Potanjurati kukuruz? Zaorati povrće? Ukloniti stočnu hranu? Što nakon poplave?

Nakon obilnih padalina koje su uzrokovale i poplave, na poplavljenim je područjima važno pravilno postupati s ratarskim, povrćarskim, voćarskim i drugim kulturama te stočnom hranom i mehanizacijom.. 

Na površinama zasijanim kukuruzom, štete od poplava su različite ovisno od karakteristika zemljišta, fenofaze razvoja biljke, vremena trajanja i intenziteta poplavnog vala. Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode, potrebno je obaviti razbijanje pokorice na površini zemljišta kako bi se omogućila aeracija i poboljšalo nicanje biljaka, dalje nastaviti s uobičajenom agrotehnikom.

Sanacija poplavljenih usjeva kukuruza

Ako je s parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta (biljke su u fazi 3 do 7 listova, ali su uginule zbog ogoljavanja korijena) treba potanjurati parcelu i obaviti ponovnu sjetvu; koristiti hibride FAO grupe 400-300, a u slučaju kasnije sjetve i FAO grupe 200; nakon nicanja obavit suzbijanje korova i kultivaciju s prihranom, odnosno nastaviti s uobičajenom agrotehnikom.

Ako je na zasijanim parcelama došlo do gušenja izniklog kukuruza uslijed dugotrajnog zadržavanja vode te ako je zemljište povoljnog mehaničkog sastava, brzo se isušuje i nije sabijeno obaviti direktno presijavanje parcela, bez prethodne predsjetvene pripreme; sijati hibride FAO 400 ili 300 na razmak u redu od 24 cm, dalje nastaviti s uobičajenom agrotehnikom. Kad se voda kratko zadržala i nije došlo do erozije (odnošenja) zemljišta i ako nema vidnih oštećenja kukuruza (razvijenost do 6 listova) u slučaju velike zakorovljenosti usjeva, što prije tretirati usjev herbicidom, koristiti preparate na bazi dikambe ili bentazona, kao i preparate na bazi nikosulfurona ili kombinaciju navedenih aktivnih tvari u jednom preparatu; nakon suzbijanja korova obaviti kultiviranje s prihranom u dozi od 250-300 kg/ha.

Sanacija poplavljenih usjeva strnih žita

Strne žitarice (pšenica, tritikale) su u fazi klasanja, a ječam u fazi mliječne zrelosti i osim područja na kojima leži voda nekoliko dana ili koja su povaljana bujicom se brzo oporavila od poplave.

Žitarice koje su još u vodi vjerojatno će biti uništene, te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno s cjelokupnom masom i planirati postrnu ili čekati jesensku odnosno proljetnu sjetvu.

Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana, ovakav usjev treba što prije zaorati.

Žitarice gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi mogu do kraja perioda zrenja donijeti kakav takav prinos, ovo posebice važi za sorte koje kasnije stasaju. Tijekom žetve će se znati prava situacija i odlučiti je li ovaj proizvod za ljudsku prehranu ili za hranidbu stoke.

Povrtno bilje

Povrtno bilje je od svih poljoprivrednih usjeva najosjetljivije na plavljenje i u principu većina povrtnih usjeva poslije jednodnevnog plavljenja je uništena.

Lisnato povrće kao što je salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk i sl. se bez obzira na dužinu plavljenja, pa mada ona bila i kratka i bez vidnih posljedica po usjev, ne smije koristiti u prehrani iz zdravstvenih razloga i ti usjevi se trebaju zaorati ili zatanjurati i na tim površinama započeti novu proizvodnju. I jagode koje su poplavljene se ne smiju koristiti.

Plodovito, korijenasto i krtolasto povrće kao što su paprika, rajčica, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršin i sl. se nalaze u početnoj fazi razvoja i ako su preživjeli poplavu i sada nastavljaju s razvojem mogu se po prispijeću plodova koristiti u prehrani i prodavati, s tih biljaka koje su sada u vegetativnom razvoju treba bez čekanja kiše odstraniti prljavštinu (oprati). Isto se odnosi i na povrće u zaštićenom prostoru, a radi prosušivanja zemljišta ukloniti malč foliju, a po potrebi i komplet foliju s plastenika radi jednostavnijeg održavanja i zaštite zdravlja biljke.

Problemi u voćnjacima

Kod voćki stablašica ako nije došlo do fizičkih oštećenja ili dugotrajnijeg ležanja vode neće doći do nekih većih problema. Maline i jagode koje su bile u poplavnom valu mogu biti i fizički oštećene, a također mogu imati i odnošenje površinskog sloja zemljišta. Problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetnika. Treba voditi računa o tome i redovno obavljati preglede i zaštitu nasada.

Lucerna, crvena djetelina, trave, travno-djetelinske smjese

Ako je parcela nekoliko dana bila pod vodom, trava zaprljana blatom i polegla trava prvog otkosa nije za upotrebu i ne preporučuje se njeno korištenje za stočnu hranu. Ako je površina polegla na jednu stranu, potrebno je kositi "na zalaz", odnosno suprotno od pravca polijeganja. Kada nove biljke dostignu porast od 15 cm potrebno je prihraniti sa KAN-om 27% u količini od 100-150 kg/ha, prihranu obaviti i za leguminoze (djeteline), jer je voda isprala dušik iz oraničnog sloja. Drugi otkos kositi i koristiti za stočnu hranu na uobičajen način.

Poplavljene površine pod livadama i pašnjacima pokositi čim prije kako bi se na vrijeme razvila nova, nekontaminirana krma. Ne smije se kositi previše nisko ("obrijati travnjak"), jer na taj način usporavamo regeneraciju drugog otkosa.

Preporuke za postupanje sa stočnom hranom s poplavljenih područja

Hranu koja je bila u direktnom kontaktu s vodom iz poplavnog vala ne stavljati u promet.

Navlažena hraniva je najbolje sušiti na jakom suncu, koje će uništiti većinu štetnih mikroorganizama, mikrobiološku analizu stočne hrane učiniti neposredno prije korištenja, a nakon sušenja i nakon osposobljavanja, jer npr. mikotoksini i druge vrste kvara hrane mogu se pojaviti tek nakon nekoliko dana, pa i tjedana.

Navlaženi dio prekrupljenih zrnastih hraniva, potpune i dopunske krmne smjese, premiksi, u peletiranom ili rasutom stanju se trebaju bez razmišljanja odbaciti.

Ako je silaža prije poplave bila zdrava i nije bilo moguće vidjeti pljesniva ili pougljena mjesta, dovoljno je odbaciti natopljeni sloj silaže. Ako nakon uklanjanja vidljivo nakvašenog sloja, silaža koja je ispod nije promjenila vlažnost, niti rN vrijednost, što iskusni praktičar može, čulom dodira i mirisa, valjano procijeniti (vlažnost treba biti do 72 %, a rN do 5.0), ostatak koristiti bez ograničenja.

Nakon povlačenja vode odmah obaviti "pranje" i totalnu dezinfekciju štale

Poplavljenu zrnastu hranu kod koje dođe do bubrenja i/ili klijanja zrna treba neškodljivo ukloniti. U slučaju da je tijekom skladištenja osušenog hraniva došlo do vidljivih promjena na istom, neophodno je prije upotrebe obaviti i mikrobiološku analizu. Ako se tako ne postupi, takva hraniva treba neškodljivo ukloniti.

Kao i silaža, sjenaža koja je bila dobre kvalitete prije poplave može se koristiti nakon što uklonite naplavljeni sloj. Pri tome dio koji se odbacuje treba zahvatiti dublji dio zdravog sloja nego što je to slučaj kod silaže.

Sijeno koje je poplavljeno treba bez razmišljanja odbaciti. To se odnosi i na dehidriranu lucernu, u rasutom ili peletiranom stanju a i svu poplavljenu slamu treba odbaciti.

Preporuke za postupanje s mehanizacijom s poplavljenih područja

Prije bilo kakvog rada na poplavljenom traktoru, potrebno je ukloniti akumulator. Dobro isprati sve sklopove motora i pričekati 24 sata da se voda ocijedi. Motor traktora nikako ne paliti dok se detaljno ne pregledaju i očiste svi sklopovi. Najbolje je da stručna osoba provjeri ispravnost motora i električnih instalacija. Smatra se da su električni sklopovi koji su tijekom boravka pod vodom imali napajanje, trajno oštećeni, dok se elektronski dijelovi, koji nisu bili pod naponom, mogu djelomično popraviti (pranjem, čišćenjem i sušenjem).

Kada su u pitanju električni sklopovi, svaki dio treba izvaditi iz traktora i dobro ga osušiti. Prije ponovnog povezivanja, sve kontakte treba dobro očistiti i nanijeti odgovarajući kontakt-sprej. Posebnu pažnju obratiti na ležaje koji se nalaze u električnim sklopovima, (neophodno ih je zamijeniti). Ukoliko je traktor kratkotrajno bio zahvaćen plavnom vodom i ako je došlo do manjeg ulaska vode u komore s uljem potrebno je provjeriti razinu ulja u komorama, ako je došlo do malog povećanja razina ulja u komorama treba iskoristiti činjenicu da se voda uvijek nalazi na dnu komore, te odvijanjem zaptivke na dnu komore ispuštati vodu dok se ne pojavi ulje. Ovo je izvodivo u komorama za transmisiju.  

Kada je u pitanju ulje u motoru, ako se pojavljuje višak na mjeraču, neophodno je obaviti zamjenu ulja, kao i zamjenu svih filtera. Nakon zamjene ulja u motoru, postoji mogućnost pojave "bijelog ulja" koje je rezultat miješanja ulja s ostatkom vode koja će za nekoliko radnih sati ispariti, a rezultat tog procesa je pojava bijelog dima na ispušnoj grani. U tom periodu ne treba preopterećivati motor. Korisna preventivna mjera je ponovna zamjena motornog ulja i filtera nakon kraćeg perioda rada.

Rezervoar za gorivo treba potpuno isprazniti, isprati i dobro osušiti, obaviti kontrolu hladnjaka, prijenosnog sustava, kao i sustava za kočenje, kojima će također biti potrebno čišćenje, podmazivanje, promjena ulja, a možda i zamjena određenih dijelova, remenje je također potrebno izmijeniti budući da ih supstance iz plavnih voda nagrizaju, te nakon kratkog perioda upotrebe dolazi do deformacija. Traktori novije proizvodnje su kompleksni i sastoje se od brojnih softverskih komponenti koje su podrška pokretnim i nepokretnim dijelovima, kao i ostalim sklopovima te je i proces sanacije nakon poplava znatno kompliciraniji. Priključnu mehanizaciju je potrebno detaljno isprati, promijeniti remenje, ulje i podmazati mehaničke sklopove.

Tri oblika degradacije zemljišta 

Na poplavljenom području identificirana su tri osnovna oblike degradacije poljoprivrednog odnosno, povrtnog zemljišta i to: 

• ispiranja zemljišta, odnosno, odnošenje hraniva te je potrebno po povlačenju vode obaviti površinsku pripremu i obilniju gnojidbu zemljišta s NPK gnojivom, a nakon toga započeti novu proizvodnju;
• odnošenje  plodnog sloja zemljišta različitog intenziteta po dubini profila i širini, potrebno je obaviti sanaciju zemljišta uz pomoć stručnih službi; 
• nanos kvalitetne zemlje, uglavnom smjese humusnih tvari pomiješanih s pijeskom i šljunkom potrebno je ako nema plavnih nanosa (panjeva, kamenja, i sl.) koji onemogućavaju obradu pričekati da se zemljište ocijedi i onda samo površinski pripremiti sjetveni sloj i bez gnojidbe započeti novu proizvodnju.

Autor: Milovan Ćućić, Savjetodavna RS