Novi model poticaja se bitno razlikuje od dosadašnjeg, poljoprivrednicima će trebati dosta vremena za upoznavanje, što bi moglo djelomično zakomplicirati situaciju, jer mnogi možda neće znati kako ispuniti uvjete za dobivanje sredstava. No, javna rasprava je ipak pokazala put kojim će poljoprivrednici doći do poticaja.
Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol i pomoćnica ministra Zvjezdana Blažić dva sata su Osijeku objašnjavali kako bi trebali napraviti hrvatski model isplate poticaja. I slušali smo. I raspravljali. I onda većina zaključili da ništa više ne znamo. No, lijepo nam je onda rekao Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan koji je tu bio isto, kao i mi, sudionik rasprave. „Način isplate poticaja je Europska unija odredila. Mi trebamo i možemo utjecati na možda najviše 5 posto i tu se možemo odrediti", istaknuo je Kraljičak.
Ministarstvo poljoprivrede započelo je sa predstavljanjem reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Javnom raspravom se želi utvrditi hrvatski model isplate poticaja u sklopu zacrtanih i definiranih modela koje propisuje nova ZPP Europske Unije za programsko razdoblje od 2015.-2020. godine. Znači, upravo to. Kao što kažu, u sklopu zacrtane politike, i to poticaji koji vrijede od 1.1.2015., a isplaćuju se u 2016. godini. Prvo predstavljanje održano je sa predstavnicama svih poljoprivrednih udruga, sektorskih organizacija te Hrvatske poljoprivrede komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i drugih institucija čije je članstvo direktno uključeno i zainteresirano za sustav izravnih potpora poljoprivredne i stočarske proizvodnje. Dakle, Hrvatska do 1. kolovoza 2014. mora izabrati modele poticaja, a osim onih koji su jedinstveni za sve zemlje, postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od modela koji su ponuđeni, a koji su specifični za svaku državu pojedinačno. Svim državama članicama ostavljena je mogućnost da sa svojim proizvođačima odluči koji je model za nju najbolji i najprihvatljiviji.
Tu moramo pohvaliti naše Ministarstvo da je ipak na vrijeme krenulo u konzultacije s poljoprivrednicima. Nadamo se ipak da će se izabrati modeli koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji, koje su tijekom proteklih godina bile posebno zaštićene kroz nacionalni sustav potpora, poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i slično. Novim modelom želi se u poljoprivrednu proizvodnju uključiti što veći broj mladih poljoprivrednika. Također je jedan od strateških ciljeva u sustav potpora uključiti i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Isto tako, novim modelima potpore želi se zaštititi male poljoprivrednike, potaknuti na veće očuvanje zaštite okoliša i slično. To je ono što je ipak hrvatska specifičnost i treba nastojati očuvati te ljude na našem selu. Pa će tako doslovce biti dovoljno i pokositi jednom livadu, ili na hektaru napasati jednu životinju i ljudi će dobiti poticaj.
Neće se doslovce jahati na njima da moraju biti u nekoj vrhunskoj i intenzivnoj proizvodnji. Isto tako, kako je Španjol rekla nekoliko puta, nećete trebati prepisivati djecu na zemlju. Bit će dovoljno da nekog od mlađih poljoprivrednika proglasite nositeljem OPG-a i moći će se i oni natjecati kao mladi poljoprivrednici i za poticaje, a i za neke druge natječaje. Moći će se iskoristiti i sredstva namijenjena edukaciji, školovanju i polasku tečajeva. Pa će primjerice, ako netko pronađe neki tečaj ili školovanje u nekoj tehnologiji u stranoj zemlji, ti troškovi poljoprivrednicima biti plaćeni.
Prva rasprava pobudila je veliki interes poljoprivrednih proizvođača koji su svjesni svih hrvatskih specifičnosti, a otvoreno se razgovaralo o pojedinim strahovima koje imaju pojedini sektori čiji se pozicija unutar nove ZPP mijenja. Proizvođačima je objašnjeno, ali pitanje je koliko smo za sada sve to shvatili, kako se uz novi model izravnih potpora otvaraju i velike mogućnosti kroz drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike – ruralni razvoj te da Hrvatska ima priliku kao članica Europske Unije iskoristiti svoje potencijale i mogućnosti za povećanje konkurentnosti te ostvarivanje boljeg dohotka od poljoprivredne i stočarske proizvodnje.
Nakon silnih upadica i dizanja ruku, donekle smo shvatili i da će se prilikom dodjele i prodaje, ali samo državne zemlje, voditi računa da 90.000 hektara prvo da tzv. bezemljašima. A tu se misli prvenstveno na stočare koji imaju farme, ali nemaju uopće ili nemaju dovoljno zemlje. U svojevrsnom labirintu pojmova i poticaja, ipak smo na kraju javne rasprave u osječkoj zgradi županijske uprave pronašli izlaz. A to je da ćemo ipak imati razumijevanja u našem Ministarstvu i ovo malo što možemo utjecati bit će ipak po našem. No, iskreno rečeno, koja kuna gore, koja dolje, poticaji će biti dobri i sigurnije isplaćivani negoli je to bilo iz našeg proračuna. Darko Juzbašić, naš proizvođač vrhunskih rakija predložio je da se sve to stavi u nekakav dokument pa da ga svi vide. I da naravno bude jasan i kratak pa da se onda o njemu dodatno raspravi. I Davor Pašalić, iz Saveza uzgajivača goveda holstein pasmine pobojao se da neće svojoj bazi moći prenijeti to što je čuo pa da bi bilo dobro da se to jednostavnije predstavi. Dragu Bagarića, proizvođača kravljeg mlijeka zanimalo je hoće li se kao referentni iznosi računati 2013. ili 2015. godina. Španjol je rekla da će se to odlučiti, ali izgleda da su svi skloniji da to bude 2015. pa imamo vremena da „nabrijemo“ površine.
Španjol je rekla i kako je predviđeno da proizvođači voća i povrća, uz osnovno plaćanje od 2.100 kuna, mogu ostvariti dodatne potpore od oko 200 eura po hektaru. Dodala je kako je temeljni uvjet za dobivanje dodatnih potpora udruživanje poljoprivrednih proizvođača. Pojasnila je kako prijedlog novog modela sadrži i tzv. "greening" plaćanja, što je obvezno za sve zemlje članice EU, a usmjerena su, uz ostalo, ka održavanju livada i pašnjaka, uspostavi ekološki značajnih područja na gospodarstvima većim od 15 hektara. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, ocijenio je da se novi model poticaja bitno razlikuje od dosadašnjeg i da će poljoprivrednicima trebati dosta vremena za upoznavanje, što bi moglo djelomično zakomplicirati situaciju, jer mnogi možda neće znati kako ispuniti uvjete za dobivanje sredstava.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Autor
Vladimir Miloš
prije 9 godina
Ti što nose razne modele nisu ni svjesni očigledno poljoprivredne situacije, ma nemojte ih više donositi jer svakim vašim strateškim planom poljoprivreda je još više strateški uništena.Ma dajte više politika nije za seljaka, kao što poljoprivreda nije za političara i točka.
pege25
prije 9 godina
Nemojte mili seljaci tako crno divaniti ...biće bolje ...našem seljaku fali više optimizma ...pa nije tako sve crno ..gledajte na poljoprivredu i zaradu s iste s vedrije strane ...ja ne bih mogo živjeti bez poljoprivrede kao što i nemogu bez piva ...tako i dalje mislim da če doći naših pet minuta kad tad....pa taman i za sto godina ali će doći ....ko živ ko mrtav ali će doći ...he Biće bolje no sikiriki samo ...