Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potpore mladim poljoprivrednicima
  • 01.05.2014. 09:40

Maksimalna potpora iznosit će 2.520 kuna po hektaru

Poljoprivrednici mlađi od 40 godina i obiteljska gospodarstva s posjedom velikim do sedam hektara, najviše će prema Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, profitirati u novom modelu potpora koji će biti u primjeni od 2015. Maksimalna potpora po hektaru iznosit će 2.520 kuna!

  • 34.714
  • 1.103
  • 0

Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), jedan je od ključnih razvojnih dokumenata Europske unije, a stupa na snagu početkom 2015. godine. Hrvatska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi iznosit će 373 milijuna eura godišnje, a još ćemo dodatnih 320 milijuna eura dobivati za ruralni razvoj. Sva će sredstva za ruralni razvoj stizati iz EU, dok će novac za izravna plaćanja u početku većim dijelom dolaziti iz državnog proračuna. Za izravna nam plaćanja u prvoj godini ulaska u EU zajednički EU proračun namiruje 25 posto sredstava, ove godine će sudjelovati s 30 posto, 2015. s 35, a u 2016. će sufinancirati 40 posto izravnih plaćanja. Nakon toga će rasti po još 10 posto svake godine, sve do stopostotnog iznosa 2022. godine. Dotad će se, svake godine, sve manja razlika namirivati iz državnog proračuna.

EU će zelenim plaćanjima poticati organsku poljoprivredu

Izravna plaćanja sastoje se od osnovnog plaćanja po hektaru te ostalih komponenti koje mu se dodaju, a to su obavezno plaćanje za poljoprivredu koja štiti klimu i okoliš (tzv. greening, odnosno zeleno plaćanje) i plaćanje za mlade poljoprivrednike. Između ostalog, država može poticati još i područja s regionalnim ograničenjima (siromašno tlo, planinske pašnjake i slično), može dijeliti proizvodno vezane potpore za, primjerice, žitarice, lan, konoplju, mlijeko i mliječne proizvode, maslinovo ulje, dudov svilac, kao i potpore za male poljoprivrednike koji nisu u obavezi ništa proizvoditi, nemaju pravo na potporu po hektaru, nego ukupno od 200 do 1.250 eura godišnje.

Izravna plaćanja može ostvariti samo aktivni poljoprivrednik koji proizvodi, održava poljoprivredno zemljište u stanju pogodnom za ispašu i na tom zemljištu provodi barem minimalne aktivnosti, primjerice kosi ga barem jednom godišnje ili ga koristi za ispašu. Pravo na “zeleno plaćanje” imat će oni koji se bave organskom proizvodnjom, ili pak poljoprivrednici koji imaju različite usjeve, održavaju trajne travnjake (livade i pašnjake) te održavaju ekološki značajne površine. Poticanje ekološke poljoprivrede uključuje potpore za održavanje stalnih travnjaka, raznolikost usjeva, kao i za održavanje barem pet posto obradivih površina u stanju nedirnute prirode, što bi se primjenjivalo za sve one koji obrađuju više od 15 hektara zemlje. Ako je zemljište veličine od deset do 30 hektara, na njemu će poljoprivrednik čak imati obavezu uzgoja najmanje dva usjeva, a ako je veće od 30 ha, najmanje tri, i imati također pravo na “zelena plaćanja”. Poljoprivrednici koji obrađuju devet ili manje hektara nisu obavezni provoditi mjeru raznolikosti usjeva, što znači većina poljoprivrednika, budući da je prosječna veličina hrvatskog poljoprivrednog gospodarstva 5,5 ha.

Poljoprivrednicima mlađim od 40 godina dodatnih 350 kn/ha poticaja

Potpora iz EAFRD-a uključuje i bespovratna sredstva kao potporu poljoprivrednicima koji u svojem vlasništvu imaju neodređenu količinu imanja, njiva ili šuma. Sredstva trebaju poslužiti za svladavanje specifičnih izazova s kojima se suočavaju mladi ljudi kada zakorače u sektor poljoprivrede te ih motivirati da ostanu živjeti i raditi na selu, stvarajući sebi i svojim obiteljima nova radna mjesta. Dakako, sve to čini toliko željeni održivi razvoj. EU financira niz drugih aktivnosti kao podršku mladima u ruralnim područjima. Te aktivnosti uključuju edukaciju, stvaranje mreža usluga i globalno boljih cirkulacija informacija. Mladi poljoprivrednici do 40 godina starosti – nositelji poljoprivrednog gospodarstva, koji ga prvi put osnivaju ili su unatrag pet godina već primali potpore, imat će pravo kroz pet godina dobivati dodatnih dva posto nacionalne omotnice, odnosno oko 57 milijuna kuna godišnje ukupno, odnosno oko 350 kuna po hektaru. Postoji mogućnost uvođenja potpora za mlade poljoprivrednike ovisno o stupnju njihovog obrazovanja, stručnoj spremi i slično.

Poljoprivrednici mlađi od 40 godina i obiteljska gospodarstva s posjedom velikim do sedam hektara, najviše će prema Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, profitirati u novom modelu potpora koji će biti u primjeni od 2015. Naime, više od polovine vlasnika poljoprivrednih gospodarstava starije je od 60 godina, a samo osam posto njih mlađe je od 40 godina. Provedba agrookolišnih mjera potpora po svakom hektaru iznositi će dodatnih 420 kuna.

2.520 kuna potpore po hektaru biti će maksimalan iznos izravnih plaćanja

Poljoprivrednik koji ima pravo na osnovno plaćanje po hektaru, “zeleno plaćanje”, plaćanje za prve hektare te pripada kategoriji mladih poljoprivrednika, može po hektaru godišnje dobivati najviše 2.520 kuna poticaja. Dakle, uz osnovnu tarifu od 1.400 kn/ha, maksimalna potpora po hektaru od proizvodne 2015. iznosit će 2.520 kuna. I dok EU namjerava poticati mjere zaštite okoliša, Hrvatska se odlučila za model kojim će pokušati potaknuti i osnažiti proizvodnju. Poseban naglasak stavljen je na stočarstvo rezerviranjem 15 posto iz omotnice (373 mil/eura) za proizvodno vezane potpore koje će moći dobiti proizvođači mlijeka, teletine, govedine, ovčjeg i kozjeg mesa te pojedinih ratarskih kultura, primarno namijenjenih za stočnu ishranu. Vezano za ovu temu u tijeku je javna rasprava koja traje do kraja svibnja, a resorno ministarstvo ima obvezu poslati ga u Bruxelles 01. kolovoza 2014.

Nova generacija poljoprivrednika - kvote odlaze u povijest

Novi ZPP je u većoj mjeri decentraliziran u odnosu na prethodnu verziju, što znači da će zemlje članice imati veći prostor za prilagodbu mjera i potpora. U cjenovno-tržišnom dijelu ZPP-a najvažnije su mjere ukidanja proizvodnih kvota za mlijeko od 2015. i kvota za šećer od 2017. godine, čime se poljoprivrednicima želi poručiti da proizvode koliko tržište traži, a ne koliko kvote propisuju. Pitanje je samo hoćemo li dotad imati domaćih mljekara.

EU - Robin Hood hrvatske poljoprivrede?

Došlo je i do manjih promjena u mehanizmima tržišnih intervencija i privatnog skladištenja poljoprivrednih proizvoda. Predvidene su i razne mjere poticanja poljoprivrednika na udruživanje, kao i potpore izravnoj prodaji bez posrednika između poljoprivrednika i potrošača. U drugom stupu ZPP-a, ruralnom razvoju, podržavat će se poljoprivrednici koji se orijentiraju, ne samo na proizvodnju, nego i na preradu hrane ili seoski turizam. Izravna plaćanja velikim korisnicima, veća od 150.000 eura godišnje, smanjit će se za pet posto, pri čemu će ta razlika zatim biti uplaćivana svima, malim i velikim poljoprivrednicima, za prvih sedam hektara koje imaju, kao dodatna potpora uz osnovno plaćanje. Riječ je o oko 350 do 400 kuna po hektaru. Je li EU doista Robin Hood hrvatske poljoprivrede, koji uzima od bogatih i nesebično daje siromašnima, uskoro ćemo saznati.


Tagovi

EAFRD Izravna plaćanja Mladi poljoprivrednici Proizvodno vezane potpore Državni proračun Proizvodne kvote Ekološka poljoprivreda Tržišne intervencije Prerada hrane Seoski turizam Veliki korisnici Mali OPG-ovi Posrednici ZPP CAP Kvote za


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

TOP 3 vrste mesa koje preporučuju stručnjaci

Svijest ljudi o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane raste, pri čemu tu spada i meso. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), preporuke za unos mesa iznose 300-60...

Više [+]