Mnoge države zemljište ne žele prodati strancima!

Mađarski parlament je još 2011. donio odluku da svoje poljoprivredno zemljište ne prodaje strancima. Tu je odluku kasnije i produžio, a navodno su u tom procesu prodali 95.000 hektara zemlje, čime je država zaradila 412 milijuna eura.

Ima li kakve informacije o tome pitali smo zastupnicu u EU parlamentu Marijanu Petir - iskoristivši razgovor i za stajališta EU, ali i ona osobna, oko pitanja državnog zemljišta.

Kakav je točno bio slijed oko prodaje poljoprivrednog zemljišta u Mađarskoj?

2011. godine u Mađarskoj je isteklo prijelazno razdoblje za prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima. Sukladno mogućnostima koje je Mađarska imala, ministar poljoprivrede zatražio je još tri godine moratorija na zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima koja je bila povezana s niskom cijenom zemljišta te bi bilo kakvo omogućavanje strancima da kupuju zemljište u to vrijeme teško naštetilo politici Vlade i nacionalnim interesima Mađarske. Navedeno razdoblje isteklo je početkom 2014. godine.

Prodaja zemljišta pod kontrolom

2013. godine donesen je novi zakon, a koji je stupio na snagu na vrijeme, tj. odmah po završetku prijelaznog razdoblja, u kojem je zadržana zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta za pravne osobe, uključujući i strance.

U odnosu na Mađarsku, Hrvatska je u ozbiljnim problemima!

Postavljeni su i dodatni kriteriji bazirani na regionalnom pristupu sve do razine da se poljoprivredno zemljište prodaje kupcima koji su udaljeni od zemljišta do 30 kilometara. Uveden je i sustav za kontrolu prodaje poljoprivrednog zemljišta putem posebnih povjerenstava, a njihov rad nadgleda Mađarska poljoprivredna komora dok se prodaja poljoprivrednog zemljišta obavlja samo uz njihovu suglasnost.

Poštuje se pravo prvokupa

Vezano uz podatke i iznose koje ste naveli, u ovom trenutku nismo mogli dobiti potvrdu da se radi o točnim iznosima, ali se radi o realnoj cijeni hektra poljoprivrednog zemljišta koja je još uvijek daleko niža nego u zapadnim državama članicama EU. Valja napomenuti kako se državno zemljište u Mađarskoj daje u zakup poljoprivrednicima, također po regionalnom principu, a da je omogućena i prodaja u javnim nadmetanjima s time da je poljoprivrednicima koji obrađuju to zemljište uvijek osigurano pravo prvokupa.

Europska komisija izrazila protivljenje

Europska Komisija izrazila je svoje protivljenje ovakvom načinu ograničavanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te ga smatra nesrazmjernim kada se usporede koristi u odnosu na slobodu slobodnog protoka kapitala i usluga.

U ovom trenutku traje postupak za utvrđivanje povreda prava Unije koji je pokrenula Komisija, a Mađarska do sada nije snosila nikakvu štetu zbog svojih odluka. Jednako tako moram napomenuti da Mađarska u tome nije usamljeni slučaj već su slične načine zaštite svojih interesa povukle baltičke zemlje, kao i Rumunjska, samo to medijski nije previše eksponirano.

Hrvatske vlasti nisu zaštitile zemljišne resurse

Kakav je Vaš stav po tom pitanju za Hrvatsku?

Nažalost, hrvatske vlasti do sada nisu na pravi način zaštitile interese hrvatskih poljoprivrednika, čemu zorno svjedoče statistički pokazatelji u svakom segmentu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kao i broj propalih OPG-a. U Hrvatskoj je i bez stranih investitora izraženo jačanje velikih tvrtki koje su privatizirane 90-tih godina, ali i nekih novih u posljednje četiri godine.

Mađarska štiti zemljište od stranaca!

HSS se uvijek zalagao za omogućavanje OPG-ima da uđu u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta te za zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima poštujući europske okvire i osiguravajući si pri tome dovoljno vremena da osnaži svoj poljoprivredni sektor baziran na OPG-ovima i jačajući njihovu snagu da ih pripremi na tržišno natjecanje na zajedničkom tržištu poljoprivrednih proizvoda.

HSS-ov prijedlog srušili interesni i politički lobiji

Nažalost, ta politika nije bila prepoznata od drugih političkih opcija, a Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojem je HSS bio autor kojim smo upravo pokušali omogućiti OPG-ima da uđu u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta i da se privatno poljoprivredno zemljište koje je neobrađeno stavi u funkciju, srušen je od strane određenih interesnih i političkih lobija na Ustavnom sudu.

U nekim krugovima može se čuti da je sada najveća mađarska oporbena stranka optužila premjera Orbana da je u toj prodaji pogodovao svojim bliskim prijateljima. Znate li nešto o tome?

Poznato je kako je u Mađarskoj premijer Orban često napadan od oporbe, čak i u politikama koje su od interesa mađarske države i njihovih građana te kolege iz mađarske EPP delegacije takve povezanosti kakve ste naveli odbacuju. Također, ovdje valja reći sljedeće, kako je prilikom kupnje na način koji sam navela u odgovoru na prvo pitanje, prodaja zemljišta obavljena na način da 85% prodanog bivšeg državnog poljoprivrednog zemljišta prodano lokalnim poljoprivrednicima u površinama od jednog do tri hektra, dok je samo 15% prodanog bivšeg državnog poljoprivrednog zemljišta bilo u površinama od 100 i više hektara.

Kada to usporedite s hrvatskim načinima privatizacije i /ili dodijele državnog poljoprivrednog zemljišta gdje se pogodovalo tajkunima i onima koji veze s poljoprivredom nemaju, onda shvaćate da je Hrvatska u ozbiljnom problemu.

Fenomen koncentriranosti državnog zemljišta

Je li se možda u Europskom parlamentu službeno ili neslužbeno raspravljalo o tome i kakav je uopće stav EU o prodaji zemljišta s obzirom da zemljoposjednici imaju pravo na izravne potpore?

U lipnju 2015. godine, na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta predstavljena je Studija o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU. Fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupovine zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka vrlo je izražen u istočnom dijelu Europe.

O navedenoj problematici vodi se rasprava u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj te očekujem kako će se rasprave o toj tematici dodatno intenzivirati tijekom razmatranja provedbe Zajedničke poljoprivredne politike na polovini razdoblja primjene, vjerojatno do kraja ove godine te još više u vremenu predlaganja okvira za zajedničku poljoprivrednu politiku u sljedećem razdoblju.

2020. sudbonosna godina za OPG

Što se treba napraviti u Hrvatskoj kako bi sve bilo transparentno i na korist poljoprivrednika?

Hrvatska ima prijelazna razdoblja za rješavanje ove problematike u trajanju od sedam godina nakon pristupanja EU, odnosno do 2020. godine. U tom razdoblju nužno je ojačati OPG-e, male i srednje poljoprivredne proizvođače, učiniti dostupnim kupovinu poljoprivrednog zemljišta obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, pogotovo mladim poljoprivrednicima, a za dobre primjere ne treba izmišljati ništa novo, već samo pogledati kako naši susjedi štite svoje nacionalne interese jer zaštita sela i seljaka te proizvodnja hrane spada u tu kategoriju.

Foto: Karolina Tušek