Donosimo odgovore na 12 najčešćih pitanja Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Novi Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-u (NN 20/13) unio je velike nesporazume među vlasnike OPG-ova, pa i poljoprivredno savjetodavnu službu. Trenutno se čini da će biti potrebno unijeti neke izmjene radi lakšeg razumijevanja i provođenja Pravilnika. Do tada, evo par konkretnih pojašnjenja
Ciljevi donošenja Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu su:
Ne. Ovaj se pravilnik odnosi SAMO na OPG-ove. Znači obrti, trgovačka društva i zadruge koje obavljaju djelatnost poljoprivrede, nemaju se što zamarati se njime.
Vidi na poveznici: Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-ovima
Izravna prodaja u smislu ovog Pravilnika je djelatnost kojom poljoprivredni proizvođač prodaje svoje poljoprivredne proizvode direktno potrošaču. Dozvoljena je kao dopunska djelatnost.
- Oprez: Dozvoljeni prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
- No, prethodne tri tvrdnje (3., 4. i 5.) zbunjuju vlasnike OPG-ova koji prodaju izravno svoj proizvod. Zato evo par primjera.
Primjer 1: Ako osoba želi osnovati OPG za proizvodnju i prodaju mlijeka, a sve mlijeko želi prodavati izravno-npr. putem nekoliko mljekomata kako da prijavi primarnu, tj dopunsku djelatnost?
- Ukoliko je primarna proizvodnja ovog OPG-a govedarska proizvodnja tada se ne može proizvodnja i prodaja mlijeka putem nekoliko mljekomata smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom djelatnošću.
Primjer 2: Da li kumice s placa (izravna prodaja na štandu) koje na OPG-u proizvode mlijeko moraju zatražiti upis u Upisnik dodatnih djelatnosti?
- Ne, jer ako je njihov OPG već registriran za govedarsku proizvodnju, onda se prodaja mlijeka na štandu ne smatra dopunskom već osnovnom djelatnošću.
Primjer 3: Primjer, ako je postojeći OPG do sada proizvodio povrće i sve povrće prodavao na tržnici na malo, kako da prijavi primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da i dalje može 100% svojih prihoda ostvarivati izravnom prodajom na tržnici na malo?
- Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a povrćarstvo tada se ne može prodaja povrća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.
- Dopunska djelatnost u tom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno povrće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
Primjer 4: Primjer: ako se osniva OPG za proizvodnju voća s namjerom da sve voće prodaju na kućnom pragu, kako da od te djelatnosti ostvari 100% dohodaka?
- Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a voćarstvo tada se ne može prodaja voća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.
- Dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno voće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
Primjer 5: Ako mladi slavonski proizvođač jabuka namjerava sav urod prodavati putem Interneta, kako prijaviti primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da može ostvariti 100% dohotka na ovaj način?
- Obzirom se radi o primarnoj proizvodnji, a to je voćarstvo - uzgoj jabuka tada se ona ne može smatrati dopunskom djelatnošću OPG-a već osnovnom. Način stavljanja jabuka na tržište stvar je i odabir proizvođača dakle to može biti i putem interneta (izravna prodaja Internetom).
- No, ono što je bitno za ovo pitanje je da dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se jabuke preradile u npr. ocat, pekmez dakle u neku prerađevinu koju je dozvoljeno prodavati putem interneta, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
Primjer 6: Ako se OPG želi baviti samo uzgojem konja radi jahanja, kako da ostvare 100% dohotka od te djelatnosti?
- Uzgoj konja za jahanje nije osnovna poljoprivredna djelatnost na koju se OPG može registrirati, nego već dopunska djelatnost turističke ponude. Stoga od ove djelatnosti OPG može uprihoditi samo do 50% ukupnog dohotka na OPG-u.
Ako se radi o prodaji mlijeka putem mobilnih mljekomata (automat ugrađen u kombi vozilo koje vozi i oglašava prodaju kao kombi za kruh), radi se o izravnoj prodaji putem automata (kažu u Ministarstvu poljoprivrede). S druge strane, kada smo isto pitanje postavili za obrte i trgovačka društva odgovoreno nam je da ovakav oblik prodaje spada u pokretnu izravnu prodaju prema Zakonu o trgovini (Ministarstvo gospodarstva)? Mišljenja smo da Ministarstva međusobno moraju uskladiti opisne pojmove za djelatnosti.
Na jednom OPG-u se može obavljati više dopunskih djelatnosti istovremeno.
Nije obvezno da nositelj dopunske djelatnosti bude i nositelj OPG-a već može biti i neki od članova obitelji upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Dopunska djelatnost se mora obavljati na zemljištu i/ili u objektima koje su nositelj ili članovi OPG-a upisali u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava.
Upis u Upisnik obavlja se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi s obzirom na prebivalište nositelja OPG-a.
Nositelj dopunske djelatnosti podnosi Zahtjev za upis u Upisnik najmanje 30 dana od dana početka obavljanja dopunske djelatnosti, na obrascu iz Priloga Pravilnika. Prije predaje Zahtjeva, dobro razmislite za koje djelatnosti se registrirate tako da ne izostavite koju vama važnu.
Dodatno treba još priložiti:
Možete podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik u skladu s ovim Pravilnikom u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Točan rok je stoga 28.02.2014. godine.
Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (N.N.20/13) ne obvezuje proizvođače da se moraju upisati u Upisnik dopunskih djelatnosti na OPG-u, već im daje mogućnost da registriraju dopunsku djelatnost ukoliko to oni žele. No, pripazite na mogućnost za korištenje EAFRD fondova od 2014. godine.
Ministarstvu poljoprivrede zahvaljujemo na nekim pojašnjenjima s molbom da se ubuduće zakonski akti sastavljaju na razumljiv i svakome jasan način. U protivnom, i ljudi koji sastavljaju zakone, službe koje ih moraju provoditi kao PSS, a i mi koji ih moramo poštivati gubiti ćemo previše vremena za međusobna tumačenja određenih članaka.
Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.
Tagovi
Autorica