Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno na policama trgovačkih lanaca prodaje po onima kojoj domaće ne može konkurirati. Slično je i s voćem i povrćem, a posebice s mesom i pekarskim proizvodima, navode iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Svi sektori hrvatske poljoprivrede pod snažnim su pritiskom nelojalne konkurencije, a iako se očekivalo da će Hrvatska država zbog korona krize započeti zaokret i više raditi na podizanju samodostatnosti i kontroliranja uvoza do toga nije došlo, priopćila je Hrvatska poljoprivredna komora.
Kako navode, situacija na terenu i u trgovini pokazuje da je hrvatsko tržište preplavljeno robom iz uvoza, po dampinškim cijenama, zbog čega je važno poduzeti hitnu reakciju nadležnih institucija te strože primijeniti sve odredbe Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, ali i Zakona o trgovini kao i kažnjavati one za koje se utvrdi da nude robu ispod proizvođačkih cijena, zaključak je 27. sjednice Upravnog odbora HPK.
"Zahtijevamo od Ministarstva poljoprivrede da uputi oštar apel ostalim nadležnim institucijama i inspekcijama, kako bi pojačale kontrole na tržištu te da se formira radna grupa koja će izraditi analizu cijena na tržištu s koja dolaze ogromne količine roba, posebice mlijeka, mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, kako bi se utvrdilo jesu li cijene po kojima se nude uvozne robe u hrvatskoj trgovini niže od proizvođačkih cijena nego što su one u državama iz kojih se uvozi. Posebno je važno da se kreira i hitna intervencijska mjera kojom će se pomoći proizvođačima da održe svoju proizvodnju i uspiju koliko toliko konkurirati prevelikom uvozu roba, odnosno tržišnih viškova koji su preplavili naše tržište, iako smo se svi zaklinjali u domaću proizvodnju tijekom korona krize.
Izostala je reakcija države, a sada kad imamo stabilnu Vladu očekujemo od svih aktera u politici i institucija da shvate kako je kriza hrvatske poljoprivrede na vrhuncu i da je hitno potrebno nešto napraviti. Na ovaj način domaćoj poljoprivredi prijeti daljnje urušavanje", izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Hrvatska, dodaju, ima EU zakone i propise, ali oni su mrtvo slovo na papiru jer se ne primjenjuju i nema adekvatne reakcije inspekcija i cijelog sustava u trenutku kada hrvatska proizvodnja dolazi na tržište. Potrebno je stoga napraviti analize cijena na tržištu te u proizvođačke cijene uvoznih roba ukalkulirati transport, trgovačke marže i sve druge troškove, a potom utvrditi radi li se o dampingu te reagirati na način kao što to rade druge države koje su uredile svoje tržište i vode brigu o svojoj proizvodnji.
"Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno na policama trgovačkih lanaca prodaje po cijenama kojoj domaće ne može konkurirati. Slično je i s voćem i povrćem, a posebice mesom i pekarskim proizvodima", navode iz HPK.
Kada je riječ o tržištu mlijeka situacija je alarmantna. UO HPK ističe kako se otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj nije mijenjala zadnje dvije godine, a izgubili smo kontinuitet u investiranju u farme i proizvodnju.
"Ako želimo podići proizvodnju na 600 milijuna litara, što je strateški cilj, potrebno su snažne investicije ali i uređivanje tržišta. Državi je dovoljno da kroz dostupne EU sustave dođe do podataka i napravi analizu otkupnih cijena mlijeka u zemljama odakle nam mlijeko dolazi, a potom pregleda trgovačke kataloge i akcije po kojima se mlijeko iz uvoza prodaje našim potrošačima. Lako je utvrditi da se radi o dampinškim cijenama i nelojalnoj konkurenciji kojoj je teško konkurirati, a takva situacija traje godinama“, ocjena je HPK.
Rešetar: Strategija poljoprivrede mora definirati kako proizvesti 600 milijuna kg mlijeka
Istaknuli su i da je turistička sezona dobra, ali meso se ne prodaje. "Za očekivati je bilo da će porasti potražnja za domaćim mesom, no na žalost klanje u Hrvatskoj je tijekom turističke sezone smanjeno za jednu trećinu. To je jasan dokaz da su se svi okrenuli uvozu mesa i da nam na tržište dolazi tržišni viškovi zemalja iz kojih uvozimo, a kojemu domaći proizvođači ne mogu konkurirati. Sve to stvara ogromne tržišne viškove domaće robe, pa su upitna sva ulaganje i davanje potpore hrvatskim proizvođačima, ako proizvođači mukotrpno rade, bore se, proizvode, a u konačnici svoju robu nemaju kome prodati", istaknuto je.
Odbor za ratarstvo HPK, pak, podnio je izvještaj o ovogodišnjoj žetvi pšenice i ječma u kojem se ističe kako je Hrvatska ostvarila odličnu proizvodnju i prinose, ali otkupljivači mijenjaju standarde otkupa kako im odgovara u trenutku kada pšenica i ječam dođu do silosa, s ciljem da sruše cijene.
"Kodeks za otkup žitarica koji je na snazi ne funkcionira, odnosno funkcionira tako da otkupljivači mijenjaju standarde onako kako im odgovara s ciljem rušenja otkupne cijene. Hrvatska ima najnižu otkupnu cijenu u regiji i EU, a otkupljivači tvrde kako nema interesa za izvozom tržišnih viškova domaće pšenice što nije točno, jer smo svjedoci da kamioni ipak odlaze izvan zemlje. Ovakvo je stanje neodrživo, a iako smo zatražili da se na otkupno mjestu jasno istaknu uvjeti, to se nije dogodilo", zaključio je Upravni odbor te zatražio da se aktiviraju odredbe Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi i zaštiti proizvodnja.
Očekujemo od svih aktera u politici i institucija da shvate kako je kriza hrvatske poljoprivrede na vrhuncu i da je hitno potrebno nešto napraviti. Na ovaj način domaćoj poljoprivredi prijeti daljnje urušavanje, kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Zahtijevaju i da Vlada podnose izvješće o stanju robnih rezervi te propiše kako država mora imati robne zalihe za najmanje godinu dana, da bi se osigurala prehrambena suverenost i stabilnost tržišta ako će se korona kriza nastaviti. Proizvođači pšenice traže i da se više novca usmjeri na investicije u male domaće mlinsko-pekarske tvrtke koje će pokrenuti veću proizvodnju zamrznutih pekarskih proizvoda koje dolaze u Hrvatsku u ogromnim količinama.
"Svjesni smo da problema na terenu ima puno, a upravo kroz izradu nove Strategije želimo to mijenjati i smatramo HPK stožernim partnerom koji će sa svojim prijedlozima pomoći da uredimo domaće tržište. Hrvatska Vlada će učiniti sve kako bi se poljoprivreda održala i osnažila kao strateška grana jer je to cilj svima. Na svima nama je da zajedno učinimo sve da ne dođe do urušavanje proizvodnje, ali i funkcioniranja tržišta“, rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.
HPK je priopćio i da je Hrvatski operater tržišta energije d.o.o. objavio Javni poziv za prikupljanje ponuda s uvjetima za sudjelovanje na natječaju za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Domaći povrćari na koljenima, uvoz i u korona krizi rastao za 11%
"Poljoprivreda koja prema svim EU dokumentima treba imati značajno mjesto doprinosu obnovljivih izvora energije, s ciljem jačanja konkurentnosti sektora prema uzoru ostalih članica EU nije niti spomenuta. U dodjeli kvota dobila je jedva 10 posto. Postavlja se pitanje zašto RH i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne koristi poljoprivredu kao važan sektor u doprinosu obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, osobito stočarstvo kojemu ce u novom programskom razdoblju to biti jedan od načina smanjenja CO2 i jačanja konkurentnosti te stvaranje novih radnih mjesta“, kazao je Mladen Jakopović.
Komora je, naglašavaju, u nekoliko navrata tražila veći udio kvota za poljoprivredni sektor, razvoj bioplinskih postrojenja, veći udio korištenja ostataka i otpada iz svih grana poljoprivrede radi jačanja sektora najpogođenijeg stočarstva koje je u kontinuiranom padu, a sluha za razvoj poljoprivrede sukladno novim trendovima EU u RH očito nema.
Od Ministarstva su zatražili da HPK čini 51 posto članova svih Povjerenstava kako bi svoje prijedloge lakše prezentirali. Zatražili su izmjene i dopune Zakona o Komori koji je usvojen prije 2 godine, "ali zbog inertnosti Agencije za plaćanje pojedine odredbe, posebice one oko funkcioniranja i naplate članarine nikada nisu zaživjele", zaključuje se u priopćenju.
Tagovi
Autorica