Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Davor Romić
  • 09.09.2016. 12:00

Porez na neobrađeno zemljište - pucanj u prazno

"Kome bismo naplatili porez u situaciji kad jedna parcela ima 20 vlasnika od kojih je 10 pokojnih, a ostali žive u inozemstvu", pita se Davor Romić!

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
  • 4.080
  • 495
  • 0

Uoči preksutrašnjih parlamentarnih izbora Agroklub je radio veliki paralelni intervju s predstavnicima glavnih političkih stranaka i koalicija. Ista pitanja na temu PDV-a, poljoprivrednog zemljišta, zakona o OPG-u, Programa ruralnog razvoja i drugih bitnih stavaka hrvatske poljoprivrede dobili su Ana- Marija Petin (Narodna koalcija), Davor Romić (MOST) i Tugomir Majdak (HDZ).

U ovom dijelu donosimo odgovore aktualnog ministra i predstavnika MOST-a Davora Romića.

Pravednije raspodjela sredstava

Planirate li mijenjati Program ruralnog razvoja? Zašto?

Program ruralnog razvoja potrebno je mijenjati jer ne zadovoljava potrebe stanovnika ruralnog prostora. No, značajne pomake moguće je učiniti i pravilnicima o provođenju pojedinih tipova operacije. To je već učinjeno za niz mjera, a najznačajnija promjena bit će pravilnik za provedbu natječaja za operaciju 4.1.1. koji će biti raspisan do konca rujna.

Ovaj pravilnik uvodi maksimalno 1 milijun eura sufinanciranja po projektu uz maksimalno 70% intenziteta potpore, za razliku od prethodnog koji je omogućavao financiranje do 5 milijuna eura s intenzitetom potpore od 90%. Ovim izmjenama omogućit će se pravednija raspodjela sredstava i bit ćemo bliže ispunjenju ciljeva samog programa.

Program ćemo mijenjati u vidu promjena uvjeta financiranja i prijave na natječaje, izmjene kriterija natječaja i financijskih alokacija unutar pojedinih mjera. Moramo pojednostaviti prijave, proces obrade i izvještavanje korisnika. Naglasak Programa moraju biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, razvijanje infrastrukture i ravnomjeran razvoj ruralnih područja. Očekuje nas i priprema Programa za iduće programsko razdoblje.

Iz temelja promijeniti odnos prema OPG-u

OPG danas nisu stavljeni u nijedan zakonodavni okvir. Kakav je vaš stav prema Zakonu o OPG-ovcima?

Iz temelja se mora promijeniti pristup obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima jer oni imaju najznačajniju ulogu u ravnomjernom razvoju naše poljoprivrede i ruralnih prostora. MOST je inzistirao na Zakonu o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima prilikom pregovora o sastavljanju Vlade. Isti stav zauzimamo i dalje.

Puna primjena Zakona o komasaciji

Kako će te pristupiti problemu usitnjenih parcela?

Izmjenama zakona o komasaciji i punom primjenom istog stvorit ćemo temelj za učinkovito raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, stvaranje tržišta poljoprivrednog zemljišta i podizanju konkurentnosti naše poljoprivredne proizvodnje. Mi nemamo naftu, ali imamo visokokvalitetno i za proizvodnju hrane pogodno poljoprivredno zemljište - resurs kojim nismo naučili održivo raspolagati. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, uređenje prostora, rješavanje putne mreže, odvodnje i navodnjavanja preduvjet je uspješne poljoprivredne proizvodnje.

U novom Zakonu precizno ćemo definirati ulogu lokalne i regionalne samouprave, time decentraliziramo sustav, koristimo postojeće potencijale i partnerski rješavamo probleme.

Poljoprivredno zemljište ili autocesta?

Hoćete li uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište?

Porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište bio bi pucanj u prazno za današnje prilike. Pojasnit ću ovu tvrdnju. Mi danas imamo preko 750 tisuća hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta - državnog i privatnog. I to je potkrijepljeno studijama u čijoj sam izradi i sam sudjelovao. Od toga polovicu čini zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje nije svo pogodno za proizvodnju hrane. Zbog nesređenih zemljišnih knjiga događa se da je čestica koja se vodi kao poljoprivredno zemljište odavno postala autocesta.

Velik dio preostalog zemljišta nema uređene imovinsko-pravne odnose, sastoji se od niza malih parcela i jednim dijelom nije pogodan za poljoprivrednu proizvodnju. Dio nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta nalazi se u minski sumnjivim područjima, a dio je zarastao u šumu i izgubio svoju primarnu funkciju. Kome bismo naplatili porez u situaciji kad jedna parcela ima 20 vlasnika od kojih je 10 pokojnih, a ostali žive u inozemstvu?

Država treba prije svega urediti zemljišne knjige i provesti komasaciju koja jednim dijelom rješava i imovinsko-pravna pitanja. Nakon toga treba stvoriti uvjete za podizanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta kako bi svakome bilo u interesu da svoju zemlju, ukoliko je ne može ili ne želi obrađivati, ugovornim odnosom ustupi onome tko proizvodi hranu. Tek tada ćemo stvoriti uvjete za provedbu sankcija za one koji zemlju ne obrađuju, a te sankcije se mogu zvati i porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište.

Pojačati kontrolu nad državnom zemljom

Kako ćete staviti u funkciju neobrađeno državno zemljište? Planirate li decentralizirati sustav upravljanja njime delegiranjem ovlasti na JLS I JRS ili će njime upravljati krovna agencija?

Decentralizacija sustava raspolaganja poljoprivrednim zemljištem ključna je za kvalitetno upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji planiramo napraviti bazirat će se upravo na toj ideji. Određeni pomaci po pitanju transparentnosti, pravednosti i svrsishodnosti napravljeni su i Uredbom o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH koja je prošli tjedan usvojena na sjednici Vlade. Decentralizacija sustava svakako da ali isto tako i stroga kontrola. Dosadašnji negativni primjeri raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koji su bili na područjima neodgovornih lokalnih uprava i danas se rješavaju. Novi informacijski sustav, koji će ovih dana biti na raspolaganju i lokalnoj i regionalnoj upravi u tome će pomoći.

Što je s državnim poljoprivrednim zemljištem koje je dano na korištenje, ali se na njemu ne provode gospodarski programi koje su korisnici naveli u natječajima? Hoće li uslijediti revizija ovih ugovora i oduzimanje dodijeljene zemlje koja se ne obrađuje?

Kontrola raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem osnovni je preduvjet upravljanja resursom. Svakako će se raskidati oni ugovori kojih se korisnik ne pridržava. Korisnik Ugovorom preuzima prava, ali i obveze. Teško je gospodarskim programom predvidjeti kako će se zemljište koristiti u slijedećih 50 godina, ali koncesionar mora promjene programa najaviti vlasniku (državi). Ugovori koji se ne poštuju biti će raskinuti. Za to i danas imamo informacijski sustav kojim će se moći pratiti svaki ugovor. Poljoprivredno zemljište je najvrjedniji resurs koji imamo i moramo njime odgovorno gospodariti.

Hrvatski doručak u hotelima na Jadranu

Planirate ili uvesti manji PDV na repromaterijal i po kojim stopama?

O smanjenju PDV-a na repromaterijal govorim od početka mandata jer smatram da smo to dužni osigurati našim poljoprivrednim proizvođačima. Na žalost, vlada u kojoj sam ja ministar poljoprivrede nije imala prostora za smanjivanje stopa poreza. To ne znači da smo od toga odustali. Prve promjene poreznog sustava moraju biti upravo u proizvodnji hrane. Na tome ću i dalje inzistirati.

Možemo li u vrijeme mandata Vlade u kojoj se vi nalazite očekivati i manji PDV na hranu?

Mandat Vlade u kojoj se nalazim je na izmaku, i sa sigurnošću mogu reći da se to u ovako kratkom roku neće dogoditi. No, mi smo se intenzivno pripremali za korekcije stopa poreza na dodanu vrijednost za određene skupine hrane. Naše analize išle su u smjeru smanjenja stopa PDV-a na hranu u kojoj mi kao država imamo određeni stupanj samodostatnosti proizvodnje poput jaja, mesa peradi, mandarina i slično. Razlog odabira ovih skupina proizvoda je dvojak. S jedne strane potiče domaću potrošnju, a s druge strane pomaže našim poljoprivrednim proizvođačima. One skupine proizvoda koje većinom uvozimo nikada se neće naći u prijedlogu smanjenja PDV-a. Cilj nam je ojačati domaću proizvodnju i učiniti domaću hranu pristupačniju domaćim potrošačima.

Turistički sektor dobio kao snažnu financijsku pomoć manju cijenu PDV-a na svoje proizvode i usluge. Smatrate li kako bi ugostitelji i hotelijeri za korištenje iste trebali imati obavezu u svom asortimanu imati domaće poljoprivredne proizvode u određenom udjelu?

Na slobodnom tržištu, a mi smo dio jednog, nije moguće na takav način uvjetovati poslovanje. No, postoje drugi načini kojima možemo potaknuti ugostitelje i hotelijere na plasman domaćih proizvoda kroz gastro ponudu. Oformili smo radnu skupinu koja je dobila zadatak pronaći model po kojem bismo spojili zelenu i plavu Hrvatsku na svima prihvatljiv način. Radili smo i na pilot projektu uvođenja autohtonih proizvoda u gastro ponudu hotelskih lanaca, no realizacija ovog projekta morala se odgoditi zbog izvanrednih parlamentarnih izbora. Očekujem da ćemo rad na ovim projektima nastaviti i u budućnosti. Projekt "Hrvatski doručak" koji podrazumijeva autohtone hrvatske proizvode u našoj turističkoj ponudi nastavljamo odmah nakon izbora.

Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse

Hrvatska se nalazi u ekonomskom ratu u kojem se na policama dućana nalaze finalni prehrambeni proizvodi s dampinškim cijenama. Kako će te spriječiti navedenu praksu u budućnosti?

Dvadesetak od 28 zemalja EU ima propis koji regulira odnose u lancu opskrbe hranom. Mi smo jedna od onih članica koja nikada nije regulirala ovaj segment trgovine. No, pripremili smo Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom koji jasno definira odnose u lancu opskrbe hranom, omogućava poštene odnose u tom lancu, sprečava zloupotrebu dominantne pozicije i koji sankcionira prekršitelje. U izradi tog zakona spoznali smo zašto su sve ove godine naši poljoprivredni proizvođači bili u nepovoljnom položaju. Rezultat toga je pad otkupne cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda i preplavljenost uvoznom hranom. Tome moramo stati na kraj. Ne možemo i nećemo zabraniti uvoz, ali naš poljoprivredni proizvođač mora moći živjeti od svoga rada i država mu to mora omogućiti. Ovaj zakon jedna je od pretpostavki postizanja toga cilja.

Hoćete li Europski parlament i Vijeće su još u prosincu 2013. godine donijeli uredbu 1308 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda kojom su regulirani međusobni odnosi između proizvođača i otkupljivača. Hoćete li aktivirati ovu uredbu u Hrvatskoj?

Ova Uredba je u punoj primjeni od dana pristupanja Europskoj uniji. Sve elemente uredbe koji su primjereni domaćim prilika Hrvatska i koristi. Uredbu provodimo kroz Shemu školskog voća i povrća, Program mlijeka u školama, Pčelarski program, Potpore proizvođačkim organizacijama, Vinsku omotnicu, tržišne standarde, ali i sve interventne mjere pomoći poput dobrovoljnog povlačenja jabuka i mandarina s tržišta, interventnu pomoć sektoru stočarstva i cijeli niz drugih mjera.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL


Tagovi

Davor Romić Izbori


Autor

Ante Vidović

Više [+]

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]