Prošle godine, prema podacima Udruge hrvatskih tržnica, u sustavu je bio 501 certificirani proizvođač, a ove ih se očekuje još i više.
Pavo Šovagović iz Ladimirevaca već 20 godina živi od onoga što uzgoji i proda na tržnici. Svojim kupcima to jamči i certifikatom Proizvod hrvatskog seljaka. Uz njega je prošle godine takvu potvrdu u Hrvatskoj imalo još 500 proizvođača, a ove ih se očekuje i više. Iza projekta Proizvod hrvatskog seljaka, već je punih 10 godina, a provodi ga Udruga hrvatskih tržnica (UHT) u suradnji sa Savjetodavnom službom te jedinicama lokalne samouprave.
"Na ovaj se način želi pomoći malim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi povećali proizvodnju, unaprijedili kvalitetu proizvoda te proširili područje distribucije s ciljem zapošljavanja i povećanja vlastitih prihoda", tumači Miljenko Ernoić, tajnik UHT-a.
Kao i Pavo, tako i svi drugi vlasnici ovoga certifikata imaju mogućnost proizvode iz svojega vrta prodavati, ne samo na matičnoj, nego i na svim drugim hrvatskim tržnicama uključenima u projekt. Takvih je prošle godine prema podacima UHT-a bilo 13, a ove se popis proširio za tri nove - Đakovo, Veliku Goricu i Vrbovec. Dok su Sišćani lani mogli kupovati voće, povrće i prerađevine od najvećeg broja certificiranih proizvođača, njih 83, Osječani bi, kako su se pohvalili tijekom nedavnog uručenja certifikata, ove godine mogli biti na samom vrhu jer ih imaju isto toliko. Za direktora osječkih Tržnica Antu Šimića, kako je tada rekao, to nije nikakvo čudo budući se Osijek nalazi u srcu poljoprivrednog kraja.
"Najveći interes za certificiranjem je u kontinentalnoj Hrvatskoj, prije svega u Slavoniji te središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a najmanji u morskom dijelu. Tamo, naime, osim Pule niti jedna druga tržnica do sada nije pokazala interes za sudjelovanjem u projektu. Očekujemo kako će se i to promijeniti jer smo projekt ove godine prezentirali u nekoliko dalmatinskih gradova koji bi nam se mogli priključiti", napominje Ernoić.
Kako bi stekli certifikat o porijeklu svojih proizvoda, zainteresirani proizvođači, pak, trebaju imati vlastita obiteljska poljoprivredna gospodarstva, u pravilu biti članom udruge proizvođača poljoprivrednih proizvoda ili prerađevina, a Povjerenstvu koje će izaći na teren i obaviti nadzor, trebaju dokazati kako zemljište na kojem proizvode, posjeduju ili su ga unajmili. Pri tome se valja svakako pridržavati i Pravilnika o organizaciji i radu certificiranih seljačkih tržnica te uporabi oznake Proizvodi hrvatskog seljaka.
"Certificirani proizvođači u svojoj ponudi na tržnici ne smiju imati vrste proizvoda za koji nije utvrđeno da proizvode na svojem gospodarstvu, niti smiju prodavati tuđe proizvode što je jasno definirano pravilnikom", upozorava Ernoić.
Certifikat Proizvodi hrvatskog seljaka treba se obnavljati svake godine prije početka sezone proizvodnje, odnosno prodaje. "Bilo je i onih koji nisu prošli, ali i onih koji su izgubili certifikat nakon obavljene kontrole, ali je riječ o zanemarivom broju proizvođača", poručuje on dodajući kako se za certifikaciju može prijaviti svatko tko ima vlastitu proizvodnju te koji prodaje svoje proizvode na tržnici koja je članica Udruge hrvatskih tržnica.
Oznaka Proizvodi hrvatskog seljaka zaštićena je oznaka u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo pod brojem Z20060727 - od 2006. godine.
Proizvođač prilikom podnošenja zahtjeva treba priložiti slijedeće dokumente, poručuju iz UHT-a:
Foto: Udruga hrvatskih tržnica
Tagovi
Autorica