Mliječne masnoće i ljudsko zdravlje

Američki znanstvenici A.L.Lock (Michigan State University) i D.E.Bauman (Cornell University) provode dugogodišnja istraživanja na temu utjecaja unosa mliječnih masti u organizam. U 2011. godini statistički su usporedili rezultate velikog broja srodnih znanstvenih radova na temu povezanosti mliječnih masti i pojave bolesti.

Poznato je da se mlijeko i mliječni proizvodi upotrebljavaju u ljudskoj prehrani još od 4000. godine prije Krista. Od tada pa do danas, mljekarska industrija je enormno napredovala i danas se potrošačima nude brojne vrste mliječnih proizvoda. Mliječni proizvodi su važan izvor bjelančevina, energije, minerala i vitamina. Nedavno izrađen „Nutritivni vodič za Amerikance“ naglašava da nam mliječni proizvodi osiguravaju 3 od 4 neophodna nutrijenta kojih nam najčešće manjka: kalcij, vitamin D i kalij (USDA 2010). O korisnim sastojcima mlijeka se već naveliko pisalo, no postoji stav jednog djela nutricionističkih stručnjaka da su mliječne masnoće štetne, poglavito zbog sadržaja zasićenih masnih kiselina i trans-masnih kiselina. Ovim radom su dva spomenuta znanstvenika utvrdila da ne postoji dokaz koji bi podupirao tvrdnju da konzumiranje mliječnih masti šteti ljudskom zdravlju.

Već preko pola stoljeća, koncept zdrave prehrane se temelji na izbjegavanju masnoća i kolesterola, pogotovo zasićenih masnih kiselina. U mnogim zemljama se još uvijek kao dio terapije u ljudi s povišenim kolesterolom u plazmi preporučuje dijeta s niskim udjelom zasićenih masnih kiselina zbog smanjenja rizika od pojave kardiovaskularnih bolesti. I u našem društvu postoji uvriježeno mišljenje da sva hrana koja sadrži zasićene masne kiseline djeluje loše na ljudsko zdravlje. Mliječna mast sadrži preko 400 različitih masnih kiselina, a 60% ukupnih mliječnih masnih kiselina čine one zasićene. Mliječni proizvodi, napose sir predstavljaju oko 30% našeg unosa zasićenih masnih kiselina. Da li to znači, da konzumacija sira povećava opasnost od krvožilnih bolesti? Danas, znamo da je odnos između masti, kolesterola i zdravlja puno kompliciraniji jer su dokazani drugi nutritivni, genetski i sekundarni faktori koji utječu na hiperkolesterolemiju. Ovo istraživanje pokazuje da se utjecaj masnih kiselina u ljudskoj prehrani ne može promatrati odvojeno od namirnice iz koje dolaze.

Također, u mlijeku su u neznatnoj količini prisutne i trans-masne kiseline (nastale hidrogenizacijom tekućih masnoća) dobivene prirodnim putem. Trans-masne kiseline se općenito smatraju štetnima, no danas se zna da postoji velika razlika u djelovanju prirodnih i industrijski dobivenih trans-masnih kiselina na ljudsko zdravlje.

Najnovije spoznaje

Preporuka za smanjenje unosa mliječnih proizvoda zbog smanjenja unosa zasićenih masnih kiselina stavljena je pod pitanje analizom brojnih znanstvenih rezultata:

• Taubes je još 2001. godine zaključio da poslije 50 godina istraživanja nema dokaza da prehrana sa smanjenim unosom zasićenih masnih kiselina produžuje život.
• Inicijativa Women's health je u trajanju 8 godina, uključivala promjene u prehrani kod 50.000 žena; rezultati su pokazali da nema razlike u riziku od koronarnih srčanih bolesti, moždane kapi i kardiovaskularnih bolesti za grupu kod koje je smanjen unos masti, a povećan unos povrća voća i žitarica (Howard i sur. 2006.)
• Elwood i sur. (2008) godine su istraživali odnos između unosa mlijeka i mliječnih proizvoda s jedne strane, i zdravlja i preživljavanja s druge strane. Zaključili su da redovno konzumiranje mlijeka dugoročno može imati utjecaj na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.
• Napravljen je rad kojim je utvrđeno da prehrana bogata mlijekom i mliječnim proizvodima u djetinjstvu ne utječe na povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dapače, ovaj uzrok smrti je bio najrjeđi kod one grupe koja je konzumirala najviše mlijeka i mliječnih proizvoda (Van der Pois i sur. 2009)
• Znanstvenici su usporedili podatke dobivene iz 10 različitih istraživanja populacija u Japanu, Americi, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Ova istraživanja su obuhvatila preko 400,000 ljudi i preko 8500 slučajeva srčanog i moždanog udara. Zaključak skupljenih rezultata je bio sljedeći: ”sva obrađena istraživanja nisu pružila niti jedan uvjerljivi dokaz da je konzumacija mlijeka štetna za zdravlje...dapače rezultati ovih istraživanja uzeti skupno u obzir ukazuju na mogućnost da pijenje mlijeka može smanjiti rizik od pojave srčanog i moždanog udara.” Sveopći zaključak je da nema dokaza do današnjeg dana koji bi potkrijepili pretpostavku da konzumacija mlijeka ima utjecaj na učestalost pojave koronarne srčane bolesti (Elwood i sur., 2004).
• Nema dokaza da su zasićene masne kiseline u prehrani ikako povezane s pojavom krvožilnih bolesti (Sira-Tarino i sur., 2010).
• Zasićene masne kiseline razlikuju se po strukturi i većina nema utjecaj na cirkulirajući kolesterol i nema negativne utjecaje na ljudsko zdravlje. Samo za laurinsku, miristinsku i palmitinsku kiselinu je dokazano da povećavaju ukupni kolesterol i LDL kolesterol u krvi kada su dodane u prehranu kao suplement (nisu uzete kroz mlijeko). No, isto tako je dokazano da ove tri masne kiseline također utječu na povećanje cirkulirajućeg HDL kolesterola, što za rezultat ima smanjeni rizik od koronarnih srčanih bolesti (Mensink i sur. 2003).
• Istražen je i utjecaj mliječnih masti prirodno obogaćenih trans-masnim kiselinama u nedavno provedenim kliničkim ispitivanjima. Trans-masne kiseline prisutne u mliječnim proizvodima se konzumiraju u premalim količinama, te ne utječu signifikantno na rizik od kardiovaskularnih bolesti (Chardigny i sur., 2008; Motard-Belanger i sur. 2008). Što se tiče trans-masnih kiselina, podaci dobiveni iz raznih znanstvenih radova potvrđuju da utjecaj na veći rizik od koronarnog srčanog oboljenja može biti objašnjen unosom samo trans-masnih kiselina iz djelomično hidrogeniziranih biljna ulja industrijskog porijekla. Usporedbe radi, ove studije su čak ukazale na negativnu korelaciju ili nepostojanje korelacije između unosa prirodno dobivenih trans-masnih kiselina i rizika od koronarnih srčanih bolesti. Zaključno, valja razlikovati utjecaj koji na ljudsko zdravlje mogu imati trans-masne kiseline prirodno nastale u tijelu preživača i one dobivene industrijski.
• Dva novija rada istraživala su utjecaj mliječnih masti prirodno obogaćenih trans-masnim kiselinama na rizik od pojave koronarnih srčanih bolesti (Desroches i sur., 2005, Tricon i sur., 2006). Iako su ispitanici povećali unos trans-masnih kiselina, nije primijećeno povećanje plazma kolesterola u njihovom tijelu. Također, druga studija je obrađivala osobe koje su povećale konzumaciju mliječnih proizvoda na dvostruku količinu od početne, ali i dalje nije utvrđeno povećanje rizika za pojavu koronarnih srčanih bolesti.

Za mlijeko se od davnina zna da sadrži brojne sastojke korisne za ljudsko zdravlje. Veliki broj različitih sastojaka mlijeka se smatra funkcionalnom hranom (djeluje blagotvorno na zdravlje). Oko mliječnih masnoća, više ne postoji znanstveni konsenzus jer ne postoje podaci koji bi dokazali da konzumiranje punomasnog mlijeka uzrokuje učestalu pojavu krvožilnih oboljenja. Naprotiv, u mliječnim mastima postoji veliki broj komponenti koje pomažu u ozdravljenju našeg organizma. Npr. konjugirana linolna kiselina je jedna od poznatih bioaktivnih tvari u mliječnoj masti za koju je dokazano da djeluje antikancerogeno i antiaterogeno (National Research Council 1996). Također, o koristima dugolančanih omega-3 masnim kiselinama i o oleinskoj masnoj kiselini provedena su brojna istraživanja (vidi tablicu).

Rezultati svih ovih istraživanja dokazuju da oni koji redovno konzumiraju velike količine mlijeka nisu u većoj opasnosti za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti od onih koji konzumiraju manje količine. Čak se čini da su ovi prvi za nijansu manje podložni obolijevanju krvožilnog sustava. Pojednostavljeno rečeno, ako volite neobrano mlijeko, pijte ga bez bojazni da će ono prouzročiti pojavu kardiovaskularnih bolesti kod vas (važno je napomenuti da se svi podaci o blagotvornim učincima mlijeka odnose na neobrađeno, neobrano, svježe mlijeko iz ekološkog uzgoja ili samo goveda držanih na paši, uzgojenih bez upotrebe antibiotika, pesticida i hormona, te od poznatog vlasnika).

Zapitajmo se na kraju, tko nas je i zašto uvjeravao godinama da je pijenje punomasnog mlijeka štetno? Kome je u interesu od jeftino otkupljene jedne litre neobranog mlijeka, stvoriti nekoliko različitih polupraznih proizvoda (obrano mlijeko, maslac, vrhnje, mlijeko u prahu,...) i ostvariti veću zaradu?

Izvorni tekstovi:

http://ansci.cornell.edu/cnconf/2011proceedings/cnc2011_complete.pdf

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CDAQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.milk.co.uk%2Fresources%2Fresource.aspx%3FintResourceID%3D91&ei=IZc5UeThMc_MsgaWroGYDw&usg=AFQjCNGMi-Ew8La3EAbfObkcfLntPlb6Pw&bvm=bv.43287494,d.Yms

Prevela i prilagodila: Vesna Mijat, mag.ing.agr.