Poduzetnici nude Vladi: Orat ćemo besplatno!

Iako su nam obrađeni hektari preduvjet za dobivanje poticaja EU, čak 295 eura po hektaru, u Hrvatskoj je 14 mjeseci prije ulaska u Uniju više od milijun hektara poljoprivrednog zemljišta neobrađeno. Država ne zna ni kako u funkciju staviti 53% zapuštenih poljoprivrednih površina u njezinu vlasništvu, čak 300 tisuća hektara, što koči i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, pa se veći poduzetnici u poljoprivredi ovih dana nude da će je oni besplatno obraditi i zasijati, samo kako bi proces okrupnjavanja zemlje, bez kojega nema konkurentnosti u EU, što hitnije započeo. Vlada je u recesiji, tvrde, čak mogla jeftino angažirati i građevinski sektor i njihove strojeve koji trunu na otvorenom kako bi se uredilo zapušteno zemljište i odvodni kanali te stvorila mogućnost za dodatno okrupnjavanje. No, očito ni ova Vlada nema poljoprivredne strategije.

Miševi ili neznanje?

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina još je, naime, polovicom siječnja objavio moratorij na prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, do ustrojavanja Agencije za poljoprivredno zemljište, dok su ozbiljni poljoprivrednici svjesni kako bez najmanje 200 hektara ni ratari ni stočari nemaju što tražiti u EU. Kako i u praksi izgleda hrvatski problem, ovih je dana dovoljan i jedan pogled na Črnečko polje u Zagrebačkoj županiji. Sitne parcele uglavnom su zarasle u korov i pune mišjih rupa, što će nekim poljoprivrednicima, koji ni u najboljim godinama ne znaju kako se brinuti o svojim njivama, biti novi alibi za traženje neopravdano visokih cijena nakon žetve, dok državna zemlja pet do 12 čeka novi Jakovinin zakon o poljoprivrednom zemljištu zbog kojega se okrupnjavanje i dalje odgađa, najmanje do jeseni. Zbog dva desetljeća neodgovornog politikantstva u poljoprivredi, od čak 190 tisuća gospodarstava u upisniku Ministarstva njih 120 tisuća danas ne obrađuje ni tri hektara zemlje. Samo šest tisuća obrađuje ih između 20 i 100 hektara, a samo 22 više od 1500 hektara, dok država nije u stanju pronaći model kojim bi se u funkciju stavila još polovica od oko 2 milijuna hektara obradivih površina ili barem hektari u njezinu portfelju. Zemlje, koja će ulaskom Hrvatske u EU biti ključna za dodjelu milijunskih poticaja - očito imamo i previše kad se s njome tako kockamo, tvrdi jedan od inicijatora s početka priče.

Sa 295 eura po hektaru u EU, samo bi se na državnim oranicama, ostanu li neobrađene, svake godine gubilo 86 milijuna eura pa je, u jednu ruku, i opravdana nostalgija nekih poljoprivrednih stručnjaka za nekadašnjim PIK-ovima zahvaljujući kojima se u RH obrađivalo i 1,7 milijuna i koristilo još 1,5 milijuna hektara. Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, uvjeren je da čak 30% poljoprivrednika danas vara na poticajima i zemlju je od države kupilo ili zakupilo samo zbog toga umjesto da se davala pravim poljoprivrednim proizvođačima.

- U nekim je općinama, naime, baš svatko mogao dobiti zemlju - čak i bez registracije poljoprivrednog gospodarstva - pa zato nemamo ni dostatne proizvodnje ni rezultata - tvrdi Laslo. Kako je ministar Jakovina zabranio prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima, Laslo optužuje Vladu da ni ona nije zainteresirana za reforme i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Pijani milijarderi

Poljoprivrednik koji zemlju dobije u zakup njome ne može jamčiti ni za podizanja kredita, što se zadnji put, tvrdi Laslo, događalo 1945. Kada bi država prodala oranice u svom vlasništvu po osnovnoj cijeni od 3000 eura po hektaru, proračun bi bio bogatiji za 874 milijuna, a po maksimalno dopuštenoj 1,75 milijarde eura. Zna li se da je država u zakup već dala 194,4 tisuće ha, državni hektari danas vrijede između 1,46 i 2,92 milijardi eura.

Autor: Jolanda Rak Šajn

Foto: Davor Javorovic