Količina humusa je evidentno pala tamo gdje se provodi intenzivna poljoprivredna proizvodnja

"Moj profesor na fakultetu je znao govoriti, što Bog pobrka, on i popravi, ali što čovjek pobrka, to se teško da popraviti", rečenica je kojom je Hrvoje Hefer, voditelj Centra za tlo u Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu (HAPIH) otvorio danas održanu završnu konferenciju projekta Agroekoteh - Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama. On je proveden kroz tri godine u četiri slavonske županije, a rezultati su predstavljeni na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS), koji je ujedno i partner na projektu. 

Tko je kriv za degradaciju tla? Neznanje, pad stočarstva, loša agrotehnika?

Hefer kaže kako su uzorke tla uz pomoć GPS koordinata uzeli još prije 17 godina, a te su podatke iskoristili i za ovaj projekt. Na istim su lokalitetima uzeli 500 uzoraka te napravili analizu.

"Na površinama gdje imamo intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju evidentno pada količina humusa dok to nije slučaj na trajnim nasadima. Stoga moramo više obratiti pozornost na unošenje organske tvari, ona je vrlo važna kako bismo zaustavili pad humusa. To možemo postići unošenjem stajnjaka, gnojnice, ili zelenom gnojidbom", poručio je Hefer i dodao kako je u planu nastavak ovoga projekta. 

Evidentne klimatske promjene

U istraživanju je sudjelovao prof. dr. sc. Domagoj Rastija s FAZOS-a istaknuo je kako su ispitivali tla s različitim sadržajem čestica gline i različitom količinom organske tvari. "Sadržaj organske tvari u tlu je definitivno opao unazad trideset godina. Imamo klimatske promjene, temperatura je narasla u prosjeku za 1,2 stupnja, povećala se brzina vjetra što direktno utječe na evapotranspiraciju i potrebe biljaka za vodom", upozorava Rastija dodajući da pritom nemamo vode. 

"Interesantno, ova godina je ekstremna jer od 2014. godine nismo imali ovakve oborine. No, problem je što imamo jako velika odstupanja od godine do godine. Godišnje gledano, prosjek je zadovoljen, ali je jako velika divergentnost u količini oborina. Naime, nema tla koje može upiti 250 mm oborina u jednom danu. Nema onoga tko to može spasiti, nego samo ublažiti", komentira Rastija. Kaže kako su klimatske promjene evidentne, ali i da ih ne možemo promijeniti nego samo ublažiti negativne učinke na rast i razvoj usjeva. 

Izgubilo se 800.000 eura vrijednosti fosfora

Da se mora kontinuirano raditi na problemima naglasio je i prof.dr.sc. Zdenko Lončarić s FAZOS-a. "Kroz trogodišnju analizu utvrdili smo da je oko 50 posto tala s manje od dva posto humusa što je kritična vrijednost da bismo govorili o njegovoj poželjnoj elastičnosti i plodnosti. Oko 50 posto tala je kiselo i čak više od 50 posto u najslabijim klasama raspoloživosti fosfora", ističe Lončarić dajući primjere kako ima tala koja su degradirana, a trebalo ih je popraviti fosforom dok je s druge strane 20 posto onih gdje je ta razina podignuta, a već su bila bogata tim elementom. 

Tome doprinosi i činjenica da je nekada tlo bilo plodnije pa se nije marilo koliko se mineralnih gnojiva koristi zbog čega se razina ovog elementa smanjivala. "Računajući sam došao do broja da se na 1.800 hektara koje smo analizirali, kroz 15 godina izgubilo oko 800.000 eura vrijednosti fosfora. I to samo na onim površinama gdje se griješilo i dodavao gdje nije bio potreban", ističe Lončarić. 

Neizostavna analiza tla

S obzirom da je orijentacija i Europske unije ka smanjivanju upotrebe mineralnih gnojiva, kaže kako moramo podići kapacitet humoznosti tala da bismo uopće mogli razmišljati o učinkovitom smanjivanju mineralne gnojidbe. "Sve mjere koje možemo i moramo provoditi usmjerene su istovremeno ka povećanju plodnosti tla kroz kalcizaciju i organsku gnojidbu, što smo godinama zapostavljali ili nismo provodili na odgovarajući način. Također, važna je optimizacija mineralnih gnojiva." 

Lončarić je naglasio i da moramo biti svjesni da bez analize tla ne možemo razmišljati o potrebnim mjerama. "Trebamo izgraditi sustav u kojem moramo znati da analiziramo tlo zato jer nam je to korisno, a ne zato jer moramo", poručio je.