Ministrica Vučković: Smjer ruralnog razvoja je loš, brojke su jasne i mi to planiramo promijeniti

"Hrvatska ima vrlo izdašne potpore, što je dobro, no s druge strane sve dosadašnje vlade favorizirale su politike koje idu u prilog tzv. velikim sustavima. Zanimljivo, većina tih politika išla je i na jačanje poljoprivrede sjeverno od Karlovca, a poljoprivreda u krškom dijelu dobivala je možda manje potpora i manje pozornosti nego poljoprivreda u panonskom dijelu“, rekao je Darko Znaor stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu na online konferencija posvećenoj poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, u sklopu višegodišnjeg Večernjakova projekta Hrvatska kakvu trebamo.

Osnovna ideja konferencije je bila identificirati ključne razloge niske produktivnosti naše poljoprivrede, nedovoljne i slabe konkurentnosti domaćeg agrara te ponuditi rješenja kako povećati konkurentnost na tržištu, digitalizaciju, okrupnjivanje zemljišta i proizvodnje, a uz navedenog Darka Znaora, sudjelovali su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, direktor sektora poljoprivrede u Podravci Dalibor Kezele, sadašnji direktor u Fortenovoj grupi Vlado Čondić Galiničić, predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko, predsjednik HGK Luka Burilović i vlasnik Osatina grupe Mirko Ervačić.

Potpore i izravna plaćanja kao najveći problem

"Što se tiče izravnih plaćanja, tu nismo činili bitne promjene jer treba sprječavati pravnu nesigurnost, ali nakon svih provedenih analiza, dijagnostike, slijedom našeg nacrta strategije koji će uskoro biti prezentiran javnosti, sustav izravnih plaćanja, pa i smjer ruralnog razvoja, jest loš. Brojke i rezultati su jasni i mi to planiramo promijeniti. Neću reći da je sve loše, ali s obzirom na visinu potpora, na intenzitete potpora i ako uspoređujemo s proizvodnjom to jednostavno nije dovoljno učinkovito i to ne može nijedna država izdržati. Točka“, naglasila je ministrica Vučković te zaključila kako poljoprivreda mora biti utemeljena na proizvodnji.

Dodala je i kako je pandemija koronavirusa naglo osvijestila važnost vlastite proizvodnje hrane, a ona je u Hrvatskoj dramatično niska te naglasila kako trendova u poljoprivredi nema. 

Tri nova natječaja ruralnog razvoja, poljoprivrednicima dostupne 2,2 milijarde kuna

Predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Tamara Perko, pak, navela je kako je HBOR odobrio već više od 23 milijarde kuna i to za 15,5 tisuća projekata, među kojima je i veliki broj malih subjekata. Svaki četvrti odobreni projekt vezan je uz poljoprivredu, proizvođače i prerađivače, što znači da vrlo intenzivno surađuju s tim sektorom. Cilj nam je povećati konkurentnost poljoprivrednog sektora, stvoriti nova radna mjesta i bolje uvjete za postojeća“, istaknula je Perko.

Samodostatnost sve više pada?

"Od ulaska u EU nemamo opcije zaštite naše proizvodnje s pomoću carina. Samodostatni smo samo sa pšenicom, jajima, mandarinama i morskom ribom, dok smo s mlijekom, mesom, voćem i povrćem ispod ili na razini 50%, što je jako loše. Sad je uistinu situacija takva da svi skupa moramo poduzeti mjere za veću konkurentnost, konkurentnu proizvodnju koja će zadovoljiti domaće potrebe i turističku potrošnju koja je svake godine sve veća te osigurati stabilan i primjeren dohodak našim poljoprivrednim proizvođačima da ruralni prostor uistinu bude poželjno mjesto za život“, naglasio je prvi čovjek HGK, Luka Burilović.

Svako jutro jedno jaje i blizu smo samodostatnosti u proizvodnji

"Samodostatni smo u samo nekoliko proizvoda, a kako ne skrbimo dovoljno o prirodnim resursima i okolišu kad su u pitanju klimatske promjene, štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi od 2011. do 2018. činile su čak dvije trećine šteta“, nadovezao se Znaor.

Jedan od najvećih problema je državno poljoprivredno zemljište

Da se sa svakom promjenom vlasti radi novi zakon o poljoprvrednom zemljištu i da ono još nije riješeno, upozorio je Burilović. "Da se 90-tih državna zemlja dala u 99-godišnju koncesiju kako bi koncesionari mogli dugoročno planirati svoju proizvodnju, a ako se i njihovi potomci time budu bavili i na duži rok, ne bi se danas pitali raspolažu li njome oni koji se žele baviti poljoprivredom ili mešetari koji bi je jeftino kupili i preprodali“, konstatirao je.

"Naslijedili smo zakon koji dopušta atomiziranje, parceliziranje poljoprivrednih gospodarstava, što je u konačnici dovelo do toga da imamo jako male parcele, prije svega u Dalmaciji i Hrvatskom zagorju i na takvim parcelama proizvodnja nije učinkovita i konkurentna“, potvrdio je Znaor.

Lani korišteno 18,8 tisuća hektara više nego 2018. godine

Izvršni direktor u Fortenove grupe Vlado Čondić Galiničić rekao je kako je u Hrvatskoj 1,1 milijun hektara površina u ARKOD-u koje se obrađuju te da se još 400.000 hektara može staviti u funkciju, no činjenica je da od svega toga 90.000 hektara obrađuju tvrtke s više od 1000 hektara, kojih je 30-ak. 

"Neki ljudi koji koriste državno poljoprivredno zemljište nemaju nikakvih obveza. Mi moramo prilikom ugovaranja i davanja u koncesiju, odnosno zakup ili prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, jednim dijelom uvjetovati plodorede na tom zemljištu“, ističe Burilović.

Hrvatska ispod 30% konkurentnosti prosjeka EU

"Ne slažem se da s većim dijelom poljoprivrednog zemljišta rade velike tvrtke, ne rade ni deset posto čak. Što se tiče izvoza, da biste izašli, morate biti konkurentni. Stvar je jednostavna, ako je cijela hrvatska poljoprivreda ispod 30% konkurentnosti prosjeka EU, a 20% EU-15, onda se moramo jako zamisliti. Ako je naša konkurentnost četvrtina ili petina onoga što drugi u Europi rade, onda je normalno da će sve što se proizvodi u Europi doći na naše tržište“, upozorio je vlasnik Osatine Mirko Ervačić.

Znaor tvrdi kako je povezivanje i udruživanje poljoprivrednika rak rana poljoprivrede. S jedne strane imamo prehrambenu industriju koja ima potrebe za sirovinom po pristupačnim cijenama, a s druge strane jako mnogo malih subjekata koji ne mogu zadovoljiti te potrebe i onda je Podravci ili bilo kome drugome jednostavnije i jeftinije kupiti sirovinu iz uvoza.

Vegeta je najpoznatiji izvozni proizvod Podravke, godišnje se izveze više od 25 tisuća tona u pedesetak zemalja svijeta, ali za nju u Hrvatskoj nema dovoljno sirovine. "Trenutačno uočavamo i nedostatak radne snage i nedovoljan angažman poljoprivrednika u proizvodnji visokodohodovnih povrtlarskih kultura za prerađivačku industriju, a isto tako i voćarskih kultura. Upravo stoga mi smo kao kompanija pokrenuli inicijativu jače aktivacije hrvatskog sela u proizvodnji povrtnih kultura za potrebe industrijske prerade“, kazao je Dalibor Kezele, direktor Podravke.

Zaključujući konferenciju, ministrica Vučković rekla je kako je malo toga što njezino ministarstvo trenutačno ne može raditi, iako je nastupila tehnička vlada. Nastavit će pružati podršku aktivnostima, što se tiče promidžbe poljoprivredne proizvodnje i digitalizacije, da bi približili hrvatskog poljoprivrednog proizvođača tržištu.

Što su još rekli na konferenciji pogledajte.