Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Studij poljoprivrede
  • 01.10.2018. 15:40

Pad broja upisanih studenata na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti - dekan najavio promjene

Broj upisanih nikada nije bio manji, a dekan prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić najavljuje promjene kojima planiraju repozicionirati fakultet i amortizirati pad broja studenata.

Foto: Vedran Stapić
  • 6.451
  • 330
  • 0

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (nekadašnji Poljoprivredni fakultet u Osijeku) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zabilježio je manji broj upisanih studenata. Naime, od ukupne upisne kvote od 444 studenata ove je godine upisano samo 196 (187 redovnih i 9 izvanrednih), što je manje od pola planiranog, točnije tek 44 posto

Prvi čovjek ove institucije, dekan prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić kaže za Agroklub kako su očekivali daljnje opadanje broja, ali ne i ovim intenzitetom te da su pripremili mjere kojima planiraju odgovoriti na ove pokazatelje: "Prvi put imamo ovakvu situaciju. Bio sam i 4,5 godine prodekan za nastavu te pratim kretanja niz godina. Očekivali jesmo slične brojeve, ali ne ovako naglo.“

Složena je to tema, kaže, jer se radi o posljedici multiplikacije negativnih trendova. Prije svega demografskih, jer nam opada broj stanovnika. Tu su i opći gospodarski uzroci i loša materijalna situacija. Broj upisanih smanjio se za 17% na čitavom Sveučilištu u odnosu na prošlu godinu. Na sve to nadovezuju se i dugogodišnji negativni trendovi vezani uz sektor poljoprivrede, a na koji se direktno naslanja ovaj fakultet.

Izvanredna sjednica povodom malog broja upisanih

"Nama 75% studenata dolazi iz srednjih poljoprivrednih škola gdje se broj učenika kontinuirano smanjuje. Dodatno, 92,4% naših studenata dolazi iz pet slavonskih županija gdje je broj stanovnika u opadanju pa time i učenika“, pojašnjava Zmaić uzroke, a posebno ističe i višegodišnje loše prilike u agraru koje su se negativno odrazile na atraktivnost struke. Tu tezu potvrđuje i podatak da je i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagreba na 74% od upisne kvote, a da su i Veleučilišta s poljoprivrednim programima u težoj situaciji. Neka od njih su na tek 20% od planiranog broja upisanih. Broj programa na tržištu je očito veći od interesa.

Taj složeni problem može se odraziti i na samu nastavu u budućnosti jer je nužna pravilnikom propisana kvota od 10 studenata za održavanje iste, a koja sada može biti upitna na nekim od studijskih programa. 

Dekan prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić 

Brojevi ovog upisnog roka alarmirali su nadležna tijela na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek te je tim povodom nedavno održana i izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća, a sve u cilju pronalaženja adekvatnih rješenja. 

Novi studijski programi kao odgovor

Kao posljedicu najavljuju promjene kojima žele odgovoriti na današnje rezultate, ali i društvenu ulogu. "Otvorit ćemo nove studijske programe kojima planiramo privući gimnazijalce i druge srednjoškolce. Zaštita okoliša i obnovljivi izvori energije bit će novi programi, a planiramo na isti način obraditi i područje bioekonomije. Dobili smo iz Europskog socijalnog fonda i 1,8 milijuna kuna za razvoj informacijskih tehnologija u agraru. Okrećemo jednu novu stranicu. Vjerujemo da će se to pokazati dovoljno atraktivnim u okvirima današnjice“, govori dekan o širenju tema studiranja, ali najavljuje i druge aktivnosti. 

Promotivne aktivnosti postaju prioritetnije, pa se već izrađuju novi prezentacijski materijali tog fakulteta, a osnovan je i Ured za karijeru koji treba povezivati studente s poslodavcima tijekom školovanja. Alumni klub fakulteta intentzivnije će se baviti okupljanjem bivših studenata. "Otvaramo se i prema našoj bazi, srednjim školama u cijeloj Slavoniji s kojima danas želimo raditi zajednički“, dodaje kao posebno važnu mjeru.

Nedostatna ulaganja u znanost

Na ovu temu nedavno je reagirala i Udruga OPG-a Hrvatske Život odnosno upozorila zakonodavce na diskriminaciju studenata poljoprivrede - koji u tom statusu nisu prihvatljivi na natječajima Nacionalnog programa ruralnog razvoja, a što također ne pomaže razvoju onih koji se školuju.

Niti iznosi ulaganja u znanost ne sugeriraju promjenu. Naime, zemlje Europske unije godišnje ulože nešto više od 300 milijardi eura na znanstvena istraživanja i razvoj novih tehnologija, a hrvatski doprinos je vrlo skroman.

Po godišnjim izdvajanjima za istraživanja i razvoj, izraženima kroz udio u BDP-u, i dalje smo pri dnu ljestvice - s 0,84 posto BDP-a daleko od trenutnog europskog prosjeka koji iznosi 2,03 posto. Dok, komparacije radi, Švedska i Austrija ulažu više od 3% BDP-a na ovaj način u svoju budućnost.

Hrvatska se nalazi na začelju EU ljestvice - u društvu Slovačke, Bugarske, Litve, Malte, Cipra, Rumunjske i Latvije. Prema Eurostatu, kod nas se situacija u tom smislu niti ne popravlja, jer se nalazimo među onima koje su u desetljeću napravili minimalan pomak: s 0,74 posto BDP-a u 2006. uspjeli smo se pomaknuti tek na 0,84% u 2016 godini. 

Školovati strane studente?

Pristupa ovoj temi ima mnogo, a poznato je kako se nemali broj hrvatskih studenata danas besplatno školuje u susjednoj Sloveniji.

Prorektor za nastavu i studente Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Dražan Kozak nedavno je javnosti ukazao i na mogućnosti povećavanja kvote za strane studente, a kako bi na taj način sačuvali brojnost studenata. 

"Lokalna znanost također pripada svijetu i nitko nije izolirani otok, tako ni Hrvatska ni naše sveučilište. Zašto ne bismo imali i studente iz Kine i Indije? Možemo o tome misliti što hoćemo, ali kada se budemo suočili s time da nam nedostaje tisuću ili dvije studenata, onda ćemo shvatiti da imamo problem koji smo mogli prevenirati“ rekao je prorektor nedavno za Glas Slavonije.


Tagovi

Upisi na fakultet Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslav Zmaić Dekan Udruga Život Broj studenata Dražan Kozak


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.