Koliko vode treba za proizvodnju koje namirnice?

Porast populacije i klimatske promjene stavljaju pritisak na vodu potrebnu za poljoprivrednu proizvodnju, ali solarni sustav za navodnjavanje može smanjiti količinu koju poljoprivrednici koriste - istodobno usporavanjem emisije stakleničkih plinova.

Poljoprivreda čini gotovo 70% svjetske potrošnje vode, ali s globalnom populacijom koja se očekuje da će porasti do devet milijardi do 2050. godine, potražnja za ovim već oskudnim resursom će se povećati za očekivanih 55%. Za suhe klime ovo je ogroman izazov za poljoprivrednike - i one koje hrane.

"Te zemlje trebaju proizvoditi hranu pa je učinkovita upotreba vode ključna za budućnost", rekao je dr. Luis Narvarte, izvanredni profesor na Tehničkom sveučilištu u Madridu, Španjolska, koji proučava veze između vode i energije, piše Horizon, EU časopis.

Smanjiti potrošnju vode i fosilnih goriva

U međuvremenu, klimatske promjene uzrokuju porast temperature u svijetu, uzrokujući više stresa vodi koja je dostupna u suhim područjima, a sama aktivnost navodnjavanja također dodaje problemu jer poljoprivredni sektor sagorijeva ogromne količine fosilnih goriva kao što je dizel za pumpanje vode oko poljoprivrednih gospodarstava.

"Ako ne smanjimo potrošnju vode i tradicionalne energije (fosilna goriva), naš sustav hrane neće biti održiv", rekao je dr. Narvarte, koji je i koordinator projekta konzorcija MASLOWATEN koji financira EU, a koji je razvio solarni sustav navodnjavanja koji može proizvesti 30% smanjenje potrošnje vode.

Na fotografiji možete vidjeti količinu vode koja je potrebna za proizvodnju 1 kilograma pojedine namirnice.
* plava kapljica označava 500 litara vode
* namirnice po redu su: povrće, voće, mlijeko, žitarice, jaja, piletina, svinjetina, orašasti plodovi, govedina

Sustav prepoznaje koliko je vode potrebno i kada

U sustavu se na farmi postavlja niz solarnih ploča, poznate kao fotonaponska polja. Omogućuje pametan sustav navodnjavanja koji točno kaže poljoprivrednicima koliko je vode potrebno i kada, smanjujući potrošnju vode i oslanjanje na fosilna goriva.

Dr. Narvarte kaže da je ukupna snaga potrebna za navodnjavanje u južnoj Europi (uključujući Portugal, Španjolsku, južno od Francuske, Italiju, Hrvatsku, Bugarsku, Grčku, Rumunjsku, Makedoniju i Maltu) 16 GW. On misli da bi to zamijenjeno solarnom energijom moglo nadoknaditi više od 16 milijuna tona CO₂ godišnje.

"Osmislili smo rješenje kako bismo iskoristili maksimalnu produkciju sunčeve energije tijekom ljeta kada poljoprivrednici najviše trebaju vode", rekao je dr. Narvarte.

Smanjuju se troškovi energije

Ključ uspjeha sustava je njegova sposobnost da ponudi 75% uštede na trenutnim troškovima energije za navodnjavanje. "To je glavni pokretač da dospije na tržište", objasnio je dr. Narvarte. "Španjolska federacija za navodnjavanje rekla je da je u posljednjih 10 godina trošak navodnjavanja povećan za 600%." To je zbog toga što su se povećale tarife za električnu energiju, a veće temperature zahtijevaju više vode na poljima kako bi poljoprivrednici mogli uzgajati svoje usjeve.

Jasno vidimo posljedice klimatskih promjena, ističe Vittorio Marletto.

Tržište vrijedno devet milijardi eura?

Dr. Narvarte očekuje da potražnja za solarnim sustavima za navodnjavanje stvara globalno tržište vrijedno devet milijardi eura. Projekt se već širi širom Španjolske, a također je postavio pilote u Italiji, Maroku i Portugalu - regije koje su također pod velikim rizikom od porasta temperature.

Međutim, potencijal za solarnu energiju za smanjenje potrošnje vode veći je od samog navodnjavanja na farmi, kaže Vittorio Marletto, voditelj istraživanja agrometeorologije u Regionalnoj agenciji za prevenciju, zaštitu okoliša i energetike u Emilia-Romagani (ARPAE) u Italiji. On misli da fotonaponske ploče koje su na vrhu spremnika mogu igrati ulogu u sprječavanju isparavanja, a istovremeno osiguravaju energiju potrebnu za pumpanje vode poljoprivrednicima prije ulaska u njihove pojedinačne sustave navodnjavanja.

No, kako bi se učinkovito uhvatili u koštac s budućom vodenom krizom, Marletto smatra kako bi regionalne vlasti trebale znati više o dugoročnoj dostupnosti kiša.

"U sjevernoj Italiji nalazimo se u sredini vodne krize i doživljavamo vrlo dugu sušu. Čekali smo kišu tijekom listopada jer nije bilo ničega, što je vrlo neobično", rekao je. "Jasno vidimo posljedice klimatskih promjena."

Sezonska prognoza

Marletto je dio projekta MOSES, koji financira EU, koji kombinira vremenske prognoze s podacima satelita i meteoroloških stanica, a zatim ih dodaje regionalnim informacijama o usjevima, isporuci zemljišta i vode. Sve to prolazi kroz sustav analize koji daje sezonsku prognozu koja pomaže lokalnim tijelima u upravljanju vodom za navodnjavanje i smanjenju ukupnih troškova energije. Cilj istraživanja MOSES je poboljšati pristup vodi na gospodarstvima, a pomažući korisnicima tih voda da bolje planiraju i upravljaju isporukom vode tijekom suša i vrućih vremenskih uvjeta.

Taj će pristup postati sve važniji u zaštiti usjeva, ne samo u smislu osiguranja dovoljne količine vode nego i u izbjegavanju bolesti povezanih s toplinom koja može uništiti cijele usjeve.

"Visoke temperature stimuliraju rast gljivica na kukuruzu", rekao je Marletto. "Dobivate nisku količinu kvalitetnog uroda, dok ne možete prodati ostatak jer je otrovan."

Povrh toga, to će pomoći zaštiti suhe regije od prirodnih katastrofa, budući da regionalne vlasti mogu bolje planirati ako se očekuje suša ili val topline.

Foto: MASLOWATEN