Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izvješće 2019.
  • 01.11.2020. 13:30

Pojavile se nove biljne bolesti, a jači intenzitet zabilježen kod učestalih

Nekoliko je onih koje su utvrđene prvi puta, neke se može smatrati neuobičajenima, a ima i onih koje su se javile u intenzitetu znatno jačem nego u prošlim sezonama. Također, sve veće probleme stvaraju nematode i bakterije.

Foto: Flickr/entofito
  • 392
  • 23
  • 0

Velik je broj čimbenika koji utječu na pojavu biljnih bolesti, štetnika i korova svake vegetacijske sezone. Bilo da se radi o suši, prevelikoj vlazi ili drugim vremenskim prilikama koje sa sobom nose klimatske promjene. Ove su pojave različite u svakoj sezoni i teško predvidljive. 

Jači intenzitet patogena, pojavili se i novi

Prošle je godine zabilježeno nekoliko situacija koje se mogu smatrati novima ili manje uobičajenima u Hrvatskoj. Tako je gljiva Macrophomina phaseolina prvi puta zamijećena na jagodi kao uzročnik truleži korijena, a patogen Sclerotium rolfsii pronađen na rajčici, paprici i tikvicama, u radu "Pojava novih i neučestalih biljnih bolesti u 2019. godini", Glasila biljne zaštite 4/2020 piše skupina autora.

Prošlogodišnju je sezonu obilježila jaka pojava bolesti uzrokovane gljivom Rhizoctonia solani na većem broju kultura. Registrirane su i meke truleži uzrokovane bakterijama iz roda Erwinia i to na luku, krumpiru i kukuruzu. Dok se na šećernoj repi javila trulež korijena Aphanomyces cochlioides i to u jakom intenzitetu.

Štetnici i biljne bolesti krivci za gubitak 40% poljoprivrednih usjeva u svijetu

Evidentiran je i sve veći broj slučajeva nematoda korijenovih kvržica. Na salati je pak uočena bakterijska pjegavost, a u nekim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske tijekom srpnja iznenađujuće se javila crna trulež.

Rhizoctonia solani i meke truleži na povrću

Proljeće i dio ljeta obilježila je neobično jaka i česta pojava gljive Rhizoctonia solani. Uzročnik je propadanja presadnica kupusa, uništila je i krumpir, dovela do propadanja salate tijekom kolovoza, a u jačem intenzitetu javila se na grahu, blitvi i mrkvi.

Vrlo jaka pojava bakterijske vlažne truleži s visokim štetama pojavila se na usjevima luka. Jači napad dogodio se na krumpiru potkraj svibnja i početkom lipnja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od manje uobičajenih pojava na krumpiru se može izdvojiti nalaz gangrene.

Tu je i jaka zaraza kukuruza šećerca bakterijom Erwinia chrysanthemi pv. zeae nedaleko od Vinkovaca. Na zaraženim je biljkama bolest zahvatila stabljiku, svilu, komušinu i dijelove klipa.

Neuobičajena bolest šećerne repe i vinove loze

Velika količina oborina tijekom svibnja prošle godine utjecala je i na pojavu nekih manje čestih gljivičnih bolesti. Tako se od kraja lipnja počelo uočavati venuće šećerne repe na većem broju parcela u Osječko-baranjskoj županiji.

Do propadanja biljaka došlo je zbog zaraze pseudogljivom Aphanomyces cochlioides, uzročnikom truleži korijena te kulture. Na nekim je parcelama bilo zaraženo 15 do 20 % biljaka, što je vrlo iznenađujuće u njezinoj proizvodnji.

Neuobičajena pojava evidentirana je i na vinovoj lozi, a riječ je o crnoj truleži (Phyllosticta ampelicida). Uočeno je sušenje grozdova i bobica drugačije od uobičajene plamenjače. Na grozdovima je manji broj bobica ostao zelen, druge su poprimale ljubičastu boju, a dio se osušio i smežurao.

Suha trulež prvi puta na jagodama

Do sada spomenutim patogenima zajedničko je da se razvijaju u uvjetima obilja vlage. Ipak je zabilježena i pojava bolesti koja je na neki način iznimka od velike većine gljivičnih i bakterijskih jer se najintenzivnije razvija u suhim i vrućim uvjetima. Riječ je o suhoj ili "ugljenastoj" truleži korijena, koju uzrokuje Macrophomina phaseolina.

Njezina pojava na kulturama poput suncokreta ili soje, na kojima se najčešće javlja bila je vrlo slaba. Međutim, prvi puta u Hrvatskoj utvrđena je na jagodi. Biljke su gubile turgor, sušile se i propadale, a neke su bile vrlo male i slabo razvijene, sa sitnim lišćem.

Nova bolest povrća stigla iz vrućih krajeva

u Hrvatskoj je tijekom 2019. zabilježena i pojava tropsko-suptropskog patogena. Riječ je o gljivi Sclerotium rolfsii, parazitu koji u svijetu uzrokuje štete u područjima s vlažnom i vrućom klimom. Determirana je na lukovicama ljiljana, nasadima jabuka, a od prošle godine javila se na rajčicama, paprikama i tikvicama.

Biljke su se sušile, stabljike nekrotizirale na podnožju, a na njima se stvarao pamučasti micelij. Iako je za sada S. rolfsii tek iznimka ili "zanimljivost" među patogenima bilja u Hrvatskoj, njegovo širenje moglo bi u budućnosti uzrokovati sve više šteta u proizvodnji povrća.

Sve veće probleme stvaraju nematode i bakterije

Kada se govori o patogenima na povrćarskim kulturama koji se u Hrvatskoj nalaze sve češće i pričinjavaju sve veći problem tijekom posljednjih godina, svakako treba istaknuti nematode korijenovih kvržica na usjevima mrkve, celera i peršina.

Bakterijska pjegavost na salati uzrokuje Xanthomonas campestris pv. vitians, a zabilježena je tijekom srpnja. Na vanjskim listovima javljale su se okruglaste pjege ili one nepravilne tamne okružene klorotičnim prstenom. Osim toga, na salati je zabilježena i rijetka hrđa, Puccinia opizii.

Foto: Flickr licenca CC


Tagovi

Izvješće 2019 Biljne bolesti Zaštita bilja Bakterije Trulež


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zamislite da ujutro nađete nekog kako spava u šatoru na Vašem imanju, što biste napravili? To je naime sasvim normalna pojava i pravno formulirana radnja u nekim zemljama Europe. Ne znam koliko je precizna, ali ova karta pokazuje zemlje gdj... Više [+]