Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrar
  • 30.03.2011.

Od države dobili 23 milijarde kuna, a svi - na rubu bankrota

Bez posla bi moglo ostati 12.000 poljoprivrednika

  • 811
  • 39
  • 0

Samo u posljednjih osam godina u poljoprivredu je uloženo 23 milijardi kuna poticaja, ali i uz gotovo utrostručen poljoprivredni proračun u odnosu na prije 10 godina, Hrvatska iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljnih za svoje potrebe. Hrvatski poljoprivrednici, naime, i dalje uporno siju pšenicu koje imamo viška i nitko je neće. A zna se da voćarstvo i povrćarstvo daju nekoliko puta veće prihode. No, zahtijevaju i više rada i modernije strojeve te navodnjavanje, po čemu je Hrvatska iza Albanije, na začelju Europe.

No, i uz to što je većina poljoprivredne mehanizacija kao iz Tehničkog muzeja, na Bjelovarskom poljoprivrednom sajmu prodano je ovih dana 30 posto više mehanizacije nego lani. Kupca je našao i traktor vrijedan dva milijuna kuna, što je dobar znak za hrvatsku poljoprivredu.

S druge strane, seljaci u Slavoniji desetak dana blokirali su prometnice zbog 250 kuna razlike u isplati poticaja po hektaru. Poticaji poljoprivrednoj proizvodnji su, nakon mnogo pregovora, zamrznuti na 2000 kuna ili 88,6 posto od punog iznosa, što je dva posto više nego prošle godine. U sjeni prosvjeda nezadovoljnih seljaka ostali su i pregovori o poglavlju 11, što se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvitak, koje su gotovo sve zemlje kandidatkinje ostavljale za kraj pregovaračkog procesa, pa tako i Hrvatska.

No, od ishoda pregovaračkog procesa u Bruxellesu strepe deseci tisuća hrvatskih poljoprivrednika, kojih je, međutim, registrirano više od 200.000 u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Među njima, naime, ima i onih bez zemlje, pčelara, kao i kumica s tržnica, jer bez registracije OPG-a nisu mogli prodavati svoje proizvode na tržištu.

Analitičari predviđaju da će se ulaskom Hrvatske u EU smanjiti domaća proizvodnja hrane, što se dogodilo svim novim članicama Unije, a broj ljudi koji će ostati bez posla u poljoprivredi mogao bi biti veći od 12.000, koliko ih ima u šest najvećih hrvatskih brodogradilišta.

Ministar Čobanković: Bez poticaja poljoprivreda ne bi preživjela tranziciju

Potredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković kaže da razni analitičari i ekonomisti komentiraju ovih dana isplatu poticaja, koji su od 2003. s 1,6 milijardi kuna narasla na 3,6 milijardi u 2010. godini. No, poticaji su, kaže, održali hrvatsku poljoprivredu, koja je u kratkom vremenu prošla tranziciju, odnosno restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstva, koji su nabavili poljoprivrednu mehanizaciju te sagradili prateće objekte, što je održalo hrvatsku poljoprivredu. Prema Čobankovićevim riječima, poljoprivreda nije visoko akumulativna grana, a u zemljama koje nisu imale socijalizam u poljoprivredu se ulagalo generacijama. Hrvatska je, kaže, taj put morala proći u 15 godina, a bez investicijskih potpora kapitalnim ulaganjima poljoprivreda bi bila na razini susjednih zemalja. Primjerice, samo je u Srbiji lani smanjena proizvodnja mlijeka za 35 posto, što je dovelo do njegove nestašice na tržištu, kaže Čobanković. U Hrvatskoj, kaže, uskakanje države pridonijelo tome da je domaći izvoz lani porastao za 36 posto, a smanjen je uvoz. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bila je visokih 96 posto. Ulaskom Hrvatske u EU domaća poljoprivreda dobit će znatno širi financijski okvir, tj. više novca, što znači više od šest milijardi kuna godišnje. Inače, u Uniji se od 2009. više izdvaja za regionalni razvoj, nego za poljoprivredu. Riječ je o gotovo milijardu eura koja će nam biti na raspolaganju, ali moramo biti spremni u konačnici i iskoristiti ta sredstva, kaže ministar. Za mjere ruralnog razvoja Hrvatska očekuje približno 483 milijuna eura od 2012. do 2013. godine, te 144 milijuna eura za tržišne mjere i izravna plaćanja u poljoprivredi, zaključuje Čobanković.

Više od polovice registriranih poljoprivrednika u Hrvatskoj, njih oko 100.000, ima manje od jednog hektara površina, što je minimum za dobivanje poticaja. Pokušaj države da veže poticaje uz najmanje tri hektara zemljišta nije prošao. U Hrvatskoj se koristi manje poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu u odnosu na EU, gdje prosjek za komercijalne poljoprivrednike iznosi 8,5 hektara. No, veličina domaćeg tržišta, kao i udjel domaće poljoprivrede u poljoprivredi Unije, doseže samo 0,6 posto. Dodana vrijednost hrvatske poljoprivrede godišnje iznosi manje od milijardu eura.

Zbog velike gospodarske krize uslijedio je pad potpora u poljoprivredi, pa će za poticaje biti isplaćeno 2,19 milijardi kuna. Pritom će poticaji za mlijeko biti isplaćeni u stopostotnom iznosu, a svi ostali u iznosu od 60 posto. Poticaji za pšenicu smanjeni su lani s 2250 na 1900 kuna po hektaru.

Potpore se daju kako bi se povećala konkurentnost domaće poljoprivrede, ali ima primjera da se koriste nenamjenski. Stoga po prinosima zaostajemo za razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom, koja je jako napredovala u posljednjih 20 godina.

Hrvatski agrar, osim u proizvodnji duhana, koji na europskom tržištu ima udjel od gotovo šest posto, nigdje nije veći od dva posto, što znači da je udjel hrvatske poljoprivrede u Unijinoj gotovo na razini statističke pogreške.

Primjerice, Austrija uz 333 eura poticaja po hektaru ima i poticaje za očuvanje biološke raznolikosti. To u praksi znači da dva susjeda ostave pola metra korova i melioracijski kanal između polja. Ne prskaju korov herbicidima, pa i za to dobiju još 110 eura po hektaru. Ne bace li više od dva kilograma pesticida po hektaru, dobiju još 90 eura.

Međutim, više od elementarne nepogode, hrvatski seljaci se boje EU-a. Stoga opetovano traže da zadnja godina primjene izravnih plaćanja poticaja po nacionalnom modelu u Hrvatskoj ne bude 2011. Naime, ova bi godina trebala biti referentno razdoblje za utvrđivanje dodatnih prava u pojedinim osjetljivim sektorima. Hrvatska je već odredila osam osjetljivih poljoprivrednih sektora. Riječ je o mlijeku, odnosno mliječnim kravama, ovcama i kozama, goveđem mesu, krmačama, ali i duhanu, šećernoj repi i maslinovom ulju, na koje će se primjenjivati nacionalna rezerva za plaćanja osjetljivih sektora. Riječ je o 50 milijuna eura.

Usporedba sa zemljama Unije pokazuje da je Hrvatska sad u sredini kad je riječ o visini potpore po poljoprivrednom gospodarstvu. Prosječna potpora od 3850 eura niža je od prosjeka za stare zemlje članice, njih 15, gdje približno iznosi 6000 eura, ali je više nego dvostruko veća od prosječne potpore po gospodarstvu u novim članicama Unije, kojih je 12. Prosječne potpore po hektaru, nakon njihova kresanja u doba krize, iznose 300 eura u odnosu na 333 eura u Uniji.

U EU ima gotovo 14 milijuna poljoprivrednih gospodarstava koja koriste 182 milijuna hektara zemljišta, dok je hrvatski udjel tek 0,7 posto. To znači da nema uspješne poljoprivrede bez zemlje, koja stoji zarasla u korov, dok seljaci sve češće prosvjeduju, kako bi ostvarili, između ostalog, prvo na isplatu poticaja.

Grivičić: Dobrodošli smo u EU jer im nismo konkurencija

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da se za jednoga posjeta Bruxellesu mogla osjetiti solidarnost europskih poljoprivrednika, barem onih iz Udruženja europskih poljoprivrednih komora, gdje je HPK dobio status pridruženog člana. Dodaje da im je jasno rečeno kako hrvatska poljoprivreda, koja s 0,5 posto sudjeluje u poljoprivredi EU-a, njima nije opasnost, odnosno konkurencija. EU je, kaže, procedura i birokracija koja se mora ispoštovati, a ako su to mogli Slovenci ili Poljaci, pa možemo i mi. No, ubijaju nas, kaže on, visoke kamate, koje su više nego dvostruko više nego u EU, a to onda poništava isplativost domaće poljoprivredne proizvodnje.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Tagovi

Agrar Poticaji Poljoprivredna proizvodnja Čobanković

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]