Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tvornica buba
  • 17.10.2019. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Prva hrvatska farma kukaca, cvrčci i vojnička muha alternativa GMO soji iz Brazila?

Insektarij-tvornica buba u Zagrebu, prva je hrvatska certificirana farma kukaca čiji je cilj proizvoditi proteine. Sve o farmi ispričali su nam osnivač Aleksandar Gavrilović i prof.dr.sc. Tomislav Mašek s Veterinarskog fakulteta.

Foto: Marinko Petković
  • 3.502
  • 369
  • 0

Prva hrvatska certificirana farma kukaca specijalizirana za uzgoj dvije vrsta kukaca; cvrčaka (Gryllus assimilis) i crnih vojničkih muha (Hermetia illucens), iako zasad nisu dozvoljeni za korištenje u prehrani ljudi i životinja već samo kućnih ljubimaca. je Insektarij-tvornica buba u Zagrebu.  

Osnivač i vlasnik farme Insektarij Aleksandar Gavrilović kaže da su farmu cvrčaka osnovali krajem 2015. godine. "Od 2017. pokrećemo uzgoj ličinki crne vojničke muhe te otada na tržištu nastupamo pod imenom Insektarij-tvornica buba. Kao farma insekata od 2018. upisani smo u Registar farmi pri tadašnjoj Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, kao objekt za proizvodnju gnojiva, a cilj nam je proizvoditi proteine", kaže Gavrilović.

Cvrče kao pravi, a nisu cvrčci već šturci  

Dodaje da je dodatna aktivnost Insektarija, na koju su izuzetno ponosni, sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima uzgoja i fiziologije ovih vrsta. "Kako su insekti tijekom nekoliko posljednjih godina postali značajan predmet istraživanja u ljudskoj i životinjskoj prehrani, početkom 2016. sudjelujemo u utemeljenju istraživačke skupine  s ciljem davanja doprinosa temi iskorištavanja insekata u prehrani ljudi i životinja. Znanstvena istraživanja i transfer tehnologije se odvijaju u suradnji s Veterinarskim fakultetom u Zagrebu", dodaje.

Voditelj istraživačke skupine za insekte na Veterinarskom fakultetu prof.dr.sc. Tomislav Mašek kaže da su glavne teme istraživanja metode intenzivnog uzgoja i moduliranje nutritivnog sastava kod vrsta Gryllus assimilis i Hermetia illucens. Dodaje da se u znanosti koriste latinski nazivi jer je cvrčak, zapravo kolokvijalni naziv za šturce, iako na farmi koja se nalazi pored Veterinarskog fakulteta u ovećoj prostoriji, uz bio-sigurnosne mjere, cvrče kao pravi cvrčci.

Osnivač Aleksandar Gavrilović i prof.dr.sc. Tomislav Mašek 

S druge strane, crna vojnička muha, kaže prof. dr. Mašek, je pomalo nespretan naziv, jer ova muha nema nikakve veze s vojskom, osim što nas izgledom malo podsjeća na vojne formacije, a ne grize ljude i ne prenosi nikakve bolesti. No, čuli smo da je njezin ugoj ekstremno jeftin jer se može uzgajati na fekalnim tvarima, biljnim ostacima iz kuhinje  i slično. Radi se  o vrlo kvalitetnom krmivu, jer je kukce, nakon algi, globalna znanost postavila kao alternativu GMO soji iz Brazila, ali pravna regulativa, uz jak globalni lobi soje, ide užasno sporo. No, konačno je ipak dopuštena u akvaulturi kao zamjena za koštano brašno.

"Važan dio istraživanja čini optimiziranje i komercijalizacija hrane za uzgoj insekata kako bi uzgoj bio u skladu s hranidbenim potrebama insekata, ali i komercijalno isplativ", napominje prof. dr. Mašek.

Cvrčci loši plivači, a muhe  žive pet dana   

Gavrilović ističe da je namjera bila da na jednom mjestu okupe stručno znanje i iskustvo, a sve u cilju uzgoja što kvalitetnijeg kukca. "Uspjeli smo uzgojiti insekte idealnog kemijskog sastava, bogate bjelančevinama i svim važnim aminokiselinama, masnim kiselinama i mineralima. Također, insekti sadrže visoku razinu teško probavljivih ugljikohidrata porijeklom od hitina s pozitivnim utjecajem na zdravlje ljudi i životinja", kaže on.

Uzgoj kukaca je duplo profitabilniji od uzgoja goveda, svinja i peradi?

Na farmi smo vidjeli da mali jednodnevni cvrčci, veličine vrha igle pribadače, čiji proizvodni ciklus traje 35 do 50 dana, nisu dobri plivači, pa vodu crpe iz kriški jabuka. "Nužan je optimalam odnos vlage i temperature za uzgoj, koji traži i adekvatan prostor, jer u slučaju poremećaja kod cvrčaka, kao i kod skakavaca, nastupa kanibalizam koji je ekstreman. Za jedan kilogram brašna potrebno je tri kilograma cvrčaka", ističe osnivač Insektarija, koji je spreman donirati 50 kilograma zaleđenih cvrčaka.    

U Hrvatskoj zasad ne postoji nacionalno zakonodavstvo koje se odnosi na insect-based foodstuffs (IBF)

Muhe, pak, žive samo pet dana, a pare se nakon tri dana. Proizvodni ciklus ličinke, koja se koristi za proteine, iznosi 10 do 14 dana. Nakon toga slijedi "žetva'", a jedan posto muha se ostavlja za reprodukciju. "Cilj je izjednačiti cijenu njihova proteina s ribljim brašnom", otkriva Gavrilović.  

Kaska regulativa uporabe kukaca kao hrane  

Za članice EU-a, izmjena i dopuna Uredbe o novoj hrani (2015/2283) je jedini pravni dokument koji izravno spominje kukce kao hranu. Uredba samo postavlja temelj kako prijaviti određenu vrstu insekata kako bi se uključila na popis Unije za dopuštene namirnice.

Ipak, kada su u pitanju jestivi insekti, a takvih je samo u Aziji više od 2.000, neke zemlje članice EU-a (Austrija, Belgija, Danska, Finska i Nizozemska) i zemlje koje nisu članice EU-a (Norveška, Lihtenštajn i  Švicarska) izdali su nacionalne smjernice kojima namjeravaju ugraditi određene jestive insekte u postojeće zakonodavstvo o hrani. U Sloveniji, primjerice, kukci nisu dopušteni za prehanu ljudi i životinja, ali pojedini restorani ih povremeno imaju na jelovniku.        

Gavrilović ističe da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2015. objavila znanstveno mišljenje o rizicima konzumiranje jestivih insekata. Mišljenje se odnosi na mikrobiološke, kemijske, alergijske i ekološke rizike budućnosti uzgoj kukaca. Naglašen je opći nedostatak specifičnih informacija kada je u pitanju uzgoj insekata (u usporedbi s divljim). Hranidba životinja je ključni aspekt procjene rizika.

Na farmi kukaca uzgajaju se crne vojničke mihe i cvrčci 

U Hrvatskoj ne postoji nacionalno zakonodavstvo koje se odnosi na insect-based foodstuffs (IBF). Farme kukaca za ljudsku hranu nisu dopuštene,  a sve prerađevine od insekata (brašno, ulje i sl.) spadaju u kategoriju hrane koja nije dozvoljena u hranidbi životinja.

"Kad je u pitanju ljudska prehrana jedino što nam preostaje je čekati regulativu EU koja će dozvoliti proizvodnju i preradu kukaca za ljudsku uporabu", zaključuje optimistično Gavrilović.


Fotoprilog


Tagovi

Kukci Farma kukaca Insektarij Tvornica buba Aleksandar Gavrilović Tomislav Mašek Cvrčci Crna vojnička muha


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]