Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja
  • 26.07.2013.

Rakija pod embargom

Zaključak je ipak da nitko neće mjeriti koliko smo rakije za svoje potrebe ispekli u tom prijavljenom kazanu. Ali na tržište se ne može ići bez dozvola i papira što je u biti i normalno kada se radi o alkoholu. Da li će te popiti, pokloniti nekom svoju šljivu ili komovicu ipak nije važno. A ovako su ipak zaštićeni i oni koji ozbiljno idu na police trgovina, plate sve obaveze i ne može im svaka dida u selu biti konkurencija.

  • 2.658
  • 268
  • 0

Od prvog kolovoza je ukinuta zabrana koja traje već 90 godina - Mađari smiju peći vlastitu "Palinku", rakiju od šljiva, marelica ili drugog voća, jer je "mađarski radnik zaslužio i malo olakšanje nakon napornog rada". Nije čudo da nakon tih riječi mađarskog premijera Viktora Orbana njegova slika visi na mnogim zidovima u Mađarskoj. Tako je glasila vijest na državnom mađarskom radiju.

Doduše, takvo djelomično ukidanje poreza na alkoholne proizvode mora odobriti i Europska unija. Mađarskog premijera i mnoge Mađare, trenutno malo zanima što misli Europa i čitav svijet: "Ne dopuštamo da nam inozemstvo propisuje, što da radimo", čuje se od Orbana. Nakon višegodišnjeg "kmetstva" zemlja je konačno došla do gospodarskog samoopredjeljenja. To "samoopredjeljenje" znači i paket gospodarskih mjera gdje je ukidanje poreza na rakiju tek jedno od 29 - može se reći, podjednako upitnih mjera sanacije nacionalnog gospodarstva, stoji u jednom tekstu na Deutche welle nakon što je Mađarska dozvolila pečenje rakije u domaćinstvu.

"Mi smo s naše liberalne opcije pečenja u kazanima za rakiju po dvorištima krenuli u oporezivanje tih kazana. Taj običaj je u biti kod nas bio na razini spremanja zimnice. No, istina u vremenima krize mnogi su prešli granicu proizvodnje za sebe i prijatelje i napravili od toga pravi biznis. To je ono što je svakako trebalo oporezovati. Dakle, te količine koje idu na tržište. Isto tako je i u drugim zemljama EU. Ne treba se zanositi da smo mi jedini bili skloni alkoholnim pićima u svojoj kući. Pije se od pamtivjeka u cijeloj Europi, a ništa manje i od kada se u domaćinstvu ne smije proizvoditi alkoholno piće za potrebe tržišta."

Proizvodnja alkohola i jakih alkoholnih pića, odnosno obveze koje proizvođači alkoholnih pića imaju propisana je Zakonom o posebnom porezu na alkohol. Prema odredbama tog Zakona porezni obveznik, odnosno proizvođač alkohola i alkoholnih pića je svaki proizvođač koji proizvede preko 20 litara apsolutnog alkohola godišnje po poljoprivrednom domaćinstvu. Proizvođači koji proizvode do 20 litara apsolutnog alkohola godišnje, a ne stavljaju proizvode u promet, mogu to trošiti u vlastitom domaćinstvu i oni nisu porezni obveznici. To znači, isključivo proizvodnja za vlastite potrebe. 20 litara apsolutnog alkohola podrazumijeva 50 litara rakije ili drugog alkoholnog pića jačine 40 % (količina apsolutnog alkohola u alkoholnim pićima utvrđuje se tako da se količina alkoholnog pića pomnoži s postotkom alkohola i podijeli sa 100). Znači svako poljoprivredno domaćinstvo, pod uvjetom da ne prodaje svoje proizvode, može za vlastite potrebe proizvesti 50 litara rakije, vinjaka ili nekog drugog alkoholnog pića čija je jačina 40 vol%, na godinu.

Zakon je predvidio samo godišnju proizvodnju koje će domaćinstvo trošiti za vlastite potrebe i nije predvidio da se količine skladište i čuvaju u toku niza godina. Računica je međutim uvijek ista, može se proizvesti maksimalno 50 litara rakije, jačine 40 vol%. Ako je Vaš prijatelj na zalihama imao 400 litara rakije, to bi trebalo značiti da je punih 8 godina (8 puta 50 litara) proizvodio samo za vlastite potrebe, te da niti to nije koristio nego je samo skladištio. Nelogično, zar ne? Tim više što je ne smije prodavati, odnosno stavljati na tržište.

Kada uđu u EU, balkanske zemlje morat će zaboraviti ili odustati od mnogih tradicija, pa i od "pečenja" rakije - izgleda da su to najbolje već iskusili u Hrvatskoj. Hrvatska je, da tako kažemo, prilagodila svoje zakone Uniji. Prema tim novim propisima, čak i obična seoska kućanstva koja spravljaju domaću rakiju za vlastite potrebe ubuduće se moraju registrirati i plaćati paušale i poreze. To znači da se po kotlu plaća 15 eura, a to je oko 100 kuna. Za svaki litar preko tih čarobnih 50 mora se platiti specijalni porez, ali i porez na dodanu vrijednost.

Naši ljudi dužni su prijaviti svaku kap domaće šljivovice, a mogu biti kažnjeni s najmanje 300 eura, pa sve do nevjerojatnih 135.000 tisuća eura, piše jedan naš nezavisni stručnjak. Zbog straha od kazni, kako kažu, u Hrvatskoj rakija se više ne "peče" nasred dvorišta, nego krišom, po šupama i podrumima. Također, više nema ni tabli pored puta na kojima piše "Prodajem rakiju", ističe isti autor.

Zbog novih specijalnih poreza i paušala, spravljanje domaće rakije za osobne potrebe prešlo je u ilegalu. A što se tiče proizvodnje rakije za daljnju prodaju, novi zakoni su još oštriji i rigorozniji. Mnogi vlasnici seoskih kućanstava ozbiljno razmišljaju o tome da prestanu sa proizvodnjom rakije, a državni dužnosnici su potvrdili da su brojni voćari već porušili svoje šljivike.

  • EU ne zabranjuje ni proizvodnju alkoholnih pića za vlastite potrebe. Međutim, u slučaju njihove prodaje a radi zaštite potrošača i njihova zdravlja, moraju se poštovati europski propisi o higijeni proizvodnje, deklariranju proizvoda, kontroli kakvoće, obveznom izdavanju računa i sl, odgovorili su na naše pitanje u ministarstvu poljoprivrede.

Vlasnik je dužan prijaviti kotao carinskoj upravi koja provodi i nadzire Zakon o trošarinama. U protivnom može slijediti kazna od dvije do deset tisuće kuna. Ali to naravno nije sve. Za one koji proizvedu više od 20 litara čistog alkohola godišnje, dakle četrdesetak litara rakije, obavezni su platiti trošarinu čak i onda ako svu rakiju sami i popiju. Po litri čistog alkohola trošarina iznosi 53 kune, odnosno od 25 do 30 kuna po litri rakije, ovisno o postotku alkohola u rakiji.

Proizvođač koji za prodaju proizvede do tisuću litara rakije, godišnje plaća trošarinu od 53 kune po litri čistog alkohola s time da trošarinu moraju platiti u roku od 30 dana nakon proizvodnje.

Oni koji godišnje proizvedu više od tisuću litara žestokog alkoholnog pića, smatraju se velikim proizvođačima i podliježu drugim propisima.

  • Zbog novog zakona o trošarinama, kojim se oporezuje “ispečena“ rakija u domaćinstvu, brojni dalmatinski vinogradari odustali su od tradicionalne proizvodnje domaće rakije, kako ne bi morali plaćati porez državi, kaže nam jedan proizvođač iz okolice Splita i dodao da je komina nakon otakanja vina umjesto u rakijskim kotlovima završavala na smetlištu. A malo hrabriji odlučili su se za "ilegalno" pečenje rakije, unatoč plaćanju kazne koja uopće nije mala.

Uz prijavu za upis u registar, proizvođači moraju dostaviti i podatak o mjestu proizvodnje i volumenu kotla. Trošarina se plaća prema zapremini - 100 kuna za kotao od 40 do 100 litara, a 200 kuna za one preko 100 litara. Trošarina se plaća i na proizvedenu rakiju, po litri čistog alkohola 53 kune ili 25 do 30 kuna po litri rakije. Ukoliko dogodine odustanete od proizvodnje rakije, isto je tako nadležnoj Carini morate i odjaviti kazan pa će ga zapečatiti. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i svi ostali koji su registrirani za ovu djelatnost su pak izuzeta plaćanja trošarine za prvih 50 litara rakije, a na ostale litre plaćaju trošarinu, dakle 21,50 kunu. Uz napomenu da se trošarine plaćaju u mjesecu u kojem je rakija proizvedena.

Dakle, zaključak je ipak da nitko neće mjeriti koliko smo rakije za svoje potrebe ispekli u tom prijavljenom kazanu. Ali na tržište se ne može ići bez dozvola i papira. Što je u biti i normalno kada se radi o alkoholu. Da li će te popiti, pokloniti nekom svoju šljivu ili komovicu ipak nije važno. A ovako su ipak zaštićeni i oni koji ozbiljno idu na police trgovina, plate sve obaveze i ne može im svaka dida u selu biti konkurencija.


Tagovi

Rakija Palinka Alkohol Vino Porez Kazan Pečenje Tržište Prodaja


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]