Ono što predložimo sada, izdefinirat će poljoprivrednu proizvodnju sljedećih šest godina. Nasreću, Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo je prijedloge Udruge Život i stvari se pomiču u korist malih i srednjih OPG-a, ali ne i na štetu velikih!
Sviće li napokon hrvatskoj poljoprivredi? Na inicijativu Hrvatskog novinarskog društva 18.06.2014. održan je Okrugli stol na kojem su sudjelovali, uz udrugu "Život", i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, zamjenica ministra, Snježana Španjol i pomoćnica ministra Zvjezdana Blažić, Zadružnog saveza, Odbora za poljoprivredu HDZ, Hrvatskog Seljačkog Saveza, Hrvatske poljoprivredne komore te bivši ministar poljoprivrede Ivan Majdak. Udruga OPGH "Život" ponudila je prijedloge koje smo već prije isticali, a koji su pravovaljano, s njihove strane i argumentirani.
Stoga smo razgovarali s Miroslavom Kovačem, tajnikom Udruge "Život" koji je jedan od pokretača alternativnog, nešto drugačijeg modela potpora od onoga Ministarstva poljoprivrede. "Neizmjerno je važno da se država u razdoblju prvih godina članstva u EU, u kojem se događa najveći pad dohotka poljoprivrednih proizvođača, ne odriče isplate iznosa na koje ima pravo. A gledajući prijedloge Ministarstva poljoprivrede, krenuli smo u tom smjeru", upozorava Kovač.
Slijedimo europski model potpora. Prepoznajmo stvarne potrebe proizvođača. Odjeknulo je izgleda u glavama stručnjaka, ali i mjerodavnih. A evo i zašto. Naime, članovi Udruge Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" su i 26.06.2014. (bez da su dobili službeni poziv) bili prisutni na predstavljanju prijedloga Ministarstva poljoprivrede na temu izravnih plaćanja, a nakon provedene rasprave za koju je Udruga OPGH "Život" tražila produljenje. Svim su načinima, svojim trudom i voljom volontera koji su prolazili kroz more podataka i bezdušnih tablica pokušavali doći do konkretne promjene i rješenja za hrvatsku poljoprivredu.
Važno je napomenuti da u prijedlozima udruge Život za preraspodjelu ukupne omotnice izravnih potpora nitko ne gubi, bez obzira na veličinu gospodarstava, već se dozvoljenim kriterijima iz omotnice želi potaknuti manje i srednje, a time i manje konkurentne, da osnaže svoj život i dohodak od poroizvodnje hrane.
Udruga je zbog visoke važnosti dokumenta i neslaganja sa prvotnim prijedlogom Ministarstva i sama organizirala dva javna predstavljanja svojeg modela Prijedloga u Osijeku i Križevcima, a koja su urodila plodom.
"Nakon provedene javne rasprave i odlučnih istupa Udruge Život, sa svojim prijedlozima na reformu potpora sa zadovoljstvom možemo konstatirati da je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo neke od temeljnih prijedloga Udruge Život i ugradilo ih u dokument koji su nam predstavili u okviru Okruglog stola u Hrvatskom Novinarskom Domu u Zagrebu (18.06.2014.) organiziranom od strane Urednika emisije za selo i poljoprivredu, gospodina Martina Vukovića, ali i na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede (Zagreb, 26.06.2014.) na kojemu je bio prisutan Ministar poljoprivrede sa zamjenicom i pomoćnicom", riječi su Miroslava Kovača, tajnika i stručnjaka iz Udruge Život.
Prihvaćeni prijedlozi Udruge koji će osigurati znatno više sredstava za potpore dohotku gospodarstvima koja se bave proizvodnjom hrane su:
Udruga će i nadalje inzistirati na preraspodjeli omotnice na manja i srednje velika obiteljska poljoprivredna gospodarstva do 30ha sa sredstvima u visini 25.5 % omotnice. Ovdje postoji potreba i mogućnost da se u razdoblju do 2020. godine znatnim sredstvima pomogne upravo malim i srednje velikim, a što je potrebno osobito u Hrvatskoj koja ima visoku koncentraciju potpora prema malom broju korisnika, a time i neravnomjeran raspored istih, što je upravo suprotno ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Cilj ovih prijedloga je da koristi imaju svi oni koji proizvode intenzivnije na relativno manjim površinama. Znači i stočari, i povrtlari i voćari i vinogradari i ratari (i konvencionalna i ekološka proizvodnja). "Osobito je važna činjenica kojom smo se vodili, a to je život u seoskom prostoru, njegov opstanak i razvoj, ali i suživot sa okolišem, te poštivanje okolišnih i bioloških principa života, uzgoja i proizvodnje. Pri tome manja i srednja gospodarstva, koja su u Hrvatskoj dotjerana do ruba, imaju presudnu ulogu", kaže Miroslav Kovač.
"To nam je jednostavno osnovni motiv i paradigma naših zalaganja pri čemu je, gospodarski gledano, izuzetno važan moment ravnomjerne raspodjele i prostora, i dohotka i u tome smo u mnogome uspjeli u kontekstu naših zalaganja za promjene kriterija iz prijedloga MP, ali ćemo i dalje nastaviti, zalagati se da naši zahtjevi budu ispunjeni u cijelosti jer su životni! Primjenjivi su na većem broju korisnika potpora, a to nam je danas u Hrvatskoj, kada je sve manje ljudi koji žive s poljoprivredom, a i prehrambeno smo ovisni kao nacija, od posebnog interesa."
"Moramo reći da su naši zahtjevi u potpunom skladu sa Zakonom o poljoprivredi RH, ali i Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Zar treba nešto više od argumenata da bi nas se shvatilo u prihvatilo kao partnere? Ostaje nam osjećaj nezadovoljstva jer ne možemo doći do referentnih podataka iz Ministarstva temeljem kojih bi još kvalitetnije mogli pripremiti naše prijedloge. Također i činjenica da nema iskrene rasprave i partnera za raspravu koji u potpunosti razumiju materiju. Ostalo je i kratko razdoblje do konačne odluke. Slobodno to možemo reći, potrebna je veća doza razumijevanja i uvažavanja od strane Ministarstva poljoprivrede kako bi se stvorio partnerski odnos i transparentno razgovaralo o tako važnim činjenicama koje nas, u slučaju izravnih plaćanja, vežu sljedećih šest godina", potiču na dijalog iz Udruge.
"Konačno raduje nas, što je opet rezultat zalaganja Udruge i podrške predsjednika Sabora RH gospodina Josipa Leke koji je reagirao na naše prijedloge i uputio Saborskom odboru za poljoprivredu dopis za pokretanje suradnje i rasprave na temu prijedloga Udruge “Život”, da je, na temelju sugestije predsjednika Sabora, i gospodin Franjo Lucić, predsjednik odbora za poljoprivredu u Saboru RH, idući tjedan odlučio organizirati raspravu u Odboru na temu Izravnih plaćanja u poljoprivredi, ali i ostalih inicijativa Udruge, poput Osnivanja Fonda za opstanak i razvoj OPG-a u Hrvatskoj. Na tu temu je iz Ureda predsjednika Vlade upućen dopis Ministru poljoprivrede da s udrugom stupi u partnerski odnos i razmotri prijedlog. Trenutno čekamo prijem i kod Ministra poljoprivrede", navodi Kovač za Agroklub.
Postigao se lijep dogovor koji se tiče zelenog plaćanja i povećanja poticanja poljoprivrednika s 373 milijuna eura na 423 milijuna eura, a pomaknuta je i ljestvica za plaćanje za prve hektare. To je dakako velik korak. Kada se sve zbroji i oduzme, koliko je samo više sada milijuna kuna na raspolaganju, ukoliko se ovaj prijedlog prihvati u EU, zahvaljujući naporima članova Udruge "Život". A koliko će još napora proći, na nama je da saznamo i da ih podržimo. Nadajmo se da će se ovim tonom nastaviti i daljnji pregovori i dogovori, a njima možemo samo reći, u ime hrvatske poljoprivrede - hvala!
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Autorica
pege25
prije 9 godina
deere šta pričaš ti gluposti ..kakvo poticanje po kg pa to bi tek bilo još gore po tebe/mene ...sjeti se ječma onog na pijesku ili mojih njiva punih depresija ..koliko bi tamo dobio poticaja ...ti dao sve a zemlja ti nije dala ništa...ili u mom slučaju na par njiva gdje bi mi voda pojela usjeve...koji prosijek da ti ili ja tu računamo ...Opet bi ti zna se koji što kažeš imali više od tebe jer imju i površinu i veču kvalitetu zemlje od tebe/mene /nas velike večine ...ti samo nesmiju zaboraviti posijati i eto poticaja po tvom modelu a ti brate bacaj na onaj pijesak i lošu zemlju šta oš kad zemlja ne valja i nedaje prinos .Tako od dva zla ja bolje biram ovo poricanje po ha nego po kg ili?
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
Cijeli istočni dio EU je prihvatio model poticanja zapada EU na svoju veliku štetu, jer poticanjem ratarstva na istoku se stvaraju velika PG koja nemaju interes za stočarskom proizvodnjom. Posljedica toga istok sve više izvozi žitarice, a uvozi mlijeko i meso. Prije nekoliko godina jedna američka firma za proizvodnju bioetanola je tražila po Evropi kooperante i na zapadu nije našla niti jednog unatoč dobroj cijeni kukuruza, a na istoku je bilo bezbroj, što govori da na zapadu ne postoje čisto ratarska gosp. Sjetimo se bivših kombinata iako je bila planska ekonomija opet je svaki bio organiziran kao cijelina, jer je imao od ratarstva do stočarstva, voćararstva i ost.
Darko Labazan
prije 9 godina
lopovi (političari) su izmislili poticaje a ne seljaci, zato ide po hektaru a ne po kilogramu jer tako najviše poticaja dobiju znate svi ko, a pravi seljak koji radi i zivi na selu, on dobije mrvice, to što EU daje po ha ne znači da je to nešto dobro-naprotiv to je nešto najgore za selo, jer sela nece bit kad svu zemlju budu radile 2-3 firme ko zna odakle
DANIEL GUŠTIN
prije 9 godina
možda se ipak neš pokrene u toj našoj poljoprivredi , nažalost za neke je to pre kasno tu sam i ja ključ u bravu i zatvori butiku , trbuhom za kruhom , svima onima koji su ustrajni želim da konačno dočekaju dugo očekivani procvat hrvatske poljoprivrede
Zea mays
prije 9 godina
Čemu toliko pljuvanja po ratarstvu!? Tko šta zna raditi, voli i vidi svoju budućnost u tome, zna tehnologiju neka radi (voćar, stočar, povrtlar, ratar, pčelar...). Od svaštarenja u poljoprivredi nema ništa i to se dokazalo u postupku propadanja malih OPG-a. Zaboravili smo da je poljoprivreda nauka i da ovisi o mnogo čemu a posebno o ljudskom faktoru.
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
Cilj ovih prijedloga je da korist imaju svi oni koji proizvode intenzivnije na relativno manjim površinama. Znači i stočari i povrtlari i voćari i vinogradari i ratari. ZAŠTO RATARI ZAŠTO ??? Čisto ratarstvo ni na koji način ne doprinosi boljem životu na seoskom prostoru a ni njegovom opstanku i razvoju. PG koja se bave čistim ratarstvom kao prvo ne žele male parcele koje su opkoljene šumom a takve su danas prve na redu da zarastu u šikaru, već žele table državne zemlje sa drenažom. Drugo takva PG imaju neograničen apatit za zemljom, a time oduzimaju mogućnost ostalima da se bave poljoprivredom pa i životu na selu. Treće povećanjem ratarske proizvodnje povećat će se izvoz ratarskih proizvoda a posljedica toga će biti još veći UVOZ mesa mlijeka voća i povrća. Na kraju pitanje zbog čega zapad ne izvozi žitarice, a proizvode duplo više po hektaru od nas? Odgovor je zato što je izvoz mesa , mlijeka i ost, daleko isplativiji, a nama su podvalili model poticanja po hektaru da bi oni imali SIROVINSKU BAZU.
pege25
prije 9 godina
Što je to malo a što srednje gospodarstvo?