Konzervacijska obrada kao napredna metoda uzgoja usjeva i prevencija degradacije tla

Međunarodna znanstvena radionica u sklopu projekta "Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla", održana je danas na Fakultetu Agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

Riječ je, pojasnio je voditelj projekta prof. dr. sc. Danijel Jug s FAZOS-a, o prvoj radionici takvog karaktera u svijetu, a provode ju stručnjaci Međunarodne organizacije za proučavanje obrade tla (ISTRO) i hrvatskog ogranka toga istog društva. 

Cilj istraživanja je utvrditi razinu degradacije odabranih sastavnica fizikalnog, kemijskog i biološkog kompleksa tla međusobnom usporedbom konvencionalnih i konzervacijskih sustava njegove obrade. 

Isto tako, definiranje pozitivnih mjera i postupka za zaustavljanje, preveniranje i ublažavanje antropogenih i prirodnih degradacijskih procesa u tlu na različitim agroekološkim lokalitetima istraživanja, u velikoj mjeri može biti značajan za zaštitu okoliša, poljoprivredne proizvođače, znanstvenu i stručnu zajednicu, donositelje odluka, a svakako će poslužiti kao baza za daljnja znanstvena istraživanja.

"Ne samo u Hrvatskoj, to je opći problem u svijetu. Sustav o kojem ćemo danas razgovarati je upravo jedan od krucijalnih koji se bavi smanjivanjem degradacije, njezinim zaustavljanjem te početkom popravljanja tla. Svima nam je poznato kako se tlo prejednostavno može degradirati, a popraviti njegovu kvalitetu iznimno je zahtjevno“, kazao je Jug. 

Osvrnuo se i na novi Zeleni plan koji, kako je istaknuo, u velikoj mjeri utječe na pravilnu, kvalitetniju provedbu politika i tehnologija, a jedna od njih je upravo konzervacijska obrada tla koja ga štiti na višestrukoj razini.  

Problema s tlom ima cijeli svijet

Inače, organizirani skup provodi se kroz dva dana, 7. i 8. rujna. Danas je održan okrugli stol na kojem se raspravljalo o najvažnijim stvarima vezanim za obradu tla, dok je za sutra planirana terenska radionica na eksperimentalnom polju u Čačincima na kojem se, istaknuo je Jug, provode istraživanja od 2009. godine. 

"Kolega iz Francuske će sutra prezentirati biološki aspekt samoga pokusa. Iskopali smo pedološke profile i on će definirati što se vidi u njima“, pojasnio je. 

U projektu sudjeluju stručnjaci iz cijeloga svijeta, a oni iz Francuske, Poljske i Češke prisustvovat će i u dvodnevnoj radionici, dok ostali zbog epidemioloških mjera nisu mogli doći. 

"Mislim da su rezultati koje ćemo predstaviti jako zanimljivi. Pokuse smo radili na šećernoj repi, a općenito mislim da je za kulture poput nje suvremena tehnologija jako važna jer smanjuje troškove što je svakom poljoprivredniku jako bitno“, istaknuo je dr. sc. prof. Edward Wilczewski sa znanstvenog sveučilišta u Bydgoszcz, Poljskoj. 

Tlo se sve više apostrofira kao centar zbivanja i izvorište brojnih okolišno-antropogenih međusobno uvjetovanih interakcija. Degradacijom tla kao jednog od primarnih okolišnih integratora, pravilno funkcioniranje agroekološkog sustava postaje nestabilno i upitno.

Konzervacijski sustav obrade tla jedan od najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja

"Tradicionalno oranje je zastarjela tehnologija koja se koristi sve manje. Imate ogromne površine u svijetu poput Sjeverne i Južne Amerike, Australije, dijelova Azije koje desetljećima ne koriste plug“, rekao je Jug te dodao kako se pomaci po tom pitanju vide i u Hrvatskoj. "Prije 20 godina oranje je bilo zastupljeno sto posto, a danas se provodi upola manje. Naravno, ovisi o kojoj se kulturi radi“, zaključio je voditelj projekta koji će se provoditi u naredne četiri godine.