Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Atomizeri
  • 30.11.2022. 12:00

Poboljšani atomizeri: Koje su ekonomske, ali i ekološke prednosti?

Koji atomizer je najadekvatniji i kako da uz minimalna ulaganja poboljšate već postojeći? Koji su najbolji u voćarstvu, a koji u vinogradarstvu i koliko su takvi orošivači pristupačni?

Foto: Milan Morić
  • 877
  • 153
  • 0

Kod ratarskih kultura tretiranje se sprovodi krilima za prskanje koji prskaju ka dole i koji se kreću iznad useva. Kod voćnjaka, vinograda, ili čak hmeljarnika, kao i u šumarstvu nešto tako je nemoguće, jer pesticid ne može tako lako da stigne do biljke, zbog njenih karakteristika, kao i zbog velike vegetativne mase.

Zato pored svih bitnih elemenata prskalice, orošivači imaju i ventilator, koji čini glavnu razliku između te dve mašine. Naravno, samim tim je i kretanje pesticida drugačije i zavisi od puno više faktora. Zbog visoke cene pesticida, kao i zbog zaštite životne sredine, ali i zbog kvaliteta tretiranja, koji na kraju bitno utiče na rod, sve se više upotrebljavaju poboljšani tipovi orošivača u odnosu na klasične sa kružnim rasporedom rasprskivača.

Kako kaže profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Aleksandar Sedlar, jedan od poboljšanih tipova je i orošivač sa vertikalnim tornjem. On obezbeđuje 20-25 odsto bolju pokrivenost od onog sa kružnim rasporedom rasprskivača. Još kako kaže, kada se doda napredniji ventilator, ne samo da je efikasniji nego i zdravstveno bezbedniji po vozača.

Koje su njegove prednosti?

Profesor kaže da atomizer sa poboljšanim ventilatorom ne usvaja vazduh sa zadnje strane i ne izbacuje pod uglom od 90 stepeni u odnosu na pravac kretanja traktora kao kod običnog tipa, pa je samim tim bolji i bezbedniji. Obični ventilator je manje produktivan i opasan, jer je u zoni glave traktoriste, usled drifta, velika količina vazduha sa česticama pesticida. 

"Izbacivanje pesticida pod 90 stepeni u odnosu na pravac kretanja traktora je najmanje produktivno i takav vazduh sa pesticidom ne prodire dovoljno dobro u biljku zbog velikog otpora kretanja, a i zbog povećanog drifta. Sa takvim ventilatorom, koji u kombinaciji sa kružnim rasporedom rasprskivača, gde gornji treba da dobace tečnost do tri metra, a donji na otprilike metar, jasno je zašto je problematičan", kaže Sedlar.

Različiti tipovi atomizera (Foto: Poljoservis Kljakić)

"Kod poboljšane varijante ventilator je isto aksijalni, ali usvaja vazduh spreda i izbacuje koso unazad pod uglom od 45 stepeni, čime smanjuje otpor kretanju i smanjuje drift", kaže naš sagovornik i dodaje da aksijalni ventilator ima veći kapacitet vazdušne struje i radi sa manjim početnim brzinama, a kao takav odgovara gustim zasadima, kao što je recimo zasad jabuke.

"Možemo sa vertikalnim tornjem, sa poboljšanim ventilatorom i sa podešavanjem ugla rasprskivača u kombinaciji sa odgovarajućim kapacitetom vazdušne struje ventilatora i odgovarajućom brzinom, zavisno od razvojne faze voćnjaka da podignemo pokrovnost, odnosno količinu preparata koja stigne na našu biljku i do 40 odsto", navodi Sedlar.

Sa malim promenama možemo da podignemo pokrovnost i do 40 odsto, kaže Sedlar (Foto: Đorđe Lalić)

Iz firme Vinogradarsko-vinarski magazin koja se bavi prodajom profesionalnih mašina i opreme za voćarstvo i vinogradastvo, agronom Milan Mojić kaže da su atomizeri bez vertikalnog tornja stvar prošlosti. Odlukom nemačkog instituta (Julius Kuhn - JKI) je doneta odluka da se više ne puštaju u promet zbog toga jer uzrokuju više ekoloških problema. On navodi da je kod atomizera sa tornjevima najbolja distribucija vazduha, a i preparata koji se koriste u zaštiti. Što se ventilatora tiče, kaže da su oni na kvalitetnijim atomizerima konstruisani tako da podjednako bacaju vazduh i na levu i na desnu stranu, što nije slučaj sa onim jeftinijima.

"Čim je više vazduha na jednoj strani, to u samom startu znači da i više pesticida baci na tu stranu, a to ne može da se podesi".

PIK Južni Banat se bavi ratarskom, ali i voćarskom proizvodnjom, pa za tretiranje svojih 350 hektara voća koriste uglavnom atomizere sa vertikalnim tornjem. Direktor ove firme Goran Zabrkić kaže da koriste "Munckhof" atomizere kapaciteta 2.000 litara i sa tornjevima 2,1 metra visine. Naveo je da mašina ima kvalitetne lukove, tornjeve i cinkovanu šasiju i da Munhof stalno radi na unapređenju i poboljšavanju jer je za tretiranje bitno kako se ponaša u različitim uslovima, kako kada je vetar slab, a kako kada je jak, i još mnogo drugih faktora.

"Još jedna dobra stvar kod Munhofa je što ima klipnu pumpu, koja kada otkaže, možete još da radite bez nje i do mesec dana. Kada membranska otkaže, to je stop, sve staje", navodi ovaj inženjer poljoprivrede i dodaje da su tražili i da mašina ima široke gume, jer je u zasadima jabuke koja se tretira po 25 do 27 puta godišnje, gaženje zemljišta takođe bitno, baš zbog težine mašine, a i težine tečnosti s kojom radi. Navodi da koriste albus dizne i da su im se one dobro pokazale.

Sa fleksibilnim crevima

Rešenje sa fleksibilnim crevima koji se prilagođavaju voćnjaku je nešto ređe, pre svega, kako Sedlar kaže, zbog veće cene, jer su za oko 30 odsto skuplji od drugih, ali i zbog naših proizvođača koji izbegavaju sve što je malo komplikovanije. 

Mojić navodi da orošivači rade sa pritiscima od pet do 20 bara (jer transport kapi obavlja vetar), što je dosta manje od prskalica koje rade sa 40 bara i zbog toga postoji opasnost da se vazduh koji ventilator proizvede ne rasporedi ravnomerno crevima i da će na nekim delovima biti manja pokrivenost.

Kod Munhofa je napravljen atomizer koji prska tri reda, gde svaki red ima svoj toranj i svaki ima svoj ventilator. Prema tome, vazduh se ne deli, što je jako bitno. Pored raspodele vazduha problem je i održavanje i manipulacija, jer ima puno creva, pa uvek može doći do njihovog loma, oštećenja, ili da puknu neke zakačke. Ne mogu da kažem da je loše, ali se kod mene u praksi bolje pokazalo rešenje sa tornjevima", kaže Mojić.

Zabrikić je naveo da je imao priliku da radi sa takozvanim Oktopusom i da se dobro pokazao, jer u jabukama u špaliru fleksibilna creva mogu neometano da rade i da se ne dese nikakva oštećenja.

Tunelski: Sipate za hektar, isprskate hektar i po

Što se tunelskih orošivača tiče, oni su se pojavili pre skoro dve decenije, ali kako kaže Sedlar, nema ih mnogo, a razlog tome je komplikovana konstrukcija i nemogućnost rada u voćnjacima sa protivgradnom mrežom. Praksa je pokazala da se sa njima može raditi i sa normom od 200 litara i navodi da su gubici smanjeni i do 80 odsto

Kod tunelskih su gubici smanjeni i do 80 odsto. (Foto: Milan Mojić).

"Na godišnjem nivou tunelski atomizeri štede oko 40 odsto preparata jer sakupljaju sav višak koji prođe špalir, koji bi pao, ili koji bi se odneo vetrom, vraćaju ga u sistem, filtriraju i ponovo koriste. Ekonomski su znatno prihvatljiviji, kao i ekološki, a bitna odlika je i što može da radi u različitim vremenskim uslovima, od visokih temperatura do jakog vetra", kaže Mojić i navodi da je dodatna ušteda što može da radi dva, a neki i četiri reda, pa se u jednom prohodu tretira veća površina, što se odražava i na štednju goriva, a dosta je i manje gaženje.

Gde se koriste senzori?

Za zasade koji nisu gusti, atomizeri sa senzorima su dobro rešenje. Koriste se, kako Sedlar kaže, kada je razmak između voćaka veći od trenutnog zasada jabuke, kao ranije kada je jabuka bila na razmaku od 1,6 pa čak i do dva metra, što danas nije slučaj jer je razmak manji i od metra.

"Dobra primena senzora je kod koštičavog voća, kod kajsije recimo gde je razmak u redu i po četiri metra, jer taj senzor isključuje dizne kad ne detektuje stablo. Gde god je mladi zasad i gde imamo dovoljan razmak između dva stabla u redu, a to je sve preko 1,5 metara - imaćete dobar rezultat", kaže profesor i dodaje da oni danas nisu skupi i da ko ima elektroniku, za 20 evra može da kupi dva senzora, na primer da detektuju prekid u redu i da pale i gase orošivač, i za ukupno stotinjak evra, kompletno da ga opreme.

"Kod tog tipa ima dosta uštede i na okretanju, kao i kada je neko stablo izmrzlo, ako je prekid u redu ili slično."

Morić kaže da uglavnom ne preporučuje senzore, jer je to sada sve olakšano sa GPS uređajem i da manje-više sve kompjuter radi.

"Imate atomizer bez kompjutera, a imate i kompjuter za atomizer koji košta pet do šest hiljada evra. Kao i na automobilu, može se bez toga, ali dobro dođe ako ga imate", kaže ovaj agronom.

Geometrija mlaza 

Podešavanje geometrije mlaza je zahtevan postupak i za njeno pravilno izvođenje neophodna je stručna pomoć. Prvo se treba odrediti prosečna geometrija krošnje za dati voćnjak. Sa krivom koja predstavnja konture krošnje treba da se u što većoj meri poklopi kriva koja oslikava konture mlaza koju stvara dati orošivač. Kvalitetno podešavanje geometrije mlaza moguće je obaviti samo uz pomoć vertikalnih sprej skenera, koji prihvataju izbačenu tečnost, da bi se potom u menzurama očitao njen nivo i formirao histogram distribucije. U voćnjacima je najbolje obavljati kalibraciju pomoću sprej skenera u vreme pune vegetacije.

Geometrija mlaza je izuzetno bitna, tvrdi profesor Sedlar. Kada imamo vertikalan raspored rasprskivača, onda je svaki rasprskivač jednako udaljen od stabla, i kada još podesimo njegov ugao prema geometriji voćnjaka dobijamo još bolju pokrovnost.

Zbog toga je, navodi, i sa aspekta cene i održavanja, najbolje rešenje poboljšani orošivač sa poboljšanim ventilatorom i vertikalnim tornjem. Šteta je, kaže, što nema više takvih mašina, jer proizvođači nisu ni svesni koliko je takvo rešenje bolje, a da pritom nije puno ni kompikovanije.

Iz Poljoservisa Kljakić Bojan Jurić, kaže da se, pogotovo u poslednje vreme, sve više prodaju atomizeri sa tornjem i da obične, sa kružnim rasporedom dizni, gotovo više niko i ne traži. Tvrdi da su kupci sve više upoznati sa prednostima poboljšanih tipova ovih mašina.

Herbika - za zonu oko stabla

Poljoservis Kljakić u ponudi ima i jednu zanimljivu mašinu za tretiranje zone oko stabla, zonu obrade, takozvanu Herbiku. Pošto moderni voćnjaci imaju grane i plodove skoro do zemlje, zbog specijalne konstrukcije, ova mašina prolazi ispod grana, a da pri tome ne oštećuje plodove.

Herbika uz pomoć specijalnih "hauba" neometano tretira zonu između stabala (Foto: Poljoservis Kljakić)

"Da ne bi kroz voćnjak prolazila freza, Herbikom se mogu uništiti korovi između stabala. Specijalne plastične haube prolaze ispod grana, ne oštećuju plodove i svojom konstrukcijom ne dozvoljavaju rasipanje herbicida van zone tretiranja", kaže Jurić i dodaje da Herbika ima metalne točkove i da odličo prati teren.

Isplativost?

Atomizer je jedna od najbitnijih mašina u voćarstvu i viogradarstvu. Kako Mojić kaže, u jabuci zaštita 100 posto zavisi od atomizera. Od njega zavisi da li ćete imati fleke na plodu, a fleke su direktna slika da li je plod van klase ili ne.

"Ako uzmete na primer da vas podizanje jednog hektara jabuka košta 50.000 evra, a 20 hektara, koliko jedan atomizer tretira je samim tim milion evra. U zasadu od milion evra, malu ulogu igra cena orošivača, hoćete li kupiti neki 'krš' koji košta 5.000 evra ili onaj koji je top, svetski vrh i košta 20.000", kaže on i dodaje da vam celu sudbinu određuje ta mašina i da na takvim stvarima ne treba štedeti.

Jurić je naveo da je razlika u ceni između toranjskog i običnog od oko 1.000 evra, a cena mašina koje prodaju se kreće od 11.000 evra pa naviše. Oni u ponudi imaju mašine od 1.000, 1.500, 2.000 i 3.000 litara, kao i sa visinom tornja od 2,1; 2,75 i 3,05 metara.

"Dosta se prodaju sa tornjevima od 2,10, ali i ovi od 2,75 metara, koji se najviše koriste u jabukama jer su one osetljive, a ovi atomizeri imaju više dizni, preciznji su i imaju bolju raspodelu", kaže Jurić i dodaje da iako ne zvuči logično, ali, što je niži toranj, na veću daljinu baca pesticid.

Što se cene atomizera tiče, tu važi ona: koliko para - toliko i muzike (Foto: Goran Zabrikić)

Zabrkić je naveo da je imao priliku da radi sa različitim markama atomizera, ali da je ipak Munhof broj jedan. 

"Koristili smo i druge poznate brendove, ali je ipak Munhof broj jedan. Nisu ni ostali loši, ali mi tačno znamo koji atomizer za šta i kako treba koristiti. Jendnostavno, koliko para, toliko i muzike", kaže ovaj inženjer voćarstva.


Tagovi

Poboljšani orošivači Poboljšani atomizeri Aleksandar Sedlar Vertikalni toranj Poboljšani ventilator Milan Morić Vinogradarsko-vinarski magazin Goran Zabrikić Fleksibilna creva Bojan Jurić Herbika Senzori


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]