Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je tematsku sjednicu na temu odnosa osiguravajućih društava prema poljoprivrednim proizvođačima. Donesene su i preporuke, a evo što se čulo.
"Poljoprivrednici s jedne strane muku muče s elementarnim nepogodama koje ih nemilice udaraju te divljači koja ne samo da uništava njihovih ruku djelo već se toliko udomaćila da ljudima ulazi u dvorišta. Dodatni je problem što se ne pronalazi zajednički jezik između poljoprivrednika i osiguravajućih društava", istaknula je predsjednica Odbora za za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na sjednici na kojoj se raspravljalo o nepoštenom postupanju ovih društava prema poljoprivrednim proizvođačima.
Kako je dodala, ona se čak nisu željela javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede koji je raspisalo u nekoliko navrata za osiguranje usjeva i nasada od naleta divljači jer tu ne vide svoj interes. Smatra stoga kako je uz utvrđivanje i održavanja brojnog stanja divljači, potrebno preispitati odredbe Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim odnosima kako bi se stvorili pravičniji odnosi između osiguravatelja i poljoprivrednika.
Krešimir Frančić iz Hrvatskog ureda za osiguranja istaknuo je, pak, da osiguranje proizvodnje osigurava brži protok kapitala prema poljoprivredi nakon nastanka šteta.
"Potencijalni rizici visokih šteta uzrokom su visokih premija u ovom osiguranju pa u Hrvatskoj samo dvije osiguravajuće kuće osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je i dodao kako 10% domaćih poljoprivrednika osigurava svoju proizvodnju, što pokriva 40-50 posto poljoprivrednih površina. Za učinkoviti sustav potrebni su, kaže, novi modeli u koje bi se svojim kapacitetima uključila država, regionalna i lokalna zajednica, osiguravajuća i reosiguravajuća društva.
Vanjski član Odbora, Mijo Latin upozorio je na vrlo niske naknade koje poljoprivrednici dobivaju nakon napada zaštićenih životinja na njihovu stoku i rekao kako lovno-gospodarske osnove ne odražavaju stvarno stanje broja divljači, te da je prekobrojno stanje u lovištima potrebno regulirati.
"Ukupno brojno stanje visoke divljači nije se povećalo zadnjih četrdeset godina, no urbanizacijom i ograđivanjem poljoprivrednih zemljišta divljač ostaje bez svog staništa, pa je i to jedan od uzroka šteta koje nastaju", uzvratio je s druge strane član Odbora Stipan Šašlin.
Istovremeno, naveo je, u brdskim područjima je sve više zapuštenog zemljišta koje postaje stanište divljači. Zbog svega je potrebno naći učinkovit model upravljanja u kojemu bi participirala država, jedinice lokalne samouprave, zemljoposjednici i lovci.
Tajana Radić je predstavljajući stav Hrvatske poljoprivredne komore rekla kako bi država trebala preuzeti naknadu štete, procjenu bi trebali obavljati ovlašteni procjenitelji, a sustav obrane od tuče trebalo bi što prije staviti u funkciju.
Prof. Marijan Grubešić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije predložio je da šteta od divljači postane sastavni dio police osiguranja od automobilske odgovornosti i upozorio na problem zapuštenosti šuma privatnih šumoposjednika, a koje čine 25% ukupne površine pod šumama u Hrvatskoj.
Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva drži da je rokove i procedure, ali i uvjete osiguranja za ostvarenje prava naknade štete potrebno prilagoditi stanju na terenu i to posebno kod voćarske proizvodnje. Prema njemu, poslove procjene trebaju raditi procjenitelji koji su za to osposobljeni i upozorio kako važeći Pravilnik za mjeru 17.1 nije obuhvatio sve vrste poljoprivredne proizvodnje, pa ga je žurno potrebno prilagoditi.
Iz Odbora navode i da je na velike štete od tuče podsjetila Martina Vlašić Iljkić zatraživši obrazloženje o primjeni Zakona o sustavu obrane od tuče, a uzimajući u obzir najavu o ukidanju istoga. U tom smislu bi Ministarstvo poljoprivrede jedinicama lokalne samouprave trebalo dati jasniju uputu o mogućnostima ne/korištenja ovog sustava.
Ivan Güttler: Na obranu od tuče trošimo gotovo 1,3 milijuna eura, a nije učinkovita
Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, istaknuo je kako osiguravajuća društva rade sukladno ugovoru o osiguranju i regulatornim uvjetima osiguranja. Društva moraju upravljati rizicima i kapitalom, te preuzimati obveze koje mogu ispuniti, osiguravajući pri tome buduće i neizvjesne događaje. U tom smislu, kaže, osiguranje može pomoći upravljanju rizicima, no nije jedino rješenje za spriječavanje štete.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice istaknuo je kako su uvjeti osiguranja neprihvatljivi poljoprivrednim proizvođačima, a vrijednost osiguranja nekih vrsta šteta ispod je granice isplativosti.
"Radi se o kompleksnom problemu koji ulazi u područja više zakonskih rješenja i europskih regulativa, pa je za njegovo rješavanje potreban balans i sagledavanje dobrih praksi koje primjenjuju druge države, a u budućnosti bi bilo dobro kreirati fond iz kojega bi se, objedinjena sredstva s državne, regionalne, lokalne uprave i lovačkog saveza, koristila za pokriće nastalih šteta“, istaknula je predsjednica Odbora za financije i Državni proračun, Grozdana Perić.
Odbor za poljoprivredu ujedno je nakon rasprave usvojio sljedeće preporuke:
Ove preporuke, zaključuju, dostavljaju se na daljnje postupanje Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskom lovačkom savezu, Hrvatskom uredu za osiguranje i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
Tagovi
Autorica