Pčela treba pomoć poljoprivrednika

Problem ishrane pčela, pogotovu u jesenjem periodu, moguće je umanjiti zasijavanjem posebnih cvjetnih traka u kojima biljke cvatu od proljeća do kasne jeseni. Poljoprivrednici cvjetne trake zasijavaju pokraj poljoprivrednih usjeva. One služe kao pčelinji pašnjaci i pomažu pčelama u potrazi za kvalitetnom hranom. U njemačkom časopisu za modernu poljoprivredu, Top agrar broj 10/2010, Matthias Bröker iznio je podatke o tome kako poljoprivrednici njegovanjem cvjetnih traka pomažu pčelama da se kvalitetno hrane sve do jeseni.

Inicijativu za zasijavanje cvjetnih traka koje bi služile kao pčelinji pašnjaci dala je Syngenta. U okviru akcije časopisa Top agrar, Syngenta je u proljeće 2010. poljoprivrednicima besplatno podijelila sjeme trava dviju mješavina: Brandenburger i Tübinger. Više od 900 poljoprivrednika dobilo je sjeme za po jedan hektar pčelinjeg pašnjaka. Time je stvoren Eldorado za pčele, ali je došlo do uzajamne promidžbe zajedničkog rada poljoprivrednika i pčelara. Cvjetne trake su svojim šarenilom osigurale biološku raznolikost u užem području Saska-Anhalt, što je pozitivno utjecalo na javnost.

Blizu 750 000 pčelinjih društava, svako sa 60 000 vrijednih pčela sakuplja svake godine cvjetni nektar i od toga proizvodi med. Velik je to posao: za 1 kg meda pčele moraju posjetiti i do 10 milijuna cvjetova. Pri tome one oprašuju važnije korisne biljke, primjerice uljanu repicu i suncokret te povećavaju njihov prirod. Uljana repica oprašena uz pomoć pčela daje i do 30 % veći prinos, a suncokret čak i do 60 %.

Vrijedne pčele su pod stresom

No, pčele, vrijedni pomoćnici i sakupljači peludi su pod sve većim stresom glede uskog plodoreda u poljoprivredi. Broj pčela i pčelinjih društava se prema riječima pčelara, Burkhard Herforta, već godinama neprestano smanjuje.

Cvjetne trake se uspješno uzgajaju...

Poljoprivrednik Helmut Saudhof iz Mainzholzena u Donjoj Saskoj, koji je rado prihvatio ponudu časopisa Top agrar, objašnjava: „Pored vizualnog osjećaja dobiti, poboljšane slike krajobraza, cvjetne trake predstavljaju dobit i u gospodarskom smislu.“ Za troškove sijanja, njege i promoviranja cvjetnih traka primit će on i dodatna plaćanja iz sredstava agrookolišnog programa. Osim toga, prema njegovim zapažanjima radom pčela znatno je povećan i prinos uljane repice.

U jesen, prije obrade tla i sjetve pšenice, najprije je drljačom pripremio trake 6 m širine na rubnom dijelu parcele. Druga obrada, mehaničko uklanjanje korova, slijedi u proljeće neposredno prije sjetve drljačom. Sjetva sjemena, Tübinger i Brandenburger mješavine ovog proljeća uslijedit će koncem travnja sijačicom na 2 cm dubine. Prednost kasne sjetve jest da biljke u cvjetnim trakama pčelama pružaju mogućnost nalaženja hrane (pelud, nektar) do kasne jeseni.

Pri izboru sjemena trava, odnosno mješavine za cvjetne trake, treba obratiti pozornost na vrste koje su zastupljene u mješavini. Za sjetvu kraj uljane repice ne preporuča se mješavina koja sadrži sjeme krstašica, primjerice slačice, uljne rotkve i sl. glede mogućnosti pojave i širenja kupusne kile kao i nekih štetnika, primjerice repičinog sjajnika.

Za sjetvu sjemena za cvjetne trake potrebno je suho tlo. Pri sjetvi u vlažno tlo nastaju problemi s puževima, kada je potrebno koristiti mamce protiv puževa najčešće po cijeloj površini cvjetne trake. Povećan broj korova u cvjetnim trakama ne mora uvijek predstavljati problem jer biljke brzo pokriju tlo i time zaustave rast korova.
Osim jednogodišnjih cvjetnih traka, moguće je zasnovati i višegodišnje cvjetne trake. Poljoprivredni proizvođač Saudhof objašnjava, da su cvjetne trake pogodne za zasijavanje pokraj šume, živica, rubnih dijelova polja, primjerice žitarica i sl. gdje se glede utjecaja hlada i inače dobiva manji prinos usjeva.

... i ekonomski isplate

Prva iskustva sa sustavom cvjetnih traka prikupio je i Dirk Müller iz Kassuhna u Saska-Anhalt području. „Istraživanje je pokazalo dobit od preko 700 €/ha, a u sušnim godinama takav uzgoj može biti isplativiji i od uzgoja pšenice“ objašnjava poljoprivrednik. Osim toga, nada se da će boljim oprašivanjem postići povećan prinos uljane repice te vratiti novac uložen u cvjetne trake. Isto tako on se nada da će se brojnost zečeva, koja je u njegovoj regiji već godinama u opadanju, ponovno povećati.

Za sjetvu cvjetnih traka na laganom, pjeskovitom tlu Müller je odabrao mješavinu sjemena Brandenburg, tj. vrste koje su tolerantne na sušu. Na njegova polja u prosjeku padne 540 mm oborina i to prije ljetnih suša.

U dogovoru sa lokalnom zajednicom i pčelarom, Burkhart Herfortom, on je zasijao i cvjetnu traku ispod drvoreda voćaka. Pčele u ovoj cvjetnoj traci nalaze i sakupljaju nektar i pelud od lipnja do početka rujna, počevši s cvijetom vrbe, raznih vrsta voćaka, uljane repice pa sve do kasno cvatućih vrsta.

Nakon dobrih rezultata on kani i dalje povećavati površine sa cvjetnim trakama. U proljeće 2011. planira zasijati oko 15 ha novih cvjetnih traka koristeći sjeme mješavine višegodišnjeg bilja.

Pčelar Herfort je time oduševljen, jer prema njegovom zapažanju već u prvoj godini istraživanja, pčele su sakupile znatno više peludi. „Pčelinje zajednice su osim toga, vitalne i zdrave“, objašnjava pčelar. Kod većih površina cvjetnih traka on postavlja osam košnica sa pčelinjim zajednicama i ne premješta ih.

Jeste li znali, da ...

- pčela u svom životu prijeđe oko 40.000 km sakupljajući pelud - više nego li je opseg Zemlje.
- svaka pčelinja zajednica proizvodi u prosjeku od 15 do 20 kg meda.
- oko 85% dohotka u poljoprivredi ovisi o oprašivanju, primjerice voća, povrća te krmnog bilja.
- letačice istog pčelinjeg društva lete uvijek na iste cvjetove dok god ima nektara. Tek tada je moguće vrcanje meda od uljane repice ili vrijesa.
- stručnjaci procjenjuju gospodarsku korist oprašivanja pčelama u svijetu na preko 153 milijardi €.

Autor: Marija Ševar, mr. sc.