Mario Skelin: Samo porez može zaustaviti degradaciju objekata, ali i poljoprivrednog zemljišta

Izvrsna tema, odličan panel, prokomentirao je Mario Skelin (35), magistar agronomije i poduzetnik iz Zadra nakon što je odgledao online konferenciju o problemu napuštenih, najčešće ruševnih objekata po hrvatskim selima i gradovima koji nagrđuju prostor, ugrožavaju zdravlje i koče ruralni razvoj te o neriješenim vlasničkim odnosima zbog čega na stotine tisuća zemljišta ostaje neobrađeno, u ledini.

Najprije dovršiti denacionalizaciju

“Problem je golem jer se godinama nije ni pokušavao riješiti. Svaka nova garnitura na vlasti gurala ga je pod tepih iako je od životnog interesa za naše ljude i zajednicu”, kaže Skelin. Tiče se, opetuje, većine hrvatskih građana u zemlji i inozemstvu.

Ne krije da i njegova šira obitelj ima na desetke takvih zapuštenih objekata, kao i hektare neobrađene zemlje gdje su također unutar obitelji u suvlasničkim odnosima. “Imamo i hektare u denacionalizaciji”, otkriva. Problem je višeslojan i po njegovom mišljenju treba ga rješavati postupno, ali temeljito.

Najprije završiti denacionalizaciju. Da se znaju i utvrde vlasnički odnosi, nakon što je bivša država oduzela ljudima imovinu. "Treba riješiti i Crkvu”, smatra Skelin. Rok? Recimo tri godine.

Zatim bi redefinarali sadašnju komunalnu naknadu kroz porez na nekretnine. Uključujući i poljoprivredno zemljište.

Provesti komasaciju, utvrditi vlasnike i uvesti porez 

Dosad se, podsjeća, porez na neobrađeno zemljište nije plaćao jer je zakonska regulativa o tome pala na Ustavnom sudu, zato što se pravila razlika između obrađenog i neobrađenog zemljišta.

Umjesto toga treba propisati da su sva zemljišta, privatna, državna i javna, od posebnog interesa i značaja za RH i da se sva moraju pridržavati nekog reda, biti obrađena, pokošena, uređivana… Za ona koja nisu plaćao bi se porez.

"Porez neka bude uveden za 7 do 10 godina", predlaže Skelin, a na pitanje nisu li to malo predugi rokovi odgovara: Porez je ključna stvar, ali ne može se uvesti preko noći i sjekirom. To treba biti proces kojim će se utvrditi koraci od utvrđivanja stvarnih vlasnika pa do poreza. "Ako kažete to će biti sutra imate ogroman otpor. Ali ako kažete to će biti za 10 godina dat ćete ljudima priliku da razmišljaju o svojoj imovini i da je dovedu u red". 

Korona fond iskoristiti za sređivanje zemljišnih knjiga

Tijekom tih 10 godina mogli bi provesti komasaciju, utvrditi vlasnike i stanje nekretnina. Danas je, domeće, problem ogroman upravo zbog nesređenih zemljišnjih knjiga. Da se utvrde stvarni vlasnici i da se upišu oni koji nisu upisani.

Moglo bi se, smatra on, iskoristiti i tzv. korona fond za plan oporavka u tu svrhu. Jer je uređenje zemljišnih knjiga važnije od poticanja poduzetništva. Bez uređenog vlasništva nema ni poduzetništva, opetuje naš sugovornik.

Po njegovom mišljenju porez ne bi trebao biti veći od komunalne naknade. Razlika je što komunalna naknada može otići u zastaru, može se oprostiti dužnicima što se i čini osobito pred izbore, a porez ne zastarjeva, stiže uredno čak i ako se vode sudski sporovi oko vlasništa. Porezna uprava uvijek postupa po poreznom dugu.

"Recimo jedan takav porez bi sigurno i moju obitelj natjerao da se počne dogovarati kako staviti imovinu u funkciju", kaže.

Trebao bi, prema njemu, postojati jedan prijelazni period do poreza kako bi se dalo prostora da se ljudi dogovore o podjeli imovine i da je pokušaju staviti u funkciju.

Rješenje za napuštene objekte je novac. Ali pare nisu problem, jer para nema!?

Takav porez ne bi trebao biti visok, ali i mali može biti učinkovit. Riješio bi problem neobrađenog zemljšta, tražio od vlasnika da ga drže u poljoprivrednoj funkciji, a ne da ide u zarastanje i degradaciju kao što svjedočimo svih ovih godina. "A da smo prije 10 godina počeli rješavati ove stvari danas bi problem bio riješen", drži.

Ovako, ako se sada ne krene proći će i sljedećih 10 godina u nazadovanju. "Umjesto da po uređenosti prostora i poljoprivrednoj proizvodnji budemo među razvijenijim zemljama Europske unije", poručuje Mario Skelin magistar agronomije i poduzetnik koji sa svojim bratom vodi tvrtku koja se bavi proizvodnjom presadnica, hortikulturom i drugim uslugama za druge poljoprivrednike te izvozom presadnica aromatičnih biljaka. Od ove godine izvoze i eterična ulja u Kinu.