Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 17.04.2009.

Seljaci sade, divlje svinje se goste

DIVLJAČ NANOSI NOVE ŠTETE NA NJIVAMA U ZAGVOZDU

  • 779
  • 37
  • 0

Nakon što su ljetos prepolovili prinos grožđa, divlje svinje ove su se godine okomile na netom posađeni sjemenski krumpir. Tako su na lokalitetu zvanom Prapatnice, na istočnom dijelu općine Zagvozd, divlje svinje pojele sedamdesetak kilograma krumpira posađenog dva dana prije. Nesretni vlasnik njive Tomislav Bakota nije mogao vjerovati što mu se uistinu dogodilo.

− Kada sam došao na oranicu, imao sam što vidjeti. Kompletna njiva bila je preorana, kao da ste je uzorali traktorom. Čini se nevjerojatnim, ali nisam pronašao ni jedan jedini krumpir − ojađeno će Bakota, dodajući kako im svinje stvaraju više problema nego biokovski vukovi.

Malo je vjerojatno da će Bakota ponovno posaditi krumpir, jer koje mu koristi ako će ih svinje ponovno pojesti. Ako se to i dogodi, naš sugovornik odlučan je poduzeti mjere zaštite, ali i to će biti teško bez pomoći lokalne lovačke udruge ili šire društvene zajednice.

Sličan slučaj zbio se i u Katunima, u općini Šestanovac, gdje su svinje pojele pedesetak kilograma sjemenskog krumpira na njivi u blizini zaseoka Marušići. Divljim svinjama pripisuju se štete i na ostalim povrtlarskim kulturama, a već sada strepe i vlasnici vinograda da im se ne dogodi kao prošle godine kad su im svinje načinile znatne štete.

Glavnim “krivcem” za pravu svinjsku najezdu smatra se autocesta, koja je divljači presjekla koridor do Cetine, odnosno vode. Iako je na dionici od Dugopolja do Zagvozda izgrađeno nekoliko zaštićenih životinjskih prijelaza, divljač se očito još nije snašla te vrluda Zabiokovljem i Zamosorjem čineći štete.

Bolji poznavatelji prilika tvrde kako na tom području obitava nekoliko stotina divljih svinja podijeljenih u nekoliko krda, a tvrdnje da će taj broj ubrzo biti i veći pomalo plaše stanovnike tog dijela Dalmatinske zagore.

Autor: MLADEN NEJAŠMIĆ


Izvori

Slobodna Dalmacija