Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 18.05.2009.

Povrće postalo skuplje od mesa!

Zbog podivljalih marži kilogram povrća skuplji od mesa. Najveći dio povrća dolazi iz uvoza, a zbog loše organizacije od domaće proizvodnje imamo dovoljno samo krumpira te - u špici sezone - rajčice, zelene salate i kupusa

  • 892
  • 43
  • 0

Povrće je na domaćem tržištu postalo skuplje od mesa!

Za kilogram prvih paprika na zagrebačkim je tržnicama trebalo izdvojiti i do nevjerojatnih 50 kuna. Za krastavce i rajčice traži se 30 kuna, šparoge su 60, a kilogram mladog krumpira - 10 kuna.

Domaći proizvođači povrća priznaju da su cijene u odnosu na smanjenu kupovnu moć previsoke, ali smatraju da je tome razlog u podivljalim trgovačkim maržama.
Naime, trgovačke marže na povrće su i po 62 posto, dok su na voće do 42 posto, peciva do 33 posto, kruh do 31 posto, konzerve i proizvode od mesa do 29 posto, mlijeko do 19 posto, svježu ribu do 19,5 posto, meso peradi do 18 posto, mliječne proizvode do 17 posto...

U tome prednjače veliki trgovački lanci, ali i gradske tržnica, gdje cijene povrća osjetno odskaču u odnosu na cijene na zelenim veletržnicama koje zjape poluprazne.
Na Zelenoj tržnici na Žitnjaku u Zagrebu sve je manje robe iz uvoza. Ima nekoliko proizvođača povrća iz Podravine i Zagorja, ali nema kupaca. S druge strane, većina povrća na gradskim tržnicama je iz uvoza, jer iz domaće proizvodnje imamo dovoljno samo krumpira, a tek u špici sezone rajčice, zelene salate i kupusa, jer proizvodnja povrća u plastenicima, posebno u Podravini i Slavoniji, nije zasad zaživjela.

Uz to, veliki proizvodni sustavi, kao što je Agrokor, proizvode dosta luka u PIK-u Vinkovci, ali ne i drugog povrća u Belju i dolini Neretve, iako tamo postoje dobri uvjeti za pokretanje proizvodnje povrća. Osim toga, Podravka, nakon što je prije nekoliko godina posve odustala od proizvodnje povrća, sada planira zasaditi u Koprivnici prvih 70 hektara povrća, a sljedeće godine, ako riješi pitanje poljoprivrednog zemljišta, mogla bi podići i 10 puta više povrća. Jedna od važnih prepreka je neorganiziranost primarnih proizvođača koji prerađivačima ne mogu osigurati dovoljne količine proizvoda ujednačene kvalitete, ali i cijene.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja smatraju da je izlaz u proizvodnim marketinškim organizacijama koje bi okupile manje poljoprivrednike te im pružile potrebnu infrastrukturnu i organizacijsku podršku za otkup njihovih proizvoda.

Europska unija ima razrađene modele potpore takvim organizacijama, a i promišljanja resornog ministarstva na tom su tragu. U cijelom tom lancu vrlo je važna uloga prehrambene industrije koja se u proizvodnim procesima treba još više oslanjati na domaću sirovinu.

Ne može se očekivati da budemo konkurentni u proizvodnji onog što ne uspijeva u našem podneblju. Primjerice, u proizvodnji tropskog povrća, kave, čaja, začina ili riže. No, proizvodnja povrća koja ne traži velike proizvodne površine zemljišta, ali zahtjeva veća ulaganja i ljudski rad, mogla bi konačno doći u prvi plan.
Ovoga proljeća ratari su u sustavu poticaja prvi put zasijali nešto više povrća, a manje kukuruza, soje i uljane repice u odnosu na prošle godine.

Nova šansa za domaće proizvođače

Samo u posljednje četiri godine u Hrvatsku je uvezeno voća i povrća u vrijednosti osam milijardi kuna, a izvezeno za samo 1,2 milijarde kuna. Zbog globalnih kretanja u poljoprivredi i gospodarske krize mnoge su se okolnosti promijenile. Na svjetskom tržištu nema više jeftine hrane te se otvaraju nove mogućnosti za hrvatske proizvođače hrane.

Autor: Marinko Petković

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]