Nije vrijeme za trošak obavljanja komasacije

Sve je ostalo još iz doba Austro-Ugarske. Samo dio u Slavoniji i Baranji ima riješeno pitanje komasacije velikog dijela površine. No, nije to baš i neki problem. Veći je problem što država uopće nema podatak koliko ima zemlje u vlasništvu. Općine i gradovi nisu dostavili podatke, niti ih je tko na to prisiljavao. A ni dalje ih ne prisiljava, niti traži od njih da ispune te obaveze. Čak 75 posto općina nije dostavilo podatke pa se s pravom sumnja da se mnogo državne zemlje koristi ilegalno. Koliko je otprilike državne zemlje i što sve treba obuhvatiti procesom komasacije, teško je točno naslutiti. Prema izlaganju Blaženke Mičević u osječkog HGK, da se zaključiti da podataka ima iz više izvora, ali nisu jednaki.

Trenutno se koriste podaci iz popisa stanovništva Državnog zavoda za statistiku, kao i podaci iz kastastra te oni iz općina koji fale. A bilo bi ih, kao što je rekla, dovoljno da su svi samo isprintali svoje čestice u općinama. Zašto se sada to treba provoditi? U foajeu osječke komore smo konstatirali da po deseti puta u zadnjih 30 godina slušamo kako treba napraviti komasaciju. Gotovo svaka politička struktura je nekome dala u zadatak da se bavi komasacijom. To su radili i u bivšoj državi. Ostaje da se vidi što će se sada napraviti prema ovom novom zakonu. Dakako, ako nacrt preraste u Zakon. Komasacija poljoprivrednog zemljišta, prema ovom Zakonu provodi se u cilju okrupnjavanja katastarskih čestica u veće i pravilnije, radi njihovoga ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, radi osnivanja i izgradnje poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenja i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi.

Komasacija je, u smislu ovoga Zakona, skup administrativnih i tehničkih postupaka kojima se male i rascjepkane katastarske čestice sjedinjuju u veće i uređenije površine poljoprivrednog zemljišta, uređuju putne i kanalske mreže te sređuju vlasnički i drugi stvarnopravni odnosi na zemljištu, stoji u nacrtu toga zakona. Ono što se pojedinim strukturama hrvatske javnosti ne sviđa je da se u ovo vrijeme raznih programa, sredstva potrebna za izvršenje Programa osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Inače, sama komasacija se može pokrenuti i ako se zaključi kako se zbog rascjepkanosti i nepravilnog oblika zemljišta ne može svrhovito obrađivati te ako se zbog postojećih stvarnopravnih odnosa ili zbog velike rascjepkanosti zemljišta ne može organizirati proizvodnja koja osigurava svrhovitost uloženih sredstava na području na kojem se izgrađuju ili su već izgrađene vodne građevine za melioracije.

Troškovi komasacije moraju biti razmjerni koristima koje se od nje očekuju

Komasacija se neće pokrenuti ako se utvrdi da bi se predloženim okrupnjavanjem mogli pogoršati uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju sudionika komasacije, a upravo se tu mnogi pribojavaju problema. Jer, kao što je rekao jedan sudionik rasprave da se boji kako troškovi komasacije ne bi bili razmjerni koristima koje se očekuju od komasacije. Odnosno da će biti skuplja pita od pogače. Ustvari, da uložena sredstva u komasaciju nikada neće biti povraćena i isplaćena tom poboljšanom poljoprivrednom proizvodnjom. A jedan je od predstavnika općina dobacio da je bolje platiti tu državnu Agenciju za zemljište da ništa ne radi, nego da radi ovo jer sve što je vlast i Ministarstvo radilo do sada je bio samo trošak, problem i veća šteta, a ništa koristi.

Na poljoprivrednom zemljištu pod kulturom vinogradi, voćnjaci, maslinici i ribnjaci komasacija se može provoditi samo ako na to pristanu njihovi vlasnici. A to je važno. No, država ili općine će ju, koliko smo shvatili iz izlaganja, provoditi na državnom zemljištu, a uz njega bi trebala nuditi da to napravi i s privatnim. Ako to privatnik prihvati. Iznimno, komasacija se može provoditi bez pristanka vlasnika i na poljoprivrednom zemljištu pod kulturom, ako se radi o katastarskim česticama manjih površina, čije bi izdvajanje ometalo pravilno provođenje komasacije ili ako se na tom zemljištu grade vodne građevine za melioracije.

Komasacija se provodi tako da svaki sudionik komasacije dobiva za zemljište obuhvaćeno komasacijom novo zemljište u što manje čestica, u jednakoj vrijednosti, uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja, odnosno sudionika komasacije i to po mogućnosti na položaju pretežitoga dijela svoga zemljišta i koliko je moguće, jednakog načina uporabe, kao što je i zemljište koje je unio u komasacijsku gromadu. Pri raspodjeli zemljišta vodit će se računa o tome da svaki sudionik komasacije dobije što više zaokruženo zemljište u što prikladnijem obliku za iskorištavanje i s osiguranim pristupom. Tako piše u tom nacrtu Zakona o kojem se raspravljalo i preko interneta do 14. svibnja. Ukupna površina zemljišta koje sudionik komasacije dobiva iz komasacijske gromade ne može biti manja od 80 posto niti veća od 120 posto ukupne površine zemljišta unesenoga u komasacijsku gromadu.

Troškovi komasacije odnose se na izradu idejnog projekta, izvođenje stručnih geodetskih poslova, procjenu zemljišta, objekata i nasada, utvrđivanje imovinskopravnoga stanja na zemljištu, troškove županijskoga komasacijskog povjerenstva, troškove državnoga komasacijskog povjerenstva, troškove odbora sudionika komasacije. Dakle, kao što nam je rekao jedan predstavnik općine, siromašne jedinice lokalne samouprave i građani ove zemlje morati će i za ovo plaćati rad kojekakvih povjerenstava. Najmanje njih pet i još troškove rada državnih službi. Kao i kod prethodnih uspjelih, manje uspjelih i više neuspjelih komasacija, koristi od toga najmanje će imati seljaci i poljoprivrednici, a najviše državne službe, geodeti i članovi raznih povjerenstava.

Zaključak je ipak da je tu previše posla i troška za upitnu koristi, a najvažnije je prema mišljenju okupljenih kako nećemo proizvoditi jeftiniju hranu, što nam je u svom izlaganju istaknula kao prednost izlagateljica nacrta.

Foto: depositphotos.com