Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredno zemljište
  • 26.04.2019. 18:00

Srbija svake godine ostane bez 25.000 hektara oranica

Stručnjaci tvrde da Srbija svake godine zbog gradnje infrastrukturnih i industrijskih objekata ostaje bez plodnog zemljišta. Država, takođe, nije uredila ni da zakupac mora da vrati isti ili bolji kvalitet zemljišta, a plodnost oranica je iz godine u godinu sve manja.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 291
  • 11
  • 1

Srbija svake godine izgubi 25.000 hektara plodnih oranica zbog gradnje infrastrukturnih i industrijskih objekata. Ipak, taj trend nije karakterističan samo za našu zemlju, već je zahvatio čitav svet. S druge strane stručnjaci tvrde da je pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko za Srbiju veliki gubitak. Novosti prenose, pored prenamene plodnih oranica, ozbiljan problem je i maksimalno iskorišćavanje humusa i smanjenje plodnosti sa 4% na 2%. Sada je već čest slučaj da usevi ustupaju mesto novim fabrikama, naročito ako su na dobroj lokaciji.

Oko 200.000 hektara državnih oranica stoji zaparloženo

Agroekonomski analitičar Branislav Gulan upozorava na to da se najviše gubi državno zemljište. U našoj zemlji se u državnom vlasništvu nalazi i oko 200.000 ha oranica koje se ne obrađuju i stoje zaparložene. Gulan ističe da postoji inicijativa države da se zemlja koja se ne obrađuje da na korišćenje mladim poljoprivrednicima. On dodaje da od ukupno 4,1 miliona hektara obradivih površina u Srbiji, obrađuje se oko 3,4 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredna gazdinstva prosečno koriste 6,1 hektara zemlje, dok kompanije u proseku poseduju 304 hektara. Prema Gulanovim rečima nije normalno da se svake godine gubi toliko plodnih oranica, dodajući da je strašno i koliko malo zemlje se navodnjava.

Gradi se i na najplodnijim oranicama

Agroekonomistu Milana Prostrana najviše brine neodgovorno ponašanje prema plodnom poljoprivrednom zemljištu. On naglašava da je zakonom uređeno da se poljoprivredno zemljište pretvara u industrijsko i građevinsko, ukoliko za to postoje potrebe. Rezultat toga je da se poljoprivredno zemljište u svim krajevima smanjuje zbog infrastrukturnih i drugih objekata. Prostran napominje da je dodatni problem to što se gradi i na najplodnijim oranicama.

Prostran: Što pre doneti izmene Zakona o zemljištu

Milan Prostran tvrdi da država poseduje oko 500.000 hektara zemljišta, kojim prema Prostranovim rečima, loše gazduje. Zato je važno da se što pre donesu izmene ili čak usvoji potpuno novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Prostran predviđa da će se poljoprivredno zemljište u Srbiji smanjivati sve više, napomenuvši da ako sačuvamo plodnost, to smanjenje neće imati toliki negativni uticaj. S druge strane ukoliko površine smanjujemo zbog drugih stvari, a istovremeno ga devastiramo, onda je to veoma opasno.

Treba raditi na očuvanju plodnosti obradivog zemljišta

Prostrana više zabrinjava neodgovoran odnos prema poljoprivrednom zemljištu jer čak ni država nije uredila da zakupac mora da vrati isti ili bolji kvalitet zemljišta. Kod nas se dešava da se oranice eksploatišu do te mere da ono postaje neplodno. Zakupci uzmu neku parcelu na period od 5 godina i onda na njoj seju samo pšenicu, a to je prema prostranovim rečima pogubno. Humusni deo smanjen je sa 4,5% odsto na 2%. Zato treba raditi na opštem odnosu i očuvanju plodnosti obradivog zemljišta.

Idealno bi bilo da investitori iskoriste stare lokacije i industrijske zone

Stručnjaci smatraju da bi idealno bi bilo da novi investitori koriste stare napuštene lokacije i industrijske zone. U Razvojnoj agenciji Srbije objašnjavaju da postoji čitav niz faktora koji utiču na njihovu odluku. Među njima su infrastrukturna opremljenost lokacije i tehničko rešenje samog objekta. Zato se investitori neretko opredeljuju za gradnju novih objekata jer postojeći u industrijskim zonama ne zadovoljavaju potrebe projekta. 

Isplativija gradnja novog od rekonstrukcije starog industrijskog objekta?

Međutim neke od prepreka su i što su postojeći objekti stari i u lošem stanju, tako da su potrebni veliki radovi da bi se adaptirali i rekonstruisali. Mnogi od njih nisu usklađeni ni sa ekološkim standardima, o kojima danas ozbiljan investitor itekako vodi računa. Kada biraju neku lokaciju za gradnju fabrike investitori žele da ona bude blizu tržištu na kojem će plasirati robu, da u blizini bude i auto-put, ali se vodi računa i o dostupnosti radne snage. Zato su među industrijskim zonama koje su trenutno aktuelne investitorima najomiljenije one u Subotici, Novom Sadu, Inđiji, Staroj Pazovi, Pančevu i Nišu.


Izvori

Novosti.rs


Tagovi

Zemljište Poljoprivreda Srbija Branislav Gulan Milan prostran Plodnost Oranice


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić