Sinjsko polje zapušteni El Dorado

Poljodjelstvo i stočarstvo, odnosno proizvodnja zdrave hrane imaju doista velike mogućnosti i na području Cetinskog kraja. Gradu Sinju i svim novoosnovanim gradovima i općinama, na tom području je na prvom mjestu sprega ratarstva i stočarstva jer je to temelj velike poljodjelske proizvodnje, dakako uz turizam u zadnje vrijeme. Ujedno se u brdsko planinskim predjelima njeguje i tradicija kozarstva i ovčarstva. No, temelj poljodjelstva je biljna proizvodnja, a veliki dio obradivih površina se u Cetinskom kraju prema ocjenama stručnjaka koristi za uzgoj žitarica na malim posjedima, još uvijek nažalost loše uređenom zemljištu. Naime vrlo malo je površina pod unosnijim kulturama, pa je potrebno više gajiti one poljodjelske kulture koje daju veće prihode i na malim posjedima.

U Sinjskom polju malo obradivih površina pod unosnijim poljodjelskim kulturama

No, prema prosudbi poznatog stručnjaka za uzgoj stočarstva i proizvodnju stočne hrane dipl. veterinara mr. Frano Jošta sudbina poljodjelstva toga kraja pogotovo zavisi o uređenju Sinjskog polja. On tvrdi kako je kraško polje pod umjetnim režimom vode te da u dolini Cetine uglavnom nadvladavaju interesi HEP-a. Zato rijeka Cetina, zaključuje Jošt, uglavnom predstavlja energetski kanal.

«Izgradnjom novih hidroelektrana, stalno se mijenjaju odnosi u režimu voda, poglavito podzemnih. Uslijed velikog broja promjenljivih i loše poznatih čimbenika, ovdje je poljoprivredna proizvodnja prilično nesigurna jer se gotovo svake godine iskazuje neka elementarna nepogoda (poplava ili suša, ili tuča). Urodi su u Sinjskom polju vrlo niski, jer na jednom hektaru na poljodjelskom dobru ne prelaze 3000 kilograma ploda žitarica. U Zapadnoj Europi, primjerice, govedarstvo sudjeluje oko 50 posto vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva. Prijašnjim izučavanjem utvrđeno je da područje bivše sinjske općine godišnje može proizvoditi oko 30.000.000 litara mlijeka te da se na toj osnovi može također proizvesti oko 1.500.000 kilograma mesa. Na sprezi govedarstvo-ratarstvo omogućio bi se bogatiji plodorod, korištenje postrnih usjeva te gnojidba stajskim gnojivom. Vrijednost proizvoda na području bivše Općine Sinj mogla bi se udvostručiti. Moramo znati da se govedarstvo potiče uzgojnim radom, stvaranjem hranidbene osnove i sigurnim otkupom mlijeka», tvrdi mr. Frano Jošt.

U bivšoj općini Sinj moglo bi se godišnje proizvoditi oko 30.000.000 litara mlijeka

Primjerice samo za godinu dana, i to samo od jedne matične nesilice, računa Jošt, moguće je proizvesti oko 150 kilograma mesa, a za 45 dana pile je moguće utoviti i do dva kilograma težine. Inače, za tu vrstu proizvodnje od velikog je značenja iskustvo, usvojene tehnologije i posjedovanje cijele tehnološke linije - matično jato, inkubatorska stanica, klaonica i prodajna linija. No stari društveni odnosi, ratne i poratne (ne) prilike doveli su nažalost do potpune obustave te proizvodnje.

«Tako je izvan upotrebe gotovo 30 peradarnika u Cetinskom kraju s oko 22.000 metara četvornih korisnog prostora, koji nije oplemenjen. Osim proizvodnje pilećeg mesa na području bivše Općine Sinj, još po tradiciji, postoji proizvodnja konzumnih jaja (kokošjih) - više od 50.000 nesilica s godišnjom proizvodnjom oko 13.000.000 jaja. Povećavanjem proizvodnje žitarica za oko 13 milijuna kilograma stvorila bi se osnova za tov od 5.000.000 pilića», Jošt otkriva realne mogućnosti proizvodnje hrane na sinjskom području.

I ribogojstvo se, po mr. Joštu, ubraja u glavne pravce razvoja Cetinskog kraja, ponajviše uslijed velikih prirodnih mogućnosti. Upozorava i na činjenicu kako ni bazeni bivše sinjske Trnovače u Rudi, koja je bila poznata i po uzgoju te plasmanu kvalitetne konzumne pastrve na domaćem i inozemnom tržištu, još uvijek nisu dovoljno iskorišteni u proizvodnji hrane. Mr. Jošt predlaže da se u Gradu Sinju osnuje Centar za slatkovodno ribarstvo za cijelu Dalmaciju s cjelovitom linijom razvoja, od genetike do prerade, jer na području bivše sinjske općine ima oko 2.200 hektara zemljišta pod vodom, najviše pod jezerskim vodnim površinama. Franu Jošta smo zapitali u čemu su dopunski pravci razvoja na području poljodjelstva, stočarstva, ribogojstva...?

Ne tako davno na sinjskom području se uzgajalo do 160.000 ovaca i koza

«Ovdje je moguće uvrstiti različite poljodjelske djelatnosti poput vinogradarstva, voćarstva, pčelarstva koje je donekle ipak živnulo, povrtlarstva s odgovarajućom preradom te proizvodnju sjemena, industrijskog i ljekovitog bilja. Želio bih poglavito izdvojiti stočarstvo, napose ovčarstvo i govedarstvo, ali i kozarstvo u brdsko-planinskim predjelima (Kamešnica, Svilaja...). Ne tako davno na cijelom području bivše Općine Sinj uzgajalo se do 160.000 ovaca i koza, a u Cetinskom kraju na planinskim površinama valja zadržati stari način stočarenja, jer je to ujedno i najbolji, najsigurniji način njihova korištenja. Ali je vrijeme da se i na tom području ostvari napredak uvođenjem novih pasmina ili njihovim križanjem. Naime, povećanjem biljne proizvodnje stvorila bi se osnova za bolje pasmine u ovčarstvu i držanje koza mliječnog tipa u stajskom načinu uzgoja. Glavni problem obnove stočnog fonda vezan je ujedno za obnovu osnovnih stada pa ovdje treba što prije ustanoviti genetsko-reprodukcijske centre koji bi opsluživali ne samo srednju Dalmaciju», predlaže mr. Frano Jošt poručujući ujedno i korisno oplemenjivanje krša, gdje god je to moguće.

Tvornicu stočne hrane je nazvao središnjom karikom u proizvodnji mesa, odnosno u razvoju stočarstva jer ona stoji na sredini između ratarske i stočarske proizvodnje. Krmne smjese su potrebite svim vrstama stoke, poglavito peradarstvu i ribogojstvu. Tvornica hrane bi u Gradu Sinju, prema prosudbi mr. Frane Jošta, imala regionalno značenje jer na tom području još nema ni jednog takvog pogona. U čemu su, zapravo, novi vidici u razvoju poljodjelstva, stočarstva, odnosno proizvodnje hrane na području Cetinskog kraja?

Tvornica stočne hrane središnja karika razvoja stočarstva

«U dolini Cetine ima tek 10.000 hektara zemljišta, a to je tek jedanaesti dio površine bivše sinjske Općine Sinj. Veliki prostori se nalaze na našim pribrežjima i zaravnima(podima). Tu su suha polja, šumske i pašnjačke površine. I život ljudi bi na ovom području dobio veliki poticaj jer bi imao oslonac na velikom prostoru. Doduše dodjelom zemljišta zaobiđeni su neki postupci okrupnjavanja posjeda u području polja gdje su imovinski odnosi zamršeni. Ali sve treba činiti kako bi se ponovo uspostavila demografska ravnoteža a u podneblju Cetinskog kraja, jer bi se naselili krajolici koji su do sada ostali bez pučanstva», prosuđuje mr. Jošt.

Nadalje, razmišljajući o oporavku i promicanju gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva u Cetinskom kraju, po njemu je na tom području moguće organizirati dvije vrste gospodarenja: manje posjeda (tek nekoliko hektara) na boljim položajima i na boljim tlima, koji bi bili namijenjeni isključivo biljnoj proizvodnji. To znači da bi trebalo dati apsolutnu prednost proizvodnji bilja koje podnosi manje vode, a to bi bilo vinogradarstvo, bajamarstvo. Novi način navodnjavanja davao bi uvjete za obilniju, kvalitetniju proizvodnju hrane, a bilo bi vrlo zgodno i korisno kada bi se spomenuti posjedi nadopunili stočarskom proizvodnjom intenzivnog tipa. No, veći posjedi od deset i više hektara bili bi namijenjeni stočarstvu, odnosno ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji. Uređenjem pašnjaka i njihovim razumnim korištenjem moguće je njihov prinos višestruko povećati.

Nedostaju mladi stručnjaci i izdašnija pomoć države

«Ali taj je projekt zahtijevan, a da bi se uspješno realizirao, potrebni su polet, stručnost, sposobnost i ustrajnost mladih ljudi, dakako uz izdašniju pomoć hrvatske države (kakvu je sada nažalost nemoguće pružiti zbog tolike recesije). Tako bi se dobar dio seljaka okrenuo i seoskom odnosno ruralnom turizmu. Za to sve Cetinski kraj itekako ima osnova, posebice ako se uzme u obzir bogatstvo kvalitetne vodi i blizina primorskih gradova i turističkih destinacija te modernih prometnica poput autoceste od koje je Grad Sinj udaljen tek nekih petnaestak kilometara», najavljuje lijepu budućnost sinjskom području mr. Frano Jošt dakako pod uvjetom kako valja više raditi, a ne čekati potporu i kad nije moguća.

Kako valja krčiti, oplemenjivati pribrežja i pode u podneblju Cetinskog kraja potvrđuje i mješoviti voćnjak i vinograd, te farma dipl. veterinara mr. Frane Jošta na predjelu Radošića, nedaleko Sinja. Naime, Jošt je s obitelji gotovo na kamenjaru iskrčio na stotine metara četvornih krša, izvadio i teškim kamionima izvukao na vagone kamenja i zemlje, te dovezao i nasuo tone plodne zemlje na krčevine. Tu je primjerice zasadio 500 mladih stabala badema od kojih već uživa i toliko očekivane plodove, što donosi korist cijeloj njegovoj obitelji. Uz bajame Frano Jošt je na oplemenjenom i kršu otetom prostoru zasadio i mlade jabuke, trešnje, dunje, smokve, cvijeće, zimzelen i druge biljke, kao i ljekovito bilje ..., i sve napreduje te svima služi za primjer.

Oplemenjivanje krša i mladi voćnjaci...

Inače, Joštova obitelj gotovo danonoćno bdije nad mladim voćnjakom, takvim jedinim ne samo u dalmatinskom zaleđu. Tu, dakle, odlično uspijeva i Joštin mladi vinograd, dakako i sve zasađene povrtlarske kulture. Marljivi i vidoviti stručnjak, mr. Frano Jošt je u tom ambijentu podigao i vikendicu, te farmu. Tako je, kaže, tek djelomice materijalizirao i svoj pilot-projekt o proizvodnji badema te inog voća na spomenutim podima. Želja mu je pokrenuti i kozarstvo i podići farmu koza, te proizvoditi kozje mlijeko i kozji sir, a kad će se i ta njegova ideja ostvariti, još se ne može točno reći. Podsjeća kako na tom prostoru, podno Visoke, ionako ne bi moglo ništa uspijevati bez vode koju je mr. Frano Jošt također osigurao najprije iz vlastita bunara (kišnica) zatim i iz vodovoda.

Autor: Nedjeljko Musulin