Prognoza 2020: Čeka nas duboka, neujednačena recesija i nesiguran oporavak?

Pandemija koronavirusa snažno je pogodila svjetsko i gospodarstvo Europske unije te ostavlja vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Ozbiljno je utjecala i dalje utječe na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe. Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na razini EU-a i nacionalnoj razini, gospodarstvo ove zajednice će u 2020. doživjeti recesiju povijesnih razmjera, izvijestila je Europska komisija.

Prema najavama, u proljetnoj ekonomskoj prognozi 2020., predviđa se da će se gospodarstvo europodručja (odnosi se na države članice koje su uvele euro kao valutu, op.ur.) u 2020. smanjiti za rekordnih 7,5%, a u 2021. narasti za 6,25%. Gospodarstvo EU-a će se po predviđanjima u 2020. smanjiti za 7,5%, a u 2021. narasti za oko 6%. 

Oporavak države ovisit će o strukturi njezina gospodarstva

Udar na EU gospodarstvo je, navode, simetričan jer je pandemija pogodila sve države članice, ali mogu se očekivati znatne razlike u padu outputa u 2020. (od -4,25% u Poljskoj do -9,75 % u Grčkoj) i jačini oporavka u 2021. Gospodarski oporavak pojedine države članice neće ovisiti samo o razvoju pandemije, već i o strukturi njezina gospodarstva i sposobnosti odgovora na krizu pomoću stabilizacijskih politika. Obzirom na međuovisnost gospodarstava, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na jačinu oporavka drugih.

"Iako će neposredne posljedice na globalno gospodarstvo biti puno ozbiljnije od financijske krize, dalekosežnost posljedica ovisit će o razvoju pandemije, našoj sposobnosti da na siguran način ponovno pokrenemo gospodarstvo i da se oporavimo nakon toga. EU i države članice već su postigli dogovor o izvanrednim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Preduvjet za zajednički oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim odgovorima na krizu na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Zajedno smo jači", rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana.

Počinje provedba mjera za privatno skladištenje!

Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: "Europa se suočava s udarom na gospodarstvo koji nije zabilježen od Velike depresije. I dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni, a ovisit će o brzini kojom će se ukidati ograničavanja kretanja, važnosti usluga kao što je turizam u svakom gospodarstvu i financijskim resursima pojedinih država. Te su razlike prijetnja jedinstvenom tržištu i europodručju, no mogu se ublažiti odlučnim i zajedničkim djelovanjem na europskoj razini. Taj izazov moramo dočekati spremni."

Ulaganja će, pretpostavljaju, i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti, dok će ključan preduvjet biti osigurati da su mjere EU i nacionalnih politika za odgovor na krizu i dalje učinkovite.

Nezaposlenost će se povećati, iako bi mjere politike to trebale ograničiti?

Kako objavljuje Europska komisija, predviđa se da će se stopa nezaposlenosti u europodručju povećati sa 7,5% u 2019. na 9,5% u 2020., prije nego što se ponovno snizi na 8,5% u 2021. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se povećanje sa 6,7% u 2019. na 9% u 2020., a zatim smanjenje na oko 8% u 2021.

Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom onih koji ovise o turizmu.

Neke će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih. Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom onih koji ovise o turizmu. I mladi koji u ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao.

Očekuje se znatno sniženje potrošačkih cijena

Ove se godine očekuje znatno sniženje potrošačkih cijena zbog pada potražnje i velikog pada cijena nafte, što bi zajedno trebalo više nego neutralizirati pojedina povećanja cijena uzrokovana poremećajima u opskrbi povezanima s pandemijom.

Trenutne su prognoze da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,2% u 2020. i 1,1% 2021, odnosno da će inflacija u EU-u biti 0,6% u 2020. i 1,3% u 2021.

No, države članice odlučno su reagirale fiskalnim mjerama za ograničavanje gospodarskih posljedica pandemije, a "automatskim stabilizatorima" trebali bi dovesti do povećanja potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6% BDP-a u 2019. na približno 8% u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3% u 2021.

EK također procjenjuje da bi se udio javnog duga u BDP-u u europodručju mogao povećati s 86% u 2019. na 102,75% u 2020. te u 2021. smanjiti na 98,75%. Za EU se predviđa da će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 79,4% u 2019. na oko 95% ove godine te sljedeće godine smanjiti na 92%.

Iznimno velika nesigurnost i pretežno negativni rizici

"Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što je pretpostavljeno u osnovnom scenariju prognoze. Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja. Postoji i rizik da bi pandemija mogla prouzročiti drastičnije i trajnije promjene u pogledu globalnih lanaca vrijednosti i međunarodne suradnje, što bi utjecalo na vrlo otvoreno i međusobno povezano europsko gospodarstvo. Posljedice pandemije mogle bi biti trajne i zbog stečajeva i dugotrajne štete za tržište rada", naglašavaju u priopćenju.

Osim toga, i uvođenje carina nakon završetka prijelaznog razdoblja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine moglo bi oslabiti rast, iako u EU-u u manjoj mjeri nego u potonjoj (EK napominje kako su podaci za UK isključivo tehnička pretpostavka jer budući odnosi između njih još nisu jasni).