Pomorski upravitelj - ključ zaštite Jadrana

Jadran je poluzatvoreno i osobito osjetljivo more, zbog čega zaslužuje zaštitu svih država čije obale dotiče. Broj plovila sve je veći, a posebice tankera koji u luke od Otranta do Trsta godišnje prevezu više od 70 milijuna tona nafte.

Povećava se i broj kruzera, pa je Hrvatska preuzela ulogu lidera u pregovorima da se Jadran proglasi posebno osjetljivim morem, a uvođenjem sustava AIS “pokrila” bi brodove pri ulasku kroz Otrantska vrata te posadama i brodarima nametnula obvezu javljanja Nacionalnoj središnjici za spašavanje i traganje u Rijeci.

Grčki poučak

Poboljšanje sigurnosti međunarodnog pomorskog prometa, zaštita mora od zagađivanja, posebno s brodova, djelatnosti istraživanja, pravilno reguliranje međunarodne plovidbe i tehnička pomoć pomorstvu zemalja u razvoju − put je koji vodi prema sigurnosti plovidbe.

Ipak, pomorske nesreće i danas su naša svakodnevica. Dovoljno je prisjetiti se havarije grčkog tankera "Prestige", koji je u studenome 2002. "ispraznio" svojih 77.000 tona nafte pokraj španjolske obale i pri tome ribarstvu i turizmu nanio štetu od četiri milijarde eura.

Da bi država mogla nadzirati i zaštititi svoje interese na Jadranu, potrebno je povezati i koordinirati rad svih subjekata čiji je interes vezan uz more. U našem slučaju, četiri ministarstva moraju imati ključnu ulogu u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, a to su Ministarstvo obrane preko Obalne straže i Ratne mornarice, MUP preko Pomorske policije, Ministarstvo financija preko Carine, te resorno Ministarstvo pomorstva.

Kako bismo mogli odgovoriti svim potrebama sigurnosti pomorske navigacije i suprotstaviti se različitim prijetnjama koje dolaze s mora, Republika Hrvatska mora imenovati pomorskog upravitelja koji će osigurati bolje zajedništvo administrativnog djelovanja i pojačati operativnu učinkovitost pomorskih i zračnih snaga koje “označavaju” nazočnost jedne države na moru.

Osoba na dužnosti pomorskog upravitelja sjedinjuje sva raspoloživa sredstva u zoni svoje odgovornosti, te preuzima zapovijedanje i provedbu akcije na moru.

Lančane pogreške

U njegovoj je odgovornosti stalni nadzor mora, mobilizacija potrebnih pomorskih, zračnih i zemaljskih sredstava i njihova prilagodba nastalim potrebama. Temeljne zadaće pomorskog upravitelja bile bi: zaštita od onečišćenja na otvorenome moru, spašavanje osoba u slučaju pomorskih akcidenata i održavanje reda i mira.

Za ekološki incident karakteristično je da je nepredvidljiv s obzirom na vrijeme, vrstu i lokaciju, pa naše vlasti moraju biti svjesne stalnog rizika i nesagledivih posljedica moguće pomorske katastrofe na Jadranu. Pomorski incidenti ili katastrofe vrlo se rijetko događaju kao rezultat jedne ljudske pogreške, tako da su u pravilu rezultat lančanih pogrešaka ljudi u organizaciji rada broda i brodara kao preduvjeta sigurnosti plovidbe.

Upravljanje u kriznim situacijama, poput ekološke katastrofe na Jadranu, mora biti visoko učinkovito i usklađeno djelovanje jedinstvenog sustava obrane, koji prije svega uključuje hrvatske pomorske resurse i računa na njih. Pomorski upravitelj, sa svim kompetencijama u sigurnosti i zaštiti našeg mora, bio bi čelna osoba u lancu boljeg upravljanja i razvitka pomorskog i prometnog sustava.

Autor: mr. Martin Bilić