Poljoprivreda budućnosti - Farming 4.0

Poljoprivreda samo laicima izgleda kao djelatnost koja nema puno dodirnih tačaka sa savremenom tehnologijom nazvanom Internet of Things (IoT). Misteriju razotkriva takozvana pametna poljoprivreda (Smart Agriculture).

Evolucija sistema proizvodnje hrane imala je stabilan, spori razvoj, do stavljanja u funkciju traktora i kombajna prije nešto više od stotinu godina. Uvidjevši njihove prednosti veleposjednici su ih kupovali i na taj način najznačajnije unaprijedili proizvodnju, prije svega žitarica, ali i drugih usjeva. Prinosi su povećani, a troškovi proizvodnje smanjeni. Kasniji napredak je bio stabilan, ali relativno spor. Do današnjih dana i pojave Farminga 4.0, koji uključuje GPS uređaje, pohranjivanje miliona podataka, njihovu obradu i na kraju razvoj IoT tehnologije.

Kako 2050. nahraniti 9.5 milijardi ljudi?

Stručnjaci u FAO-u (Food and Agricultural Organisation), Ujedinjenih nacija proučavaju proizvodnju hrane i globalne i dugoročne potreba stanovništva. Procjenjuju da će do 2050. proizvodnja hrane morati da se poveća za 70% kako bi se tada nahranilo 9.5 milijardi ljudi. Veliki izazov, s obzirom na to da je sveprisutna degradacija zemljišta, kao i klimatski izazovi, koji štete proizvodnji hrane. Odgovor je ponuđen u vidu precizne poljoprivrede i racionalnog raspolaganja resursima kao što su sjeme, voda, đubrivo, pesticidi, kako bi se povećala proizvodnja hrane uz smanjenje troškova. Ne treba zaboraviti ni farme na kojima se unapređuje dobrobit životinja uz konstantno poboljšavanje ambijentalnih uslova, a da se pri tom smanjuje upotreba antibiotika i hormona rasta.

"Kako je moj djeda radio" - prošlost

Globalno, ljudi se bave poljoprivredom na osnovu iskustva svojih očeva i dedova. Uz to oni su uslovljeni stalnim praćenjem parametara poput klime, vremenskih uslova kao i stanja zemljišta. Tradicionalni poloprivrednik mora da ukrsti podatke iz te dvije grupe kako bi povećao proizvodnju. Oni koji usvajaju savremene tehnologije su ipak manjina. Ali manjina koja napreduje, povećava prinose, kvalitet i tako opstaje na tržištu. Oni koriste podatke sa servera (Clouds). Na njima se obrađuju ogromne količine podataka, koje im dostavljaju senzori sa različitih lokacija. Do nivoa redova usjeva, pojedinačnih stabala voća pa do grla stoke.

Farming 4.0 se već primjenjuje

Uzmimo samo primjer krava na savremenim farmama. One dobrovoljno idu u izmuzište. Svaka životinja je čipovana. Robot na osnovu podataka sa čipa prilagođava aparat za automatsku mužu. Za to vrijeme životinja dobija koncentrovani obrok na osnovu svojih karakteristika. Robot prvo dezinfikuje vime. Potom slijedi probna muža i analiza mlijeka. Ako je životinja bolesna mlijeko se izdvaja u poseban rezervoar, a veterinar se alarmira da počne sa liječenjem. Ako je krava u estrusu to je signal veterinaru da započne sa vještačkim osjemenjavanjem.

Nebrojene mogućnosti su korištenja senzora u staklenicima i plastenicima. Sistem na osnovu očitanih podataka može da reguliše navodnjavanje, temperaturu zemljišta ili osvjetljenost objekta. Suviše vlažno zemljište može isto tako biti problem za usjev, kao i nedostatak vode. Višak vode istiskuje vazduh iz zemljišta i tako usporava rast biljke. Optimalno navodnjavanje pomaže najbržem rastu biljke, smanjenje utroška vode i struje.

Temperatura zemljišta je od velike važnosti za gajene kulture. One po tom parametru imaju različite zahtjeve. Kako možemo regulisati temperaturu zemljišta u zatvorenom prostoru? Na osnovu materijala koji upijaju ili reflektuju svjetlost.

Paleta pomoći savremenih tehnologija poljoprivredi sve više se širi. Tako na osnovu optičkog snimanja paradajza možemo sa približnom preciznošću utvrditi koliko ima šećera i kiselina, i na osnovu toga odrediti optimalno vrijeme berbe.

Precizna poljoprivreda i digitalne tehnologije se nedovoljno brzo šire

Činjenica je da u Evropskoj uniji i razvijenijim agrarnim zemljama sve više poljoprivrednika prelazi na neki oblik takozvane "pametne poljoprivrede". Prema objedinjenim podacima Industrije poljoprivrednih mašina i opreme u Evropskoj uniji 70-80% novih farmi ima ugrađena tehničko-tehnološka rješenja koja spadaju u grupu Farming 4.0. Te inovacije objedinjene su u 450 mašina za koje komponente proizvodi 4.500 manjih ili većih fabrika u kojima radi 135.000 radnika. Vrijednost tog tržišta procjenjuje se na 26 milijardi eura.

Međutim, prema ocjenama stručnjaka u ovoj oblasti širenje precizne poljoprivrede nije na zadovoljavajućem nivou. Recimo, samo 35% novoprodatih rasipača mineralnih đubriva ima u sebi elemente precizne poljoprivrede, koji odlučujuće utiču na podešavanje količine i pravca širenja granula đubriva. Ovo je razumljivo pošto je ta tehnologija relativno skupa, posebno za manje farmere.

Ogromna ulaganja u "pametnu poljoprivredu"

Nešto će se razvijati ako za njim postoji potreba, ali neophodno je da ulaganja budu adekvatna. To je prepoznao i Brisel. Fasciniraju podaci da je za zajedničku agrarnu politiku (CAP) od 2014. do 2020. godine opredijeljeno bezmalo 100 milijardi eura. U okviru nje za razvoj precizne poljoprivrede kao dio programa "Horizont 2020" samo za 2016. i 2017. godinu opredijeljeno je 64 miliona eura. Od tog novca samo 30 miliona eura je izdvojeno za Internet of things u pilot projektu "Pametna poljoprivreda i bezbjednost hrane". Na ovom polju Evropska komisija tijesno sarađuje sa Evropskom investicionom bankom kako bi se farmerima omogućila kupovina opreme budućnosti pod što povoljnijim uslovima.

Foto: Đorđe Simović