Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 11.09.2010.

Prijeti li nam velika globalna poljoprivredna kriza?

Hrana nakon nafte postaje sredstvo za kontrolu ljudi

  • 1.537
  • 74
  • 0

Svjetske cijene hrane idućih će mjeseci biti visoke i nestabilne zbog velikog rasta cijena pšenice nakon odluke Rusije, koja je treći svjetski proizvođač pšenice, da zabranu izvoza do kraja ove godine produlji do sljedeće žetve. No, još ne prijete izazivanju opće inflacije cijena hrane na svjetskom tržištu, kako se to dogodilo 2008. godine.

Naime, prema prognozi UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), nestabilno stanje na tržištu pšenice, ali i riže koja je najvažnija svjetska žitarica, moglo bi potrajati do svibnja i lipnja iduće godine kad će se detaljnije znati globalne procjene iduće žetve. Ovogodišnja suša, ali i požari u Kanadi i poplave u Pakistanu, smanjili su globalni urod najvažnije žitarice za 30 posto.

FAO očekuje da će se zbog ovogodišnje proizvodnje pšenice, ali i velikog rasta otkupnih cijena u odnosu na prošlu godinu, površine pod pšenicom na globalnoj razini znatno povećati.
Rusija s gotovo 50 milijuna tona pšenice, te robnim zalihama od oko 10 milijuna tona, kao i Ukrajina, veliki je izvoznik pšenice u Europi. Sreća u nesreći je da ovogodišnja žetva pšenice nije podbacila u SAD-u koji je najveći svjetski izvoznik pšenice, ali je podbacila u Kanadi koja je na drugom mjestu po izvozu pšenice u svijetu.
Velika svjetska kriza na tržištu pšenice, koja je direktno vezana uz cijene hrane, dogodila se prije dvije godine. Cijene su tada podivljale, kao i ove godine, usred žetve u srpnju i kolovozu, kad bi u normalnim tržišnim okolnostima, jer je tada najviše robe na tržištu, trebale biti najniže.
Na početku rujna, cijene pšenice su se na robnim burzama stabilizirale, ali nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da će tako i ostati. Analitičari tvrde da će buduća kretanja cijena ovisiti i o povećanim potrebama Pakistana jer je jedna petina te mnogoljudne zemlje poplavljena, pa je čak i MTV pokrenuo globalnu akciju za pomoć Pakistancima. Svijet je zakazao u dobavljanju i distribuciji hrane kad je trebalo nahraniti više od pet milijuna ljudi koji su u poplavama ostali bez ičega.
Uz Pakistan, veliki svjetski potrošači pšenice, pored stotina milijuna tona riže, su Kina i Indija, koje mjesečno potroše žitarica kao cijela Europska unija u pola godine.
Pesimistične vijesti iz Rusije i drugih zemalja već su pomalo umorile robne burze, pa je pšenica za isporuku u rujnu pojeftinila za 11 posto, na 7,01 dolar za bušel (27,2 kilograma). Ta je cijena 17 posto niža od one s početka kolovoza, kad je iznosila 8,41 dolar za bušel, što je najviša cijena pšenice od 2008. godine, ali još uvijek za gotovo dvije trećine viša od 4,25 dolara za bušel, koliko je pšenica u SAD-u koštala na početku lipnja.
No, sadašnja situacija ne može se usporediti sa situacijom na globalnom tržištu sirovina u sezoni 2007./2008. koja je dovela do velikog rasta cijena hrane u svijetu, ali i socijalnih nemira, procjena je Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
OECD napominje da su globalne zalihe danas mnogo veće nego prije dvije, tri godine, te 50 posto veće nego na početku 2008. godine, dok su uvjeti za razvoj žitarica u uzgajivačkim regijama izvan Rusije uglavnom povoljni, pa nema straha od velike globalne poljoprivredne krize čovječanstva.
Većina zemalja u svijetu ima robne zalihe pšenice dovoljne da jedan mjesec prehrane svoje stanovništvo, a na globalnom planu pšenice bi i pored ovogodišnjeg podbačaja, moglo biti dovoljno do iduće žetve. No, uvijek postoji strah da špekulanti, zbog čega se Rusija i odlučila na zabranu izvoza, uzmu veće količine pšenice na globalnom tržištu i tako diktiraju rast cijena u doba gospodarske krize i recesije.

Od zemalja u našoj regiji, Mađarska, koja u normalnim klimatskim godinama ima urod od osam milijuna tona pšenice, imala je ove godine gotovo 10 posto manji prinos, a Srbija čak 20 posto.

U Hrvatskoj je loše vrijeme, najprije suša na početku ljeta, a onda kiša u srpnju, odnijelo gotovo 100.000 tona pšenice, dok se ovogodišnji urod pšenice u Hrvatskoj procjenjuje na 500.000 tona. Tolike su domaće potrebe, a prvi put nakon više godina Hrvatska neće imati pšenice za izvoz.
Na globalnoj gospodarskoj razini u svijetu onaj tko kontrolira cijenu hrane, taj kontrolira i većinu ljudi, dok onaj tko kontrolira naftu, kontrolira zemlje. Stručnjaci godinama upozoravaju da su svjetski i nacionalni sustavi opskrbom hranom podložni različitim šokovima za koje se treba valjano pripremiti.
Zbog globalne ekonomske krize, koja je uslijedila nakon dramatičnog rasta cijena hrane u 2008. godini, novih je 100.000 ljudi ostalo bez potrebne hrane. Dakle, ne samo da nije ostvaren cilj postavljen na Svjetskom summitu o hrani u Rimu 1996. godine, da se najkasnije 2015. godine, koja više nije tako daleko, prepolovi tadašnji broj pothranjenih kojih je bilo oko 820 milijuna, nego se galopira u suprotnom smjeru. Samo lani u svijetu je bilo 1,02 milijarde pothranjenih, što je više nego prije 40 godina, otkad postoji usporediva statistika.

Britanski kraljevski institut za međunarodne odnose Chatam House drži da je hrana sada prvi sigurnosni problem koji je ostao u sjeni jer su vlade u svijetu previše zaokupljene terorizmom. Identificirali su sedam faktora koji mogu poremetiti globalnu opskrbu hranom, što bi moglo rezultirati nestašicom hrane u budućnosti.
Najveći problem je rast svjetske populacije koja će u sljedećih 20 godina narasti za dodatne dvije milijarde, što znači da se globalna proizvodnja hrane mora povećati za 50 posto. Nadalje, mijenjaju se prehrambene navike ljudi jer su žitarice i mahunarke zamijenile meso i mlijeko. Osim toga, cijena hrane će rasti jer će industrijska proizvodnja zbog potrebne energije biti sve skuplja. Količina poljoprivrednog zemljišta koje se koristi za poljoprivredu, koja je i veliki zagađivač, kontinuirano raste, ali se po stanovniku smanjuje.
Jedan od razloga za strah zbog lako moguće nestašice hrane u budućnosti su nestašica pitke vode te globalne klimatske promjene. Veliki problem je i što više od 1,1 milijarda poljoprivrednika u svijetu, u 21. stoljeću, nema vlastitu zemlju i poljoprivredne strojeve, te žive u stanju poluropstva, a njihov broj se dramatično smanjuje i gubi se prirodna veza između hrane i zemlje.

Autor: Marinko Petković


Povezane biljne vrste

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Riža

Riža

Sinonim: - | Engleski naziv: Rice | Latinski naziv: Oryza sativa L.

Riža se, kao pšenica i raž, prvenstveno upotrebljava za prehranu ljudi jer je lako probavljiva, blago djeluje na probavni trakt i ne izaziva poteškoće u probavi. Rižu u trgovinama... Više [+]

Tagovi

Poljoprivreda Cijena Hrana Žitarice Pšenica Riža Poljoprivredno zemljište

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]