Puljić: Uložili smo 300 milijuna eura u Belje

S jesenskom sjetvom uz pomoć satelitski navođene sijačice s velikom preciznošću, započinje i proces sljedivosti na baranjskom Belju. Put "Od polja do stola" se zatim s ratarskih površina seli u tvornicu stočne hrane i 26 stočarskih farmi na kojima se proizvodi domaće mlijeko, tovna junad i tovljenici. Tako se dobivene sirovine iz vlastitih resursa koriste potom u proizvodnji ABC svježeg krem sira, Baranjskog kulena te vina koja nastaje isključivo od grožđa iz beljskih vinograda.

"Kada kontrolirate primarnu sirovinu koja ulazi u slijedeću fazu prerade u lancu do gotovog proizvoda, onda možete garantirati za kakvoću proizvoda. Svakom potrošaču onda možete dokazati kako je beljski kulen proizveden od svinje s ove farme na kojoj znate što je ona jela jer je i stočna hrana proizvedena na poljima u Baranji.

Belje predstavilo rezultate svojih projekata

Potrošaču na koncu možete reći kada kupi finalni proizvod odakle je on, kojeg je porijekla. To je jedna stvar koja generira povjerenje i oblik je čvrste garancije iza koje možemo sto posto stajati", objasnila je Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora predstavljajući proizvodnju domaće hrane sa sljedivošću "Od polja do stola" te oznake zemljopisnog podrijetla Baranjskog kulena i obilježavanje završetka ovogodišnje berbe grožđa.

Kako bi se taj proces zaokružio, Agrokor je u Belje u posljednjih 10-ak godina, od kada je ono postalo članicom koncerna, uložio 300 milijuna eura. S tim su novcem i izgrađene 33 farme, od čega su 22 svinjogojske. Unatoč općenito lošoj godini u kojoj je kukuruz najviše stradao, beljci su skinuli gotovo 10 tona po hektaru te ga spremili u silose.

Kulen je proizvod visoke dodane vrijednosti

"To je jako dobro. Zdrav kukuruz, bez ikakvih toksina koji je već u silosima i ide za stočnu hranu", dodala je ona. Proizvodnju kulena su, pak, u Agrokoru od samoga početka smatrali proizvodom visoke dodane vrijednosti, ekstremno dobre sirovine koja se naslanja na dio tradicionalne proizvodnje kako bi mogli dobiti zaštitu geografskog porijekla.

"To smo naravno odradili u suradnji s ostalim proizvođačima u ovoj regiji. Sve smo ih animirali, pronašli recpeture kulena stare preko stotinu godina i razvili ih u suradnji s laboratorijima kako bi dobili autentični, tradicionalni okus na koji je potrošač navikao. Kako nije riječ o tisućama tona toga proizvoda, ono što se bude prodavalo, bit će s dodanom vrijednošću i jednom premium cijenom kroz koju će se nama i malim proizvođačima vratiti sva ova ulaganja", opisuje ona dobrobiti postupka slijedivosti. Kupcima proizvoda s oznakom Baranjskog kulena jamčit će se standardni proizvod i kvaliteta, kako Belja tako i malih proizvođača.

"Plasman na svjetsko tržište, to nam je idući korak. Prvenstveno ćemo se orijentirati na tržišta gdje postoji tradicija konzumacije proizvoda koji sadrže papriku kao osnovu svojeg začinskog dijela. Pod tim prvenstveno mislim na tržišta gdje postoji veliki broj doseljenika iz ove regije, Austriju, Švicarsku, Njemačku, možda i Rusiju, nakon što se ona ponovno otvori", kaže Miodrag Komlenić, predsjednik Udruge Baranjski kulen.

Ubrano 600 milijuna kilograma grožđa

Sa 650 hektara beljskih vinograda ove je godine ubrano i oko 600 milijuna kilograma grožđa. Prinosi su veći nego li lani. Stoga beljci ne skrivaju zadovoljstvo. "Svi očekujemo da će vino kada ga iduće godine pustimo na tržište biti izuzetno kvalitetno", kaže Goran Miličević, direktor PC Vinskih podruma. Slaže se s njim i predsjednik Uprave Belja Dalibor Poznić:

"Izuzetno smo zadovoljni ovogodišnjom berbom grožđa i u pogledu kvalitete i količine. Generalno gledano, ovo je godina koju će obilježiti rekordni prinosi i u najvažnijim ratarskim kulturama, ali i u stočarskoj proizvodnji s posebnim iskorakom u izvozu 720 nazimica u Italiju".

Foto: Žarko Bašić/PIXSELL