Proizvodnja svinjskog i goveđeg mesa u Njemačkoj je profesionalni posao. Zemlja ima vrlo visoke standarde koji pokrivaju cijeli lanac opskrbe, od uzgoja pa do stroge kontrole kvalitete!
Vrhunsko pivo, bavarske kobasice pa time i Oktoberfest, događaj na kojem te dvije namirnice možete naći u izobilju, neke su od glavnih asocijacija na ovu državu koja je ujedno svijetu predstavila Martina Luthera, jednu od najvažnijih figura europske povijesti, ali i Hitlera, omraženog diktatora, Führera, čiji su postupci doveli do Drugog svjetskog rata. U Volkswagenovim automobilima vozi se svaki treći stanovnik, Gutenberg nam je svojim izumom omogućio širenje znanja, a od danas bismo ovu zemlju mogli pamtiti i kao svjetskog nogometnog prvaka.
Pored svih ovih, i još mnogih drugih obilježja po kojima je poznata, Njemačka je i zemlja poljoprivrede. Više od 80 % državnog teritorija čine poljoprivredne i šumarske površine. Širom svijeta Nijemci investiraju u industriju, prije svega u zemljama u razvoju, a u izvozu se bilježe rekordni iznosi pa je tako Njemačka treće najveće gospodarstvo svijeta, odmah iza Sjedinjenih Država i Japana te jedna od najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta općenito.
Njemačka je jedan od glavnih izvoznika, kada se govori o poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Najvažnije robe su meso i mesni proizvodi. Broj gospodarstava u Zapadnoj Njemačkoj konstantno se smanjuje. U 1950. godini bilo ih je 1,6 milijuna, a danas ih je čak milijun manje. U Istočnoj Njemačkoj, gdje su farme bile kolektivizirane pod socijalističkim režimom, bilo je oko 5.100 kolektiva s prosječno 4.100 uzgojnih hektara. Nakon ujedinjenja, oko tri četvrtine kolektiva ostalo je spojeno u zadruge, partnerstva ili dionička društva. Ostale farme vraćene su svojim izvornim vlasnicima, ako se vlasnike uspjelo pronaći, ili su pak bile prodane pojedincima i postale jedna od privatnih farmi čija je brojka tada narasla do 14.000. U zapadnoj Njemačkoj, te u nedavno privatiziranim gospodarstvima u istočnoj Njemačkoj, prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Farme u Njemačkoj zapošljavaju oko 750.000 farmera, ali naravno tu je i puno radnika zaposlenih na pola radnog vremena. Većina farmi svojim vlasnicima ne predstavlja glavni posao. Iako se broj farmi znatno smanjio, proizvodnja se stalno povećava kroz sve učinkovitije metode proizvodnje.
Vrsta poljoprivrednog proizvoda ovisi od regije do regije. Najviše se uzgajaju krumpir, pšenica, ječam, šećerna repa, voće i kupusnjače, a stočarsku proizvodnu čine goveda, svinje i perad. Uzgoj svinja u Njemačkoj ima dugu tradiciju, a danas je Njemačka jedan od vodećih izvoznika svinjskog i goveđeg mesa. Poznata po populaciji od 80-ak milijuna stanovnika, Njemačka ima mnogo poljoprivrednog zemljišta. Na ravnim terenima sjeverne Njemačke uzgajaju se žitarice i šećerna repa. U brdskim područjima uzgajaju se pak povrće, drže se svinje i goveda, a razvijena je i mlječna industrija. Gotovo svi veliki gradovi okruženi su voćnjacima i povrtnjacima. Možemo reći da je Njemačka i zemlja vina. Uz većinu riječnih područja zapadne i južne Njemačke, posebno uz Rajnu i Majnu, protežu se velebni vinogradi. Cjelokupna proizvodnja vina doseže devet milijuna hektolitara godišnje, odnosno 1.2 bilijuna butelja, što stavlja Njemačku na 8. mjesto najvećih proizvođača vina u svijetu. Bijelo vino čini skoro dvije trećine te proizvodnje.
Kada je riječ o proizvodnji mesa, uključeni su i usko surađuju s poljoprivrednicima, istraživački instituti, savjetodavci i stručnjaci te vodeći stručnjaci u marketingu. Oni osiguravaju da se znanstvena otkrića i zahtjevi od strane tržišta, učinkovito usmjeravaju u što efikasniji tov i uzgoj. Stalno napredovanje ključno je za njemačke poljoprivrednike. Proizvodne metode i tehnološka struktura danas je na visokoj razini, a stalan je i razvoj u smislu životinjske genetike, zdravlja životinja, tehnologije proizvodnje i higijene. Na globalnoj razini, Njemačka se nalazi na trećem mjestu po proizvodnji mesa, nakon Kine i SAD-a. Uzgoj svinja u Njemačkoj prije svega je koncentriran na sjeverozapadu zemlje, na koji otpada oko polovica cjelokupne domaće populacije svinja. Uzgoj svinja u Njemačkoj se odlikuje velikim brojem različitih pasmina.
Raznolikost u pasminama goveda odražava regionalne klimatske i prehrambene razlike, koje nalazimo od bavarskih Alpa na jugu pa do Sjevernog mora i baltičke obale. Uzgoj stoke u Njemačkoj se dijeli na goveda i mliječna goveda, kao i kombinirane pasmine. Brdska goveda (Red-spotted i Brown Mountain) dominiraju u Južnoj Njemačkoj, dok se Holstein pasmina može naći na sjeveru. Kao i poljoprivreda u cjelini, uzgoj goveda se razvijao u korist većih poljoprivrednih poduzeća. Danas više od 60 % od goveda drže u stadima od više od 100 životinja.
Dva najzastupljenija uzgojna oblika jesu uzgoj žitarica te trajna ispaša, oboje dva vrlo važna izvora stočne hrane. Mljekarstvo je prije bilo koncentrirano u područjima blage klime sjevernih nizinskih krajeva te alpskog podnožja, dok je sada rašireno u svim krajevima gdje dominiraju male farme. Uzgoj pilića, jaja, svinja i teladi koncentriran je u velike uzgojne jedinice gdje ne postoji mogućnost direktne ishrane sa tla i pašnjaka. Osim što su zabrinuti zbog stanja životinja pod ovakvim koncentriranim načinom uzgoja, Nijemci se boje onečišćenosti podzemnih voda koje teku ispod njih.
Još od davne 1960. politikom njemačke poljoprivrede upravlja Europska komisija. Svi zakoni i odrednice donose se u Bruxellesu, nerijetko nakon dugih pregovaranja između zemalja proizvođača i zemalja potrošača. Glavni cilj tih pregovora je farmerima osigurati dovoljno visoke prihode, a istovremeno održati tržišnu cijenu proizvoda dovoljno niskom kako ne bi došlo do prosvjeda potrošača. Kako bi nadoknadili razliku, Europska komisija usvojila je Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), skup mjera i programa subvencioniranja poljoprivrede u Europskoj uniji. Mjere s kojima se danas susreću i naši poljoprivrednici, prilikom pokušaja dobivanja subvencija, ali i prilikom pokušaja dobivanja isplate novca iz fondova po dobitku.
Ono po čemu je Njemačka poznata jest to da vole ekološki uzgojene proizvode. Po pitanju potražnje za eko proizvodima nalaze u samom vrhu svjetske ljestvice - iznad njih se nalaze još samo Sjedinjene Američke Države. Ali da su političke preprike i komplikacije uzele maha, pokazuje činjenica da većina njemačkih poljoprivrednika okreće leđa ekološkom načinu rada i vraća se na konvencionalnu proizvodnju. Slaba dobit i strogi zakonski propisi su ono što sve više zagorčava život njemačkih eko poljoprivrednika. No potražnja za eko proizvodima među njemačkim potrošačima sve više raste. Volumen tržišta eko namirnicama porastao je za čak 21 % u poslijednje četiri godine. Promjenama zakona ni traga, a proizvođači očajavaju govoreći kako se osjećaju loše kad god koriste kemijsko gnojivo. No perspektive nema pa tako ni izlaza iz ove situacije, a na kraju dana, bitna je dobit kako bi prehranili svoje obitelji.
S obzirom na to da im jedva daju proizvoditi, trebali bi barem moći uvesti ono što se potražuje. Izvoz je tradicionalna okosnica njemačkog gospodarstva, ali je prošle godine oslabio, a pad je zabilježen i u tri od pet ovogodišnjih mjeseci, pritisnuvši rast pa se gospodarstvo počelo više oslanjati na uvoz. No, u svibnju se smanjio i uvoz. Podaci državnog statističkog ureda pokazali su da je sezonski prilagođeni njemački izvoz pao u svibnju za 1.1 % u odnosu na mjesec prije, dok se uvoz smanjio za 3.4 %, što je njegov najoštriji pad od studenoga 2012. Pad uvoza više zabrinjava jer signalizira moguću slabost gospodarstva. Trgovinski višak povećao se u svibnju na sezonski prilagođenih 18.8 milijardi eura, s revidirane 17.2 milijarde eura u travnju. Zahvaljujući domaćoj potražnji i jakom tržištu rada, njemačko je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine poraslo 0.8 %, a pojedini ekonomisti sada počinju snižavati prognoze za drugo tromjesečje.
Povezane biljne vrste
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Tagovi