Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Divlje svinje
  • 11.05.2018. 12:00

Najezda divljih svinja, uništile i pojele smokve, trešnje, rajčicu, srušile suhozid

Stanovnici Jablanca, mjestašca nedaleko Senja, očajni su zbog najezde divljih svinja koje im u potrazi za hranom dolaze sve do kuća. Dubravki Ilijić pojeli su smokve, trešnje, blitvu, rajčicu, ljiljane, srušile su suhozid. Došle su i do centra Jablanca a već rovare i po mjesnom groblju.

Foto: Bigstockphoto/DejaVuDesigns
  • 2.570
  • 660
  • 0

"Uništile su mi voće, potkopale i pojele smokve, trešnje, blitvu, tikvice, rajčicu, jagode, ljiljane, srušile su suhozid, uništile mi cvijeće i idu gdje su naumile”. Govori to Dubravka Ilijić (72) već očajna stanovnica malenog mjesta Jablanac nedaleko Senja, koja muku muči s najezdom divljih svinja koje im, kaže od studenog 2016. godine neprestano pohode vrtove i dvorišta, dolazeći čak do kuća. Uništavaju sve oko sebe a čak su u potrazi za hranom (pri)stigle i do centra Jablanca, koji izvan sezone broji par desetaka stanovnika.

Divljač potkopala žičane ograde

Zbog divljih svinja ogradili su se Jablančani žičanim ogradama ali ni to ne pomaže jer životinje su ih potkopale i opet sebi napravile put do hrane. Izlaze oko 22 sata kada im i počinje gozba po dvorištima, a malo ih toga plaši uključujući i zvuk petardi i gađanje kamenjem. Ipak neuobičajeno odmicanje svinja od hrane i vraćanje u šumu i gustiš zbog straha, jest ispuštanje zvuka “ššššš”, otkriva nam Dubravka koja ih tako uspijeva “udaljiti” od svojeg doma. Nije ni njoj jasno zašto uslijed toga bježe, ali dobro je ističe da ih bar nešto (u)plaši, kao što je to nedavno divlju krmaču sa sedam malih.

Po danu ih nema jer budu u tamošnjim gustišima, livadama, kamenjarima i nemalo zapuštenoj zemlji odnosno put su sebi pronašle i do groblja, gdje su potkopale i dio središnjeg križa. Gospođa Dubravka sve je prijavila policiji koja je obavila uviđaj na terenu i evidentirala postojeće stanje, požalila se lani u kolovozu i pismeno Ministarstvu poljoprivrede odnosno tražila je kaže naknadu štete. Dosada nije dobila ništa, a utješno je jedino što je na terenu bio i resorni inspektor koji je nekolicini mještana Jablanca priopćio “kako znaju za problem s divljim svinjama”.

Postavili su oni, kaže gospođa Dubravka, na groblje “sredstvo s mirisom koji tjera divlje svinje”, ali ono brzo ishlapi pa se problem i dalje ne rješava jer se svinje vraćaju. Obećali su joj vlastodršci, dodaje, i “električnog pastira” ali zasad je sve ostalo na obećanjima, počevši od Ministarstva do gradskih odnosno lokalnih vlasti. Žao joj je ljutito govori što država mještane ne štiti onako kako bi trebalo, pa ispada tvrdi da su “ divlje svinje zaštićenije od ljudi”. Bili su im na terenu i lovci, o čemu nam je predsjednik tamošnjeg Lovačkog društva Jarebica, Željko Nekić rekao kako su se divlje svinja zaista razmnožile, a nije im poznat razlog zašto ih je tako veliki broj.

Tereni bez hrane uzrok porasta divljih svinja

Možda su, nagađa, uzrok neprohodni gustiši i tereni “bez hrane” pa to životinje tjera prema kućama. Kako kažu “uz more su odstrijelili pet, šest primjeraka svinjske divljači” ali od Uskrsa naovamo kao ni preko ljeta "ništa od toga" jer ne lovi se zbog turističke sezone. Istina jest, ističe Željko da su se divlje svinje itekako naselile uz obalu, a toliko ih je da su od države tražili dodatni odnosno interventni odstrjel što je rezultiralo s čak dvadesetak primjeraka.

Lani su sveukupno brojili nešto više od 80 odstrjeljenih divljih svinja. Ove je godine povećana njihova aktivnost, a nerijetko je to zimi kada se ta divljač spušta iz visokih šuma (smreka, jela, bukva) što ne čudi, jer divlje su svinje migracijske životinje. Nezahvalno je, dodaje lovac, što ljudi ostatke hrane odlažu svugdje, nemalo i pored kontejnera, pa se već i medvjedi mogu vidjeti u naseljenim mjestima.  


Tagovi

Divlje svinje Jablanac Šteta Dubravka Ilijić


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]