Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Svjetski dan tla
  • 05.12.2015. 15:15

Poljoprivrednici su najbolji gospodari zemlje

Očuvanje tla, ali i problemi s dodjelom državnog zemljišta bili su jedna od tema sjednice Europskog parlamenta.

Foto: pixabay.com
  • 571
  • 112
  • 0

U svijetu je 850 milijuna gladnih ljudi i ta brojka svakim danom raste. Važan resurs u proizvodnji hrane je tlo, a ono je u današnje vrijeme ugroženo više no ikada prije, prije svega raznim degradacijskim procesima poput erozije, zaslanjivanja, zbijanja, plavljenja i klizišta zatim smanjenja organske tvari, kao i gubitka biološke raznolikosti.

Degradacija tla se ubrzava, potpomognuta ekstremnim vremenskim prilikama koje su rezultat promjene klime, kako u Europi tako u cijelome svijetu.

Međutim, uz ove klimatske i prirodne učinke, nisu zanemarivi niti učinci čovjekova neodgovornog korištenja i iscrpljivanja tla, kao što su prenamjena zemljišta, prekrivanje tla i zemljišta te njihovo onečišćenje. Sva ta negativna kretanja utječu i na ljude, ekosustave i gospodarstvo.

Eurozastupnici složni da poljoprivrednici kao vlasnici najbolje održavaju zemlju

U sklopu Svjetskog dana tla koji se obilježava 5. prosinca i završetka ove Međunarodne godine tla, diljem svijeta će se održati skupovi kojima je cilj podići svijest stanovnika i donositelja odluka o važnosti zaštite tla. U Europskom parlamentu održana je zajednička sjednica triju nadležnih parlamentarnih odbora, posvećena upravo toj temi, na kojoj je, osim podataka o stanju tla u svijetu, posebno naglašena i važnost da seljaci budu, što je moguće više i vlasnici poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju.

"To upravo potvrđuje primjerenost europskog modela poljoprivrede. Jer, vlasnik poljoprivrednog zemljišta će taj vrijedan resurs čuvati za svoje potomstvo i generacije koje dolaze i nastojat će im ga predati u boljem stanju no što ga je primio", kazala je hrvatska eurozastupnica Marijana Petir.

I druge bivše komunističke zemlje imaju probleme oko dodjele državnog zemljišta

No, problem vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem brine mnoge države. Hrvatska iskustva, ali i iskustva drugih bivših komunističkih država, koje su imale i još uvijek imaju poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu, nisu dobra.

"Pojave otimanja zemljišta i koncentriranje u rukama malog broja pojedinaca, multinacionalnih kompanija ili investicijskih fondova, ne jamči odgovorno i brižno postupanje s tlom. Takvi na poljoprivredno zemljište gledaju kao na imovinu koja se može založiti u slučaju bankrota, a postupanje s njom isključivo je utemeljeno na izvlačenju profita prekomjernim iscrpljivanjem, bez dostatne brige za buduće generacije", dodala je Petir.

Previše državne zemlje odlazi veleposjednicima umjesto OPG-ima

Nažalost, tih kretanja svjesni smo i u Hrvatskoj, iako još nisu dosegla razmjere kojima su izložene zemlje u razvoju, uglavnom one istočnog dijela Europe.

"Kod nas se još uvijek vlasništvo koncentrira u rukama domaćih veleposjednika kojima se pogoduje na svakom koraku. Nažalost, poljoprivrednici i njihove obitelji u ruralnim područjima, koji su jedini i pravi čuvari zemlje, okoliša i tradicije, u našoj zemlji nisu u mogućnosti doći u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta koje se na čudan i netransparentan način dodjeljuje onima koji ga već ionako imaju previše", zaključila je Petir.

Upravo na taj problem vež duže vrijeme upozoravaju i udruge poljoprivrednika, no bez značajnijih pomaka na bolje.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Tlo Klima Prenamjena zamljišta Klizišta Biološka raznolikost Degradacija tla Svjetski dan tla Europski parlament Seljaci Marijana Petir Otimanje zemljišta Investicijski fondovi Veleposjednici Čuvari zemlje Državno zemljište


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]