Monitornig se provodi na širem području donjeg i gornjeg toka Neretve, gdje je stanje s obzirom na broj oboljelih još dramatičnije i alarmantnije
Zbog nekontrolirane upotrebe pesticida u intenzivnoj poljoprivredi ugroženo je zdravlje stanovnika doline Neretve.
Iako znanstveno nije dokazano, veliki broj kancerogenih oboljenja na ovom području povezuje se upravo s prekomjernom upotrebom mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava, kojima se tretira voće i povrće ne poštujući dupuštene količine za neškodljivu primjenu.
Kako bi se i službeno potvrdili ovakvi utjecaji na život i zdravlje stanovnika delte Neretve, ekološka udruga Lijepa naša pokrenula je projekt pod nazivom “Antropogeni utjecaji na geokemijski okoliš slivnog područja donje Neretve i na zdravlje stanovnika”.
Tako će se provoditi istraživanja na terenu, uzimanje uzoraka tla, vode, vegetacije te ljudskog i životinjskog tkiva.
Osim toga, uzimat će se stotine uzoraka nadzemnih i podzemnih voda, kako bi se suvremenim analitičkim metodama odredila koncentracija toksičnih i radioaktivnih elemenata i teških metala, već zabilježenih u tkivima riba i drugih organizama na ovom porječju.
- Dosadašnja iskustva ukazuju na poguban utjecaj pesticida i mineralnih gnojiva, azbesta pa čak i bojnih otrova, koje Neretva sa sobom donosi iz gornjeg toka, na zdravlje stanovnika ovog područja - pojašnjava dr. Ante Kutle.
Monitornig se provodi na širem području donjeg i gornjeg toka Neretve u BiH, gdje je stanje s obzirom na broj oboljelih još dramatičnije i alarmantnije. Naime, u dolini Neretve od Mostara do Ušća u prošloj godini zabilježeno je više od 300 smrtnih slučajeva uzrokovanih malignim oboljenjima, dok je istodobno otkriveno 500-ak novooboljelih.
Prednjači karcinom pluća, koga znanstvenici dovode u vezu s udisanjem čestica zagađenog zraka.
Kako bi se dugoročno spriječilo onečišćenje doline Neretve te smanjio broj oboljenja, nužno je proglasiti čitavu deltu Parkom prirode, smatraju ekolozi. U takvim uvjetima zakonom bi se uredila i ograničila upotreba pesticida.
Izvori