Sjetva kasni

Ova se godina baš urotila protiv seljaka, pa im osim besparice, jednake probleme zadaje i loše vrijeme koje odlaže proljetnu sjetvu. Ionako manjkava priprema zemlje zbog toga bi mogla rezultirati još lošijim prinosima od onih koje su seljaci već ukalkulirali, pa su pogledi osim u Ministarstvo poljoprivrede, upereni i u nebo. A da će im trebati čudo potvrđuje i Drago Kovažik iz Laminca, jedan od najpoznatijih bjelovarsko - bilogorskih farmera. Tri godine u nizu taj je uzgajivač na Jesenskom sajmu u u Gudovcu imao šampionsko grlo holstein pasmine, sad na farmi ima 60 muznih krava koje u prosjeku daju po osam i pol tisuća litara mlijeka, što je europski prosjek. Unatoč tome, proljetna sjetvu nikad nije dočekao u težoj situaciji, jer cijena mlijeka koja stoji na zaštitnih 2, 40 lipa i rastući troškovi, ruše svaku kalkulaciju.

Trećinu manje gnojiva

- Zbog stoke moramo posijati istu količinu ječma, zobi i kukuruza kao i svake godine što znači pedestak hektara površine. No sigurno da je sjetva slabije pripremljena i samo gnojiva će biti bačeno trećinu manje od stvarnih potreba. Da nema ovog županijskog kredita za proljetnu sjetvu ne znam kako bismo zasijali dovoljno hektara unatoč velikoj proizvodnji mlijeka. Poseban je problem plava nafta za koju se još ne zna koliko ćemo je na koncu dobiti. Ja sam ove godine dobio tri tisuće litara od čega sam već dvije potrošio, a sjetva još nije ni počela. Primjera radi, prošle sam godine imao pravo na petnaest tisuća litara plave nafte, a površina zemlje koju obrađujem ostala je ista. Ako je netko tu naftu nalio u kamione, ili negdje drugdje treba za to biti kažnjen, no seljaci to sigurno nisu radili - kaže Drago Kovažik. Taj je farmer inače među prvima krenuo u izgradnju moderne staje i dostigao najviše standarde proizvodnje mlijeka. Dokazao je da se može živjeti od mlijeka, uredno plaćati sve račune i stvarati zaradu, ali u trenutačnoj gospodarskoj situaciji to više nije moguće.

Kredit za sjetvu

- Ovo je prvi put da smo za proljetnu sjetvu morali uzeti kredit, do sada smo svake godine repromaterijal i gnojivo financirali iz vlastitih izvora - zaključuje Drago Kovažik. Za većinu seljaka ionako nema druge opcije nego kreditom ići u sjetvu, a za one koji ne ispunjavaju uvjete rješenje su zadruge.
- Sjetva će sigurno kasniti zbog lošeg vremena i teško da će u punom jeku biti prije prvog svibnja. Prošle smo godine na taj datum već bili gotovi. Kašnjenje će dodatno loše utjecati na prinos koji će zbog nedostatne pripreme zemlje ionako biti slab. Činjenica je da je kod nas ovih dana naizgled prometno i ljudi dolaze s vaučerima po robu, ali što očekivati kada čovjek sa dvije tisuće kuna pokušava zasijati pet rali površina, za što mu realno treba deset tisuća kuna. Stoga se štedi na onome što je najskuplje, a to je gnojivo - kaže Dejan Mendaš, tehnolog u Poljoprivrednoj zadruzi Velika Pisanica.

Autor: D.Vitanović