizu 600 milijuna eura.

Vlada je tada zacrtala i da će do 2010. biti sagrađeni sustavi navodnjavanja na još 35.000 hektara, odnosno do 2020. godine navodnjavanjem bi trebalo biti obuhvaćeno ukupno 65.000 hektara. Temeljem tog Nacionalnog projekta navodnjavanja određena su i četiri pilot-projekta: višenamjenski kanal Sava-Dunav, sustav Opatovac u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Kaštela-Trogir-Seget u Splitsko-dalmatinskoj te donja Neretva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Autor: Svetozar Sarkanjac