Španjolska proizvodi više maslinova ulja od Italije, izvozi više vina od Francuske, a proizvodnja organskog voća i povrća brzo sustiže i sjevernoeuropske zemlje. Druga je u EU po ekološkim površinama!
Zbog relativne propasti poljoprivrede Španjolske od 1960.-tih, ruralna populacija u toj zemlji se smanjila s obzirom na zapadnoeuropske susjede, a mnogo je farmi nestalo.
Otkako se pridružila Europskoj ekonomskoj zajednici - EEC još 1986. Španjolska je slijedila europsku politiku. Rezultat toga je bio prestanak uzgoja vinove loze i proizvodnje mlijeka u malim količinama, kakva je dotad bila praksa. Veličina je za španjolske poljoprivrednika tada zaista postala važna. Od 1990.-tih je godina količina poljoprivrednog zemljišta, posebno onog posvećenog organskoj poljoprivredi, porasla kroz irigaciju i konverziju neobrađene zemlje.
Tri četvrtine španjolske proizvodnje, gledajući prema vrijednosti, čini povrće, voće i žitarice. Ječam i pšenica su glavne žitarice u Španjolskoj. U Kataloniji se uzgaja i riža, a kukuruz je karakterističan za sjeverni dio zemlje. Tu su i pamuk, duhan, šećerna repa, masline na jugu te leguminoze (grah, leća, slanutak). 38% španjolskog poljoprivrednog zemljišta čine oranice, 14% su pašnjaci i 32% čine šume. Uzgoj voća također je značajan, a posebno limuna i naranče koji su simbol Valencije. Tu su i jabuke, breskve, banane, kruške, smokve i šljive. Španjolska proizvodi i dosta rajčice, luka i krumpira te bademe.
Kako je Španjolska jedan od svjetskih proizvođača grožđa, uzgoj vinove loze je do značajne važnosti. Svinjetina je najvažniji mesni proizvod Španjolske, a slijedi ju perad, govedina i janjetina. Španjolska je već dugo vremena vodeći zapadnoeuropski izvoznik naranči i mandarina, a od 80.-tih godina proizvodi ih 3 milijuna tona godišnje. Španjolski uzgajivači limuna su koncentrirani u mediteranskoj regiji, a površine se navodnjavaju.
Šume, iako prekrivaju trećinu površine zemlje, čine samo mali dio poljoprivredne proizvodnje. Važni šumarski proizvodi su pluto, eukaliptus, hrast, bor i topola. Zbog stoljeća erozije, sakupljanja drva za ogrjev i stvaranja pašnjaka na nekad šumskim površinama, dosta je šuma nestalo. Pošumljavanje koje je započelo 1940.-tih još uvijek traje.
Španjolska je dugo vremena imala razvijenu industriju ribe zbog svojih prirodnih bogatstava. Komerijalne riblje flote zaratile su s ostalim zemljama, posebno s Marokom i Kanadom jer su španjolski ribari često lovili izvan svojih granica. Izlov se 80.-tih i 90.-tih smanjio, ali riblji sektor činio je još uvijek 1% BDP-a, a riba je ostala važan dio prehrane Španjolaca. Kao alternativa, riba se uzgaja diljem obale.
Španjolska proizvodi više maslinova ulja od Italije, izvozi više vina od Francuske, a proizvodnja organskog voća i povrća brzo sustiže i sjevernoeuropske zemlje. Španjolska je druga u Europi i osma u svijetu po ekološkim površinama, dok se čak 80% proizvodnje izvozi većinom u Njemačku, Nizozemsku, Francusku i Veliku Britaniju posebno u zimskim mjesecima.
Organski proizvodi se u Španjolskoj pretjerano ne kupuju i čine samo 1% potrošnje pa je Ministarstvo poljoprivrede lansiralo kampanju koja ima za cilj osvijestiti potrošače o organskoj hrani. Poljoprivreda čini 2.7% španjolske ekonomije, što je s obzirom na prije četiri godine, za jednu trećinu manje. Prosječan španjolski poljoprivrednik ima 55 godina.
Ministarstvo poljoprivrede procjenjuje da će Španjolska morati osigurati milijun hektara zemljišta za proizvodnju žitarica i uljarica za proizvodnju biogoriva, ako želi postati samodostatna.
Tagovi
Autorica