Razvoj poljoprivrede koči spora administracija!

Krajem prošloga mjeseca naziv Lički krumpir dočekao je svoju registraciju i zaštitu na EU razini - upisan je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva Lički krumpir je Ministarstvu poljoprivrede Udruga proizvođača Ličkog krumpira podnijela još 2011. godine i završetak postupka dočekan je s oduševljenjem.

Ovom osobitom prigodom u razgovoru s Anom Rukavinom-Stilinović, pročelnicom Upravnog odjela za gospodarstvo Ličko-senjske županije saznajemo koje aktivnosti Županija poduzima u cilju potpore svojim poljoprivrednicima, je li poljoprivreda ključ razvoja Ličko-senjske županije i koja su rješenja za neke od najvećih problema u poljoprivredi Republike Hrvatske.

Lika ponovno poznata po svom ličkom krumpiru

Vjerujemo da ste s oduševljenjem dočekali završetak procesa zaštite naziva Lički krumpir - što to znači za proizvođače s područja Ličko-senjske županije?

Prije svega, ono što očekujemo je da će među poljoprivrednicima nakon priznavanja imena i geografskog podrijetla ličkog krumpira porasti i interes za bavljenje ovom vrstom proizvodnje i da će Lika ponovo postati poznata po poljima zasađenim upravo ličkim krumpirom. Nemogućnost pravednog vrednovanja ovog proizvoda na policama trgovačkih lanaca uništila je proizvodnju krumpira u Lici u zadnjih dvadesetak godina.

Nedovoljno vrednovanje ličkog krumpira od strane trgovačkih lanaca uništilo je njegovu proizvodnju

Krumpir proizveden u Lici ima prepoznatljivo visoku kvalitetu, a upravo oznaka zemljopisnog podrijetla garantira tu kvalitetu. Zbog nje će i viša cijena ovog proizvoda na tržištu biti opravdana, a proizvođači s našeg područja koji proizvode i manje količine krumpira postat će konkurentni i tržišno prepoznatljivi.

Završila je 17. po redu izložba Jesen u Lici. Kako ste zadovoljni odazivom na ovu dugogodišnju manifestaciju?

Izložba Jesen u Lici ponos je Ličko-senjske županije. Kao organizatori Ličko-senjska županija i Razvojna agencija Ličko-senjske županije (LIRA) i ove godine smo okupili oko 270 izlagača koji su u trodnevnom programu tisućama posjetitelja predstavili plodove svojega rada. Broj izlagača koje Jesen u Lici može primiti ograničen je prostorom kojim kao organizatori raspolažemo za potrebu organizacije izložbe, stoga je njihov broj očekivan, iako smo brojne prijave iz toga razloga morali odbiti.

Ono što primjećujemo to je da je svake godine sve veći broj posjetitelja koji dolaze iz svih krajeva RH pa i iz drugih država, i to je ono što garantira opstanak naše manifestacije i njezinu budućnost.

Podupiremo projekte koji stvaraju tržišno prepoznatljive proizvode

Na koji način Ličko-senjska županija podupire poljoprivredne proizvođače?

Naše potpore uglavnom su usmjerene podupiranju razvoja ekološke proizvodnje te aktivnosti koje provode udruge i zadruge u poljoprivredi

Ličko-senjska županija donijela je Program mjera za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje do 2015. godine na koji je dobila prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Zbog ograničenih proračunskih sredstava svake godine nismo u mogućnosti provoditi sve mjere, ali naše potpore uglavnom su usmjerene podupiranju razvoja ekološke proizvodnje te aktivnosti koje provode udruge i zadruge u poljoprivredi. Podupiremo i projekte koji stvaraju tržišno prepoznatljive proizvode kao što je projekt zaštite ličkog krumpira i projekt zaštite ličke janjetine oznakom kvalitete.

Često se čuju komentari da je Lika idealna za ekološki uzgoj - osobito u smislu stočarstva. Slažete li se s tom izjavom?

Poljoprivredno zemljište kao temeljni prirodni resurs za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću u Županiji je nezagađeno i pogodno za razvoj ekološke poljoprivrede osobito u stočarstvu. Na području Županije prostiru se velike pašnjačke površine (različitih klasa). Najveći dio obradivih površina je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja na području Županije predstavljaju glavne nositelje svih poljoprivrednih proizvodnji.

Točno je da Ličko-senjska županija ima vrlo pogodne uvjete za razvoj eko-proizvodnje u stočarstvu i to proizvodnje mlijeka u govedarstvu i proizvodnje mlijeka i mesa u ovčarstvu.

Uspjeh proizvođača doživljavamo kao vlastiti

Sirar Perica Anić proglašen je jednim od najboljih proizvođača u RH i dolazi upravo iz Vaše županije. Što mislite - koje je rješenje za teško stanje u stočarstvu RH?

Dobre priče - OPG Perica Anić

Ličko-senjska županija je prijavila OPG Perica Anić iz Krasna na projekt Zlata vrijedan za 2015. godinu te smo bili oduševljeni kad smo saznali da je upravo naše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo osvojilo treće mjesto u ovom značajnom projektu, što je dokaz da se i u Lici, na Velebitu može uspjeti.

Da bi se popravilo teško stanje u stočarstvu potrebno je prije svega rješavati odnose na tržištu te razvijati različite lance prodaje. Gubitak stočnog fonda odraz je osim stanja na tržištu i starenja ruralnog stanovništva te kontinuiranog napuštanja sela. Stoga smatramo da će provedba niza mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014-2020 usmjerenih na podupiranje mladih poljoprivrednika, ulaganja u velike i male proizvođače, razminiranje poljoprivrednih površina te razvoj komunalne infrastrukture sinergijski doprinijeti najprije stabilizaciji stanja, a zatim i povećanju stočarske proizvodnje, uz obaveznu prilagodbu uvjeta za korištenje sredstava ovog Programa stanju i mogućnostima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na terenu.

Ličko-senjska županija često se nalazi na popisu županija s najvećom nezaposlenošću. Može li upravo poljoprivreda biti rješenje za zapošljavanje?

Uspješna politika ruralnog razvoja osigurat će stvaranje novih radnih mjesta u poljoprivredi

Uspješna politika ruralnog razvoja ne veže se isključivo uz razvoj poljoprivredne djelatnosti već, osim poljoprivrede, uključuje i druge gospodarske djelatnosti tj. diversifikaciju ruralnog gospodarstva, kvalitetu ruralnog života, inovacije u poljoprivredi, nove načine upotrebe poljoprivrednih proizvoda, zaštitu okoliša u seoskim sredinama i sl.

Ono što svakako očekujemo to je stvaranje novih radnih mjesta u sektoru poljoprivrede, kao proizvoda rasta ukupne gospodarske aktivnosti.

Projektima razminiranja vraćamo zemljište poljoprivredi

Kako ste zadovoljni provedbom natječaja Operativnog programa Ruralni razvoj u Vašoj županiji?

Za sada je teško govoriti o rezultatima, provedeni su tek prvi natječaji. Kao Županija nemamo uvid koliko je poljoprivrednih gospodarstava apliciralo na natječaje koji su bili otvoreni tijekom ove godine. Smatramo da je najvažnije organizirati proizvodnju i povući što veće iznose namijenjene izravnim plaćanjima, koje država treba isplaćivati u unaprijed poznatim rokovima kako bi proizvođači mogli stabilizirati proizvodnju i osigurati temelje za daljnja ulaganja za koja mogu povlačiti sredstva za razvoj svoje proizvodnje.

Postoje li županijski projekti u poljoprivredi s kojima se želite pohvaliti?

Trenutno je najvažniji projekt u provedbi je Projekt razminiranja poljoprivrednih površina. Ovaj Projekt Ličko-senjska županija kandidirala je na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za dodjelu potpore iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., Mjera 5.2. - Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim prilikama i katastrofalnim događajima - Operacija "Razminiranje poljoprivrednog zemljišta". Kroz njega osigurali smo sredstva za razminiranje 6.819.070 m² poljoprivrednih površina, koje će se time moći ponovo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.

Uz poljoprivredu često povezujemo i šumarstvo. Može li ono uz poljoprivredu biti pokretač razvoja Ličko-senjske županije?

Drvna industrija ostvaruje 70% izvoza Županije i šumarstvo je uz poljoprivredu pokretač razvoja Županije

Ličko-senjska županija najveća je županija u Hrvatskoj sa 5.350 km², od čega je 58% površine pod šumama. Šuma je naše bogatstvo koje stoljećima hrani ovdašnje obitelji i stoga smo uvjereni da će tako biti i dalje. U županiji posluje oko 20 gospodarskih subjekata koji se bave drvnom djelatnosti i koji zapošljavaju oko 400 djelatnika i upravo oni ostvaruju oko 70% izvoza Ličko-senjske županije pa bi se moglo reći da je šumarstvo uz poljoprivredu pokretač razvoja ove županije.

Međutim, većina šuma je u državnom vlasništvu, a sadašnja politika Hrvatskih šuma na žalost ne podupire razvoj malih prerađivačkih pogona. Postoji realna opasnost da će se, ako se ovakva politika nastavi, drvna sirovina proizvedena na ovom području prerađivati u Austriji, Italiji ili u nekim drugim krajevima Hrvatske.

Država treba osigurati daleko učinkovitiji sustav dodjele zemljišta

Kako ste zadovoljni provedbom Projekta TOP 1.000 HR poljoprivrede u Vašoj županiji?

Jako smo zadovoljni provedbom Projekta TOP 1.000 HR poljoprivrede, jer je isti jako dobro prihvaćen od strane naših poljoprivrednih proizvođača. Trenutno je u Bazi poljoprivrednih proizvođača RH čak 51 naš proizvođač.

Baza proizvođača dostupna je ovdje - upiši se!

Budući se dobar glas daleko čuje - očekujemo da će i ostali prepoznati važnost upisa u ovakvu vrstu baze podataka te da će uslijediti kontinuirani upis novih proizvođača u izrađenu Bazu i ažuriranje podataka o proizvodnji obuhvaćenih proizvođača.

Koji problem smatrate najvećim problemom u poljoprivredi Republike Hrvatske?

Ono što posebno muči sve poljoprivrednike u RH pa tako i u Ličko-senjskoj županiji danas je postojeći zakonodavni okvir koji ograničava i otežava razvoj poljoprivredne proizvodnje u svim segmentima. Dodatne teškoće stvara i spora državna administracija - prije svega Agencija za poljoprivredno zemljište, koja je preuzela sve poslove vezane uz davanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Stoga je potrebno ustrojiti potpuno novi i daleko učinkovitiji sustav dodjele poljoprivrednog zemljišta od onoga koji trenutno na terenu stvara velike probleme.

U tom smislu potrebno je žurno donijeti novi zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim će se - prije svega malim i srednjim obiteljskim gospodarstvima - omogućiti dugogodišnji zakup, ali i prodaja zemljišta.

Država mora iznaći načina potaknuti brži razvoj poljoprivredne proizvodnje, prije svega pojednostavljenjem brojnih uz poljoprivrednu proizvodnju i preradu vezanih propisa, a onima koji će biti kandidati za raspoloživa sredstva EU treba osigurati prihvatljive izvore da bi mogli lakše konkurirati za EU fondove. Konkurentnost malih i srednjih poduzetnika u poljoprivredi - odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - naš je prioritet u okviru buduće održive poljoprivrede i razvoja sela.

Foto: Dino Stanin/Pixsell