Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda Meksika
  • 23.06.2014. 08:00

Kolijevka poljoprivrede - raj za chili, avokado i rajčicu

Zahvaljujući fascinantnoj mješavini tradicionalnog i modernog, klišeja i nadrealnog, Meksiko je velika i slikovita zemlja, ali nažalost jako siromašna.

  • 2.590
  • 154
  • 0

Nepregledne pustinje, planine prekrivene vječnim snijegom, prostrane visoravni i tropske kišne šume, antičke ruševine, pješčane plaže, mali kolonijalni gradovi u kojima vrijeme kao da je stalo, egzotična bujna flora i fauna. Sve to čini Meksiko zemljom kontrasta i jednom od najpopularnijih turističkih destinacija.

Zemlja 300 naroda i svi piju tekilu

Po ustavnom uređenju, Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta koji je ujedno i glavni grad, Ciudad de Mexico, jedna od najvećih svjetskih metropola. Po ukupnom broju stanovnika Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, dok je po broju izvornih govornika španjolskog jezika na prvom. No unatoč tomu, španjolski nije službeni jezik jer se uz njega, u ovoj šarolikoj državi, govori čak 62 indijanska jezika. Kada se zbroje sve etničke skupine ove države, dobije se pozamašna brojka pa možemo reći kako je Meksiko zemlja 300 naroda, a tek 10 posto stanovništva je autohtono.

Ako pak pitate svoje bake, mame, tete, u Meksiku žive Esmeralda i Emperatriz, junakinje poznatih telenovela koje su se kod nas prikazivale u devedesetima. No ipak ima još par zanimljivosti koje će nas zasigurno asocirati na Meksiko. Mariachi, tipična meksička glazbena skupina koja svira meksički folk, odnosno meksičku narodnu glazbu. Uz glazbu dolazi i dobra zabava, a uz dobru zabavu i pokoje piće. U Meksiku, to je svima dobro znana tekila, alkoholno piće prvobitno napravljeno u okolini Tequile, grada u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco. Pravi se od biljke agave i obično sadrži od 38 do 40 posto alkohola, ali postoje i neke vrste od 43 do 46 posto alkohola. Što je starija, tekila je tamnija, dok je tek napravljena neobojena.

Meksiko - kolijevka poljoprivrede

Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40.000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova, a prije 9.000 godina su počeli uzgajati kukuruz, nakon čega je došlo do formiranja prvih civilizacija. Mezoamerikanci su ti koji počinju saditi i pripitomljavati kukuruz, ali i grah, chili paprike, tikvice i još mnogo toga. Tijekom kolonijalnog razdoblja, Španjolci uvoze velik broj biljaka, domaćih životinja (uglavnom goveda, koze i ovce) i farme cvatu na velikim privatnim posjedima. Ta se zemlja redistribuira nakon Meksičke revolucije, no krajem 20. stoljeća, ekonomska politika ponovo favorizira velike poljoprivredne posjede, koji danas brojem nadmašuju male obiteljske parcele.

Tradicionalne metode uzgoja na malim parcelama u vlasništvu obitelji i malih zajednica i dalje dominiraju u mnogim regijama, pogotovo one gdje živi autohtono stanovništvo. U tim područjima glavni usjevi su kukuruz, grah i tikvice, baš kao u srednjeameričkom razdoblju. Mnogi seljaci i dalje zarađuju novac od prodaje viška usjeva na lokalnim tržištima, osobito u središnjem i južnom Meksiku. 55 posto autohtonog stanovništva prima manje od minimalne plaće, u odnosu na 20 posto nacionalnog prosjeka, ima slabu zdravstvenu skrb i puno nižu kvalitetu stanovanja.

Raznolikost uzgoja

Danas je poljoprivreda u Meksiku važan sektor gospodarstva zemlje, i povijesno i politički, iako čini vrlo mali udio postotka BDP-a (do 5 posto). Meksiko se proteže na velikom području koje je obilježeno raznim geološkim i klimatskim značajkama, od sušnih pašnjaka do umjerenih, vlažnih farmi s bogatim tlom pa sve do vrućih, vlažnih tropskih zona. Taj široki raspon predstavalja različite uzgojne uvjete pa tako ova zemlja proizvodi više od 350 različitih uzgojnih vrsta godišnje. Glavni uzgojni usjevi su žitarice poput kukuruza i pšenice, tropskog voća, raznog povrća, ali i proizvodnja mlijeka, jaja, uzgoj peradi i svinjetine. Komercijalni poljoprivredni proizvodi uglavnom dolaze iz tri područja zemlje, Tropi u Meksičkom zaljevu i Chiapas gorje, navodnjavane zemlje na sjeveru i sjeverozapadu, i Bajio regije u središnjem Meksiku.

Skoro sav proizvod ide Amerikancima

Izvoz poljoprivrednih proizvoda u SAD je osobito važan, pogotovo nakon provedbe Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA). Dok samo oko 12 posto američkih poljoprivrednih izvoza ide u Meksiko, oko 60 posto poljoprivrednih izvoza Meksika odlazi u SAD. Prema odredbama NAFTA sporazuma, SAD ima prednost u proizvodnji kukuruza, ali Meksiko ima prednost u proizvodnji povrća, voća i pića. Zimsko voće i povrće su dva sektora proizvodnje koja su najbrže rastuća kada se radi o izvozu u SAD. Dva vrlo važna izvozna proizvoda su avokado i rajčica. Zbog higijenskih razloga, SAD je zabranio uvoz meksičkog avokada, ali 1997. odobren je uvoz iz meksičke države Michoacan. Većina rajčice koja se pojede u SAD-u dolazi iz Meksika. Od drugog povrća, Meksiko proizvodi velike količine graha, luka i krumpira.

Egzotična proizvodnja

Iz Meksika stiže puno začina i uzgojnih vrsta koje su za naša uzgojna područja vrlo egzotične. Uzgajaju kavu i šećernu trsku, koji su ujedno i najprofitabilniji tropski usjevi. Kava se izvozi, ali trska je uglavnom za domaće potrošnje. Ostali važni tropski usjevi su voće poput banana, ananasa i manga, ali i kakao, riža i pamuk. Također se uzgaja vanilija, autohtona meksička vrsta. Tu su i razne vrste čili papričica, kao što su jalapeño, habanero i tabasco, po čemu je poznata meksička kuhinja. Smatra se da su čili papričice pripitomljene u Meksiku još prije 6000 godina, a osim u prehrambenoj industriciji, koriste se i u medicini. No zanimljiva činjenica je to da najveći proizvođač i izvoznik čili papričica nije Meksiko već Indija.

Kukuruz - prvi bio i ostao

Kao prva poljoprivredna vrsta uzgajana na područjima Meksika, kukuruz je još uvijek najvažniji usjev u Meksiku. Uzgaja se na gotovo 60 posto poljoprivrednog zemljišta, u vrijednosti od oko 6.7 bilijuna dolara godišnje. Radi se o vrsti bijelog kukuruza, koji je ujedno i ključni sastojak popularnog meksičkog jela tortilla. Dok samodostatna u proizvodnji za prehranu ljudi, polovica Meksika uvozi kukuruz za prehranu životinja, ali u ovom slučaju u pitanju je žuti kukuruz, koji nije tako bitan uzgojni usjev u Meksiku, koliko je bitan u SAD-u.

Osim kukuruza, za prehranu stoke najviše se koriste sirak i lucerna. Sirak je također vrlo bitna žitarica čija uzgojna vrijednost seže do 1.8 bilijuna dolara godišnje te se nalazi na trećem mjestu najbitnijih usjeva u Meksiku. Na sjeverozapadu, najvažniji je uzgoj pšenice, koja se nalazi pak na desetom mjestu najbitnijih usjeva. U odnosu na uzgoj žitarica, uzgoj stoke čini 30 poto meksičke poljoprivredne proizvodnje, no Meksiko nije samodostatan u proizvodnji mesa i ribe, tako da preostale potrebe uvozi iz SAD-a. U južnim dijelovima zemlje, jedna od važnijih djelatnosti je pčelarstvo i Meksiko je jedan od vodećih izvoznika meda.

Na kraju ipak siromaštvo

Naizgled dobre brojke, ali na kraju - deficit u ukupnom poretku. Brojke pokazuju kako proizvodnja Meksika nije dostatna za prehranu stanovništva. No deficit lako prikrivaju investicijskim kapitalom. Ipak, i oni se nadaju boljoj budućnosti. Pokušajima povećanja poljoprivredne proizvodnje, a time i izvoza, polako idu k cilju koji je povećana mogućnost zaposlenja u ruralnim područjima, povećani prihodi i smanjenje ovisnosti o stranom kapitalu.


Povezane biljne vrste

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Meksiko Mariachi Tekila Španjolski jezik Telenovela Kukuruz Pšenica Govedo Poljoprivreda Egzotično voće