Nacrt reforme Zajedničke poljoprivredne politike EU

Europska komisija predstavila je nacrt reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP-a) za vremensko razdoblje nakon 2013. godine. Kako bi se za europske građane osigurao zdrav i visoko kvalitetan izvor hrane, očuvao okoliš i potaknuo razvoj ruralnih područja, ovaj nacrt je usmjeren na jačanje konkurentnosti, održivost i trajnost poljoprivredne djelatnosti diljem Europske unije.

"U svrhu iznalaženja odgovora na sve izazove u području sigurnosti hrane, održivog korištenja prirodnih resursa i razvoja, Europska komisija predlaže novu vrstu suradnje između Europe i europskih poljoprivrednika. U slijedećim desetljećima, presudno će biti postaviti temelje za stvaranje jakog poljoprivrednog sektora, onog koji se može nositi s klimatskim promjenama i međunarodnom konkurencijom te istovremeno ispuniti sva očekivanja građana. Europa treba svoje poljoprivrednike, poljoprivrednici trebaju podršku Europe. Zajednička poljoprivredna politika nas prehranjuje, ona predstavlja budućnost za više od pola našeg teritorija", izjavio je Dacian Ciolos, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Reformirani CAP će omogućiti promicanje inovacija, jačanje ekonomske i gospodarske konkurentnosti poljoprivrednog sektora, borbu protiv klimatskih promjena te održivu zaposlenost i rast. Na taj će način reformirani CAP dati presudan doprinos strategiji Europa 2020.

Deset ključnih točaka reforme

1.) Potpora dohotku usmjerena na ciljne skupine, u svrhu poticanja rasta i zapošljavanja
Kako bi poboljšala poljoprivredni potencijal Europske unije, Komisija predlaže da se potpora dohotku za poljoprivrednike dodjeljuje na način koji je pravedniji, jednostavniji i usmjeren na ciljne skupine. Pravo na osnovnu potporu dohotku, imat će samo aktivni poljoprivrednici. Ista će se postupno smanjivati u iznosu od 150.000 EUR do 300.000 EUR (gornja granica) po poljoprivrednom gospodarstvu godišnje, pri čemu će se u obzir uzeti broj radnih mjesta koje je proizvelo poljoprivredno gospodarstvo. Spomenuta potpora će se također pravičnije raspodjeljivati među poljoprivrednicima, regijama i zemljama članicama.

2.) Prilagođeniji i prikladniji alati/sredstva za upravljanje krizom, u svrhu iznalaženja rješenja za nove gospodarske izazove
Nepostojanost cijena je prijetnja za dugoročnu konkurentnost poljoprivrednog sektora. Stoga Komisija predlaže uvođenje učinkovitijih, odgovarajućih sigurnosnih mreža za poljoprivredne aspekte opskrbnog lanca koji su u najvećoj opasnosti od krize (privatno skladištenje i javna intervencija), kao i promicanje osnivanja osiguranja i uzajamnih fondova.

3.) "Zelena" plaćanja za dugoročnu produktivnost i očuvanje ekosustava
Kako bi se osigurao dugoročan rast sektora ekološke poljoprivrede i olakšala nastojanja poljoprivrednika, Komisija predlaže da se 30% izravnih plaćanja dodjeljuje za postupke koji omogućavaju optimalno korištenje prirodnih resursa. Spomenuti postupci su ekološki učinkoviti i lako provedivi, a odnose se na: raznolikost usjeva, održavanje trajnih pašnjaka, očuvanje ekoloških rezervata i krajolika.

4.) Dodatna ulaganja u istraživanja i inovacije
U svrhu uvođenja poljoprivredne djelatnosti koja se temelji na znanju, kao i uspostave konkurentne poljoprivrede, Komisija predlaže da se broj istraživanja u području agronomije i proračun za inovacije udvostruče te da se poduzmu radnje kojima bi se osiguralo provođenje rezultata istraživanja u praksi i to posredstvom novog partnerstva za inovacije. Spomenuta financijska sredstva će potaknuti prijenos znanja i savjeta poljoprivrednicima te putem osiguranja bliske suradnje između poljoprivrednog sektora i znanstvene zajednice, pružiti potporu u provođenju istraživačkih projekata od važnosti za poljoprivrednike.

5.) Konkurentniji i uravnotežen prehrambeni lanac
Poljoprivreda je temelj prehrambenog lanca, ali je ista vrlo fragmentirana i nestrukturirana. Kako bi ojačala položaj poljoprivrednika, Komisija predlaže pružanje potpore proizvođačkim i međugranskim organizacijama, kao i uspostavu izravnijeg poslovanja između proizvođača i potrošača (bez previše posrednika). Nadalje, iz razloga što su izgubile na svojoj važnosti, kvote za šećer se neće produljiti nakon 2015. godine.

6.) Poticanje agro-ekološke inicijative
U obzir se trebaju uzeti specifična obilježja svakog područja, kao što se treba poticati i agro-ekološka inicijativa na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U svrhu realizacije iznijetog, Komisija predlaže da očuvanje i obnova ekosustava te borba protiv klimatskih promjena, zajedno s učinkovitom uporabom resursa, trebaju činiti dva od ukupno šest prioriteta politike ruralnog razvoja.

7.) Potpore za mlade poljoprivrednike
Dvije trećine poljoprivrednika je starosne dobi iznad 55 godina. Kako bi potakla stvaranje novih radnih mjesta i ulazak mlađih generacija u poljoprivredni sektor, Komisija predlaže uvođenje novih potpora početne pomoći, koje bi se dodjeljivale poljoprivrednicima mlađim od 40 godina tijekom prvih pet godina trajanja njihovog projekta.

8.) Poticanje poduzetništva i zapošljavanja u ruralnim područjima
U svrhu promicanja zapošljavanja i poduzetništva, Komisija predlaže uvođenje niza mjera za poticanje gospodarstvenih aktivnosti u ruralnim područjima i poticanje inicijativa lokalnog razvoja. Npr. uvest će se "početni paket" za pružanje potpore projektima malih gospodarstava, s dodjelom financijskih sredstava u iznosu do 70.000 EUR tijekom vremenskog razdoblja od pet godina. Ojačat će se aktivnosti "LEADER"/vodećih lokalnih skupina.

9.) Vođenje bolje brige o "osjetljivim područjima"
S ciljem suzbijanja dezertifikacije i očuvanja bogatstva našeg teritorija, Komisija pomoću dodatnih kompenzacijskih sredstava omogućava zemljama članicama dodjeljivanje većih potpora za poljoprivrednike na područjima s prirodnim nedostacima. Spomenuta potpora bi se dodjeljivala kao dodatna pomoć uz ostale subvencije koje su već dostupne u kontekstu politike ruralnog razvoja.

10.) Jednostavniji i učinkovitiji CAP
Kako bi se izbjegli dodatni, nepotrebni administrativni troškovi, Komisija predlaže pojednostavljivanje nekoliko mehanizama CAP-a, uključujući pravila višestruke sukladnosti i sustava kontrole, bez narušavanja njihove učinkovitosti. Potpora za mala poljoprivredna gospodarstva, također će se pojednostaviti; za ista će se uvesti paušalna plaćanja u iznosu od 500-1.000 EUR-a po gospodarstvu godišnje. Male poljoprivrednike koji prestaju sa obnašanjem poljoprivredne djelatnosti, poticat će se na prodaju zemljišta drugim poljoprivrednicima koji su voljni restrukturirati njihova poljoprivredna gospodarstva.