Koje su mogućnosti za poljoprivrednike u planu za industrijsku tranziciju?

"Intenzivno radimo na promociji plana industrijske tranzicije za Panonsku Hrvatsku", poručio je okupljenima na Baranjskom poljoprivrednom sajmu u Lugu, ravnatelj Županijske razvojne agencije (ŽRA) Osječko-baranjske županije Denis Ćosić.

Odmah je to i pojednostavio. Kaže kako je riječ o planu koji obuhvaća osam hrvatskih županija od kojih je pet slavonskih te Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka kojima je na raspolaganju ukupno 200 milijuna eura. 

"Zapravo, plan industrijske tranzicije se temelji na tradiciji navedenih prostora, njihovih industrijskih grana i proizvodnje. Njima dodajemo digitalni dio odnosno softveraše i developere koji mogu biti iznimna podrška ovoj industriji", pokušava što više približiti ono na što su se u ŽRA fokusirali. 

Ističe kako je u doba pandemije koronavirusa napravljen ogroman iskorak u digitalizaciji poljoprivrednog sektora. Napravljen je prozor u virtualni svijet, upravo kroz digitalizaciju.

"OPG-ovci, poljoprivredni proizvođači svoje su proizvode tada plasirali preko društvenih mreža ili drugih platformi i direktno ih dostavljali kupcima", kaže Ćosić napominjući kako je to zapravo dobar način da poljoprivredni proizvodi ne završe na policama velikih trgovačkih lanaca i otkupljeni po znatno nižim cijenama. 

Koristiti mogućnosti interneta 

"Kupac tako dobije svjež, kvalitetan proizvod, a proizvođač ostvari bolju cijenu", sažima ravnatelj ŽRA.

Ilustrirajući primjerom iz pandemije Ćosić kaže kako je to iskorak koji se može napraviti, promijeniti način razmišljanja kako se sve ne mora prodati 'na kućnom pragu' ili odlaskom na tržnicu, nego koristiti i neke druge alate, poput interneta koji je ništa drugo, nego globalno tržište.

"Ako dobro promoviramo svoj proizvod koji je kvalitetan kroz kreativne industrije, a ljudi vole brendirano, u našem slučaju znaju i sljedivost toga proizvoda od polja do stola, onda možemo ostvariti dodatnu vrijednost", ističe čelnik ŽRA napominjući kako je potrebno napraviti mali iskorak, uz određene inovacije te osluškujući istraživački i znanstveni sektor s kojim se umrežavaju.

"Tako ćemo dobiti isti proizvod u nekom drugom obliku, upakiran, brendiran, prepoznatljiv, za kojega postižemo veću cijenu", napominje uzimajući za ilustraciju primjer baranjske začinske paprike koju, kako kaže, još uvijek prodajemo u 'onim vrećicama za hladnjak'.

Začinska paprika, podolac, ali i višnje 

Povezujući začinsku papriku s turizmom, nastavlja, i podolcem, autohtonim govedom s ovih prostora od kojega se pravi perkelt, može se dobiti proizvod dodatne vrijednosti.

"Turistu koji kuša taj perkelt, ponudimo i recept za to jelo na njegovom jeziku kao i brendirano malo pakiranje te paprike", izdvaja konkretan primjer. Baranjska začinska paprika tako se može ponuditi, nabraja, i uz fiš paprikaš, čobanac, odnosno sva tradicijska jela koja ga imaju u svojoj recepturi pripreme.

Slična je i priča s višnjama, dodaje. Plod kada dozrije na stablu može izdržati dva do tri dana u vrijeme branja, a isto tako vrlo brzo se mora prodati ili predati na preradu. Zamrzavanje u distribucijskom centru je bila jedna od ideja, ali u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom saznali su da otkoštena višnja postiže još veću cijenu dok se koštica može iskoristiti za brašno, organsko gnojivo.

"I to je ta priča, da iskoristimo maksimalno ono što nam stigne s polja, prezentiramo ga na drugačiji način i prodajemo ga brendiranog po puno većoj cijeni", napominje Ćosić dodajući kako upravo rade na promociji takvih ideja.