Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Miro Bulj
  • 08.06.2020. 13:00

Miro Bulj: Časnije je biti čoban nego stranačka ovca

Iako sam dva puta predložio Zakon o zabrani prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, a za manje od mjesec dana istječe moratorij, oba su ga puta odbili i Vlada i Sabor, uz komentar da sam čoban. Odgovorio sam da sam ponosan na to jer je časnije biti čoban nego stranačka ovca, kaže nam Miro Bulj.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
  • 621
  • 412
  • 0

"Pitaju me kako to da se ja, čovik iz Dalmacije, više borim i zalažem za seljaka i poljoprivredu, nego zastupnici iz Slavonije. Odgovor je kratak – ja sam dijete sa sela, koje je odrastalo uz poljoprivredu, uz vrijedne ljude koji proizvode ono najvažnije – hranu! Upravo zato što sam se srodio sa svim problemima koje tište poljoprivrednike, moje četiri godine provedene u Saboru bile su konstantna borba za selo jer bez zdravog i jakog sela, nema niti zdrave države.

Na žalost, mnogi poslušnici, koji slijepo pogoduju strancima i uvoznim lobijima, to ne shvaćaju ili ne žele shvatiti. Rezultat – katastrofalno stanje u poljoprivredi, napuštena i zapuštena plodna zemlja, od Slavonije do Dalmacije, demografski slom zemlje, jer naši mladi danas obrađuju polja po Irskoj, dok njihova djedovina propada, obrasla u korov“, kaže nam zastupnik u nedavno raspuštenom sazivu Sabora i jedan od čelnih ljudi Mosta, Miro Bulj

Upozorava da, za manje od mjesec dana, 1. srpnja, ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju zemlje strancima. Nedavno je, stoga, resornoj ministrici, Vladi i zastupnicima postavio pitanje što se poduzelo da se, od 1. srpnja, zaustavi prodaja zemlje strancima.

"Časnije je biti čoban nego stranačka ovca"

Miro Bulj smatra da je, u ovome trenutku, zabrana prodaje zemlje strancima, ključno pitanje opstanka našeg naroda u ruralnim područjima. "Hrvatska treba suvereno upravljati svojim ključnim resursima, a to su zemlja, pitka voda, more, energija i infrastruktura. Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, dva puta sam predložio Zakon o zabrani prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, no odbili su ga oba puta i Vlada i Sabor. Na tome se jasno, po tko zna koji put, vidio konsenzus HDZ-a i SDP-a, na štetu hrvatskog seljaka i hrvatskih interesa.

Svakome je i bez velikih analiza, jasno da se hrvatsko selo, u ovome trenutku, ne može nositi sa stranom konkurencijom, koja još i od svojih država dobiva veliku pomoć. No, na sve moje prijedloge zakona, amandmana i izmjena zakona, dobio sam odbijenicu, uz komentar da sam čoban. Odgovorio sam da sam ponosan na to što sam čoban, jer je časnije biti čoban nego stranačka ovca, kaže naš sugovornik.

Što bi se moglo promijeniti po isteku moratorija?

Na pitanje znači li istek moratorija i realnu opasnost od neograničene prodaje, poljoprivrednog zemljišta strancima, Miro Bulj odgovara: "Mislim da opasnost od gubitka kontrole nad zemljištem postoji i da je realna. Čitavi prostori Hrvatske su ispražnjeni iseljavanjem. Cijene zemljišta i svih vrsta nekretnina u ruralnim krajevima su doslovno bagatelne, a povijest nas uči da ovakav, kvalitetan prostor, ne može dugo ostati zapušten. Ako mi nećemo iskoristiti našu plodnu zemlju, netko drugi će 'baciti oko' na nju. Prije no što se okrenemo, postat ćemo stranci u vlastitoj zemlji. Jednom, ako se to dogodi, povratka više nema.

Ako se nešto ne poduzme, odmah i sada, naša će djeca i unuci biti tek radnici na poljima čiji je vlasnik neki strani gazda. Osobno ne bih dozvolio da strani, kao niti bilo koji drugi špekulanti, imaju kontrolu nad tako važnim resursom kao što je obradivo zemljište. Naše selo mora ojačati, postati konkurentno i ekonomski snažno, a onda, vjerujem, neće više biti ni pomisli, a kamoli govora o prodaji zemlje strancima“, poručuje Bulj.

Za svog je saborskog mandata bio gorljiv borac za bolji položaj poljoprivrednika u društvu, ali i za proizvodnju zdrave hrane, bez GMO-a. Predložio je, kako navodi, čak četiri važna zakona, prijedlog zakona o zabrani prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, prijedlog zakona o zabrani GMO-a, prijedlog zakona o zabrani glifosata te izmjenu zakona o dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Na žalost, niti jedan od tih prijedloga nije prihvaćen u Saboru.

Da je sve za što se ovaj saborski zastupnik zalagao, itekako važno, potvrdilo se upravo sada, u vrijeme pandemije. Jedan virus je paralizirao svijet i poslao nam jasnu poruku o tome koliko je važna samodostatnost u proizvodnji hrane. No, rasproda li se zemlja strancima, čitav taj koncept o samodostatnosti u proizvodnji vlastite hrane, mogao bi se, upozorava Bulj, srušiti, kao kula od karata.

Datum isteka moratorija se bliži

"Hrvatska nikada nije više poticala proizvodnju hrane, a s druge strane, nikada nismo imali manju proizvodnju i veći uvoz hrane. Niti sada ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, a rasprodaja zemljišta strancima dodatno bi pojačala taj problem. Mnogo ljudi me pita 'Miro, u čemu je problem, imamo zemlju, imamo znanje, zašto nazadujemo?' Odgovor na ta pitanja nije jednostavan. Prije svega, tu je nebriga vlasti. Premijera Plenkovića, a ni ministricu, uopće nije briga što se događa u poljoprivredi. Pompozno su najavljivali da će podnijeti zahtjev Europskoj komisiji za produljenje moratorija na prodaju zemljišta strancima, no sada, kada se datum isteka moratorija približio, to više uopće ne spominju“, kaže Bulj.

Kao drugi veliki problem ističe i loše upravljanje poljoprivrednim zemljištem kojim se, kako kaže, vlast služi kao sredstvom manipulacije, ucjene i kao alatom za održavanje političke moći i pozicija. 

"Neobrađena zemlja u mojoj Dalmaciji, mogla bi prehraniti 11 milijuna ljudi!"

"Nama 790 tisuća hektara plodnih oranica zjapi neobrađeno, a od toga je polovina u državnom vlasništvu. Samo s neobrađene zemlje u mojoj Dalmaciji, moglo bi se prehraniti čak 11 milijuna ljudi! No, zapleli smo se u mrežu satkanu od mešetarenja podzakupom zemljišta i manipulacija poticajima. Zato mala i srednja obiteljska gospodarstva i njihovi proizvodi uopće nemaju pristup policama trgovačkih lanaca. Umjesto njima, pogoduje se uvozu i uvoznim lobijima “, upozorava naš sugovornik.

Ističe kako je za Hrvatsku vrlo važno, kroz banku sjemena, zaštititi autohtono sjeme, boriti se za ekološku proizvodnju i ne dozvoliti jakim, stranim lobijima da našim poljoprivrednicima diktiraju koju će vrstu sjemena i herbicida koristiti.

Mađarska je zabranila prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima

Kao dobar primjer Bulj navodi Mađarsku, koja je zabranila prodaju poljoprivrednoga zemljišta strancima. Dozvoli li Hrvatska da stranci kupuju poljoprivredno zemljište to bi nas, kaže, dovelo u situaciju da, primjerice Mađari nesmetano kupuju naše njive i oranice, dok naš poljoprivrednik u Mađarskoj ne može kupiti niti jedan četvorni metar plodne zemlje.

"Mi u Hrvatskoj, kao prvi korak, poljoprivredu trebamo odrediti strateškom gospodarskom granom. U Europi postoje dobri primjeri kako se štiti zemljište i poljoprivreda. Mađarska je u tome uspjela, pa možemo i mi. Da odmah preduhitrim one koji bi sada mogli komentirati da nam, u tom slučaju, mogu uslijediti neki oblici sankcija – to jednostavno nije točno. Razjasnimo, jednom zauvijek, da nam, ako zaštitimo svoje zemljište od prodaje strancima i špekulantima, ne prijete nikakvi problemi u EU-u. To su lažne vijesti kojima nas naše vladajuće klike pokušavaju zastrašiti. Dokaz tome je i već spomenuti mađarski model, koji je na snazi već godinama i nitko ga nije uspio osporiti. Ne trebamo, dakle, izmišljati toplu vodu, nego jednostavno preuzeti dobra rješenja od drugih zemalja“, kaže Bulj.

O tome kakve su moguće posljedice prodaje hrvatskog poljoprivrednog zemljišta stranim fizičkim ili pravnim osobama, ne želi, kaže, niti razmišljati Ono što želi je da sve neobrađene hektare sami, čim prije, stavimo u funkciju.

Imamo plodnu zemlju, a postali smo najveći uvoznik hrane

"Krajnje je vrijeme da se konačno zaoru naše, godinama napuštene i u korov zarasle, njive. Smatram da je dobar prvi korak u tom smjeru da se državno zemljište podijeli seljacima“, kaže Bulj.

I dok plodna zemlja leži neiskorištena, Hrvatska je, podsjeća, postala najveći uvoznik poljoprivrednih proizvoda. 

Što su konkretni uzroci koji su nas doveli u tu apsurdnu situaciju te koja su moguća rješenja? Kako motivirati mlade da ostanu na selu i nastave obiteljsku tradiciju bavljenja poljoprivredom? Kako motivirati neke gradske obitelji da se nasele u ruralne sredine i tako spriječe umiranje, već gotovo puste Slavonije? Kako pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima da opstanu i ne odustanu? 

Evo što nam je na ova pitanja odgovorio Miro Bulj: "Naši seljaci najbolje znaju da ćemo se, svi zajedno, morati dobro oznojti da sačuvamo našu poljoprivredu, odnosno ono što je od nje ostalo. Već sam prije govorio da nam treba transparentna i sustavna politika gospodarenja zemljištem. Moramo podignuti prinose, a za to će trebati podignuti i tehnološku razinu u proizvodnji. Trebamo se orijentirati na proizvodnju zdrave hrane i ekološku poljoprivredu i poticati proizvodnju poljoprivrednih proizvoda s najvećom dodatnom vrijednošću.

Moramo osigurati i kanale za prodaju poljoprivrednih proizvoda naših seljaka te spriječiti nepoštene trgovačke prakse. Posebno moramo mladima i svima koji žele pokrenuti proizvodnju osigurati da im budu dostupni jeftini krediti i bespovratna sredstva za investicije. Bit će teško, ali može se“, poručuje Bulj.

"Predugo smo bili u zabludi da možemo živjeti od turizma"

Vrijeme je, ističe Bulj, da konačno hrvatsko selo i seljaka počnemo cijeniti i poštovati. 

"Predugo smo se zavaravali da možemo živjeti isključivo od pružanja usluga i turizma, pri čemu smo zanemarivali proizvodnju. Čak smo i djecu u školama učili toj pogrešnoj paradigmi da je primarni sektor proizvodnje hrane stvar prošlosti i nešto što je 'rezervirano' za nerazvijene zemlje te da je budućnost isključivo sektor usluga. A onda je došao jedan virus i ta se paradigma, preko noći, urušila. Ostaje nam da vidimo jesmo li konačno naučili lekciju ili smo loši učenici pa ćemo i dalje nastaviti po starom, do neke nove krize“, zaključuje Bulj. 

Na pitanje može li, unatoč nekim pogrešnim 'postavkama' u sustavu, Hrvatska, uz uvođenje pravih mjera, ipak, biti samodostatna u proizvodnji hrane, ili bar nekih osnovnih prehrambenih namirnica, naš sugovornik odgovara:

"Naravno da Hrvatska može biti samodostatna u proizvodnji hrane i to ne bilo kakve, nego zdrave hrane. No, smatram da trebamo težiti još većem cilju. Osim toga da budemo samodostatni, trebamo se usmjeriti na to da Hrvatska postane i izvoznica hrane. Na žalost, taj ćemo cilj vrlo teško dostići s ljudima koji su do sada obnašali vlast i donosili pogrešne odluke, na štetu domaće poljoprivrede.

Sjećam se kako je jedan član ove Vlade hladno konstatirao da mi izvozimo usluge i da nam je bilanca, u tom segmentu, pozitivna pa onda moramo očekivati da ćemo imati negativnu bilancu u robnoj razmjeni i da ćemo nastaviti biti uvoznici hrane. Takav pristup ne može preživjeti ni koronu ni moguće druge globalne probleme i treba ga hitno mijenjati“, poručuje Miro Bulj.


Tagovi

Miro Bulj Prodaja zemlje strancima Samodostatnost Moratorij na prodaju zemlje


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/