Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rani mrazevi
  • 29.09.2020. 10:00

Kako zaštititi biljke od ranih mrazeva?

Poštujte rokove, postavljajte lukove od folije, prskajte "plavo", prihranite, očistite zasad i još mnogo toga saznajte kako da preventivno zaštite biljke od mraza, bilo one povrtarske, ratarske ili voćarske kulture.

Foto: JumpStory
  • 491
  • 14
  • 0

Iako su rani jesenji mrazevi manje opasni i bezazleniji u odnosu na kasne prolećne mrazeve, bez obzira na sve, poljoprivrednici moraju biti pripremljeni kako bi omogućili povrtarskim, ratarskim i voćarskim kulturama da spremno uđu u zimski period i smanjili infektni potencijal sledeće godine te omogućili da u ranim prolećnim danima daju što kvalitetniji rod.

"Svim povrtarskim biljkama dugog dana kao što je paradajz, krastavac, boranija, već prvi jesenji mrazevi prekidaju protok hranljivih materija i one izumiru", reči su Lidije Vulović, stručnjaka za zaštitu bilja iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Kragujevac.

U fazi bokorenja biljka manje osetljiva na mraz

Naša sagovornica ističe da su povrtaske kulture najosetljivije, kao i ratarske, u fazi nicanja, odnosno pojave klice.

Zaštita od mraza - ventilator koji štiti površinu od sedam hektara

"Ako se u tom momentu pojavi mraz onda dolazi do njihovog totalnog uvenuća. Zato moramo pravilno na vreme pripremiti leje, slušati vremensku prognozu i bilo bi dobro da bar sedam dana ne dođe do mrazeva nakon njihove setve, a uz to redovno polivati i na taj način iskoristiti ove lepe dane podstičući biljku da što ranije klija formirajući bokoriće", priča nam Vulovićeva objašnjavajući nam da u fazi bokorenja mrazevi mogu manje štetiti biljkama.

Moramo pravilno na vreme pripremiti leje kako ne bi došlo do izmrzavanja (foto: Depositphotos/deerphoto)

"U slučaju da se ipak dogodi mraz u fazi koja nije adekvatna za biljke ili u fazi bokorenja, potrebno je napraviti priručne, preventivne ili primitivne tunele putem lukova od folije ili pokriti agrotekstilom. Možemo primeniti sve alternative, efekti su isti - jer su ti mrazevi obično kratkog daha, ali mogu mnogo naneti štete. Ako se najavljuju manji mrazevi može i tanje tkanine, folije ili tanji agrotekstil", kaže kragujevački stručnjak i dodaje da nakon par sati od prolaska mraza možemo skloniti zaštitu kako bi biljka nastavila da koristi sunčeve zrake, adekvatno bila provetrena i nastavila svoj dalji rad što je posebno važno za biljke u staklenicima.

Poštovati preventivne rokove

Nastavivši o ratarskim kulturama, naša sagovornica napominje da je potrebno da se poštuju preventivni rokovi koji su od 5. oktobra do 5. novembra idealni jer ne možemo bitno uticati na mrazeve zato što su površine veoma velike.

"Ne samo zbog temprature nego i zbog dužine dana i rasporeda vlage, jer samo u tom periodu biljka može da da adekvatan i zdrav, odnosno kvalitetan prinos."

Očistimo voćnjak da patogni ne bi prezimeli

Za sada se čeka završetak berbe koštunjavog i jabučastog voća, kao i vinograda "čije su vinske sorte retko gde još uvek obrane i izmuljane, a stonih sorti se očekuje berba za nekih pet do sedam dana". Odmah nakon berbe, preporučuje nam Vulovićeva, da se primenjuju sve potrebne higijensko-sanitarne, agrotehničke i pomotehničke mere kako bi naše voćnjake i vinograde na vreme spremili za zimski period i smanjili njihov infektivni potencijal.

Zaštitite organe jabuke od mraza

"Tokom vegetacije biljka je bila podložna razvoju pojedinih bolesti i štetotična koje ostavljaju potencijalni materijal za prezimljavanje i nastavljanje razvića bolesti i štetočina u rano proleće. Da bi to izbegli i omogućili voćnjaku da se pravilno razvija uz što manje infektnog potencijala onda je potrebno da, nakon berbe, očistimo sve polomljene grančice i opalo lišće, kao i da pokosimo voćnjak", kaže naša sagovornica i dodaje da zatim, plodove koji ostaju sasušeni na samim krošnjama ili opadnu na površinu zemlje obavezno treba pokupiti, jer su to idealna mesta za prezimljavanje patogena, ali i za prezimljavanje određenih stadijuma insekata koji su ostali u voćnjaku.

Hemijskom analizom do prave količine đubriva

Nakon svega toga, ističe, potrebno je uraditi adekvatnu i pravilnu prihranu, ali tek kad odradimo kontrolu plodnosti zemljišta. Na osnovu agrohemijske analize, tačno se zna koliko i kog đubriva je potrebno primeniti u voću, saznajemo od Vulovićeve koja dodaje da bi trebalo na svakih četiri do pet godina, zbog strukture zemljišta, razvoja korenog sistema i otpornosti biljaka, primeniti i stajsko đubrivo.

Besplatnom analizom zemljišta do boljih prinosa

"Ukoliko hemijska analiza pokaže da je zemljište kiselo za određeni zasad, potrebno je odraditi kalcifikaciju zemljišta, odnosno primeniti krečno đubrivo zajedno sa stajnjakom jer će se tako promeniti pH vrednost te dovesti do idealne za tu kulturu."

U periodu kada se ne primenjuje stajsko đubrivo u jesen, potrebno je đubrenje fosforom i kalijumom i tako održati tokom zime kondiciju voćnjaka. Tek u rano proleće, prema preporuci koja se dobije nakon agrohemijske analize, treba odraditi prihranu azotnim đubrivom, a nikako pre, jer azotno đubrivo podstiče biljke na rani razvoj lista lastara.

Bakarno "kupanje"

Pogotovo u voćnjacima i vinogradima gde smo imali ozbiljnije probleme tokom vegetacije, preporučuje se kupanje voća bakarnih preparata u dva navrata: nakon opadanja lista 70 odsto i posle potpunog opadanja lista jer služi kao dezinfekciono sredstvo kojim se smanjuje insektivni potencijal i brojnost patogena. Pod "kupanjem" misli se na korišćenje veće količine vode, preporučuje se za višegodišnje zasade odnosno za voćnjake korišćenje minimalno ili više od 1.000 litara vode po hektaru, a za vinovu lozu 600 litara po hektaru.

"Tako se one ekonomski najznačajnije bolesti koje najviše štete nanose zasadu smanjuju kako u vinogradu tako u koštunjavom, a u poslednje vreme se preporučuje i primena bakarnih preparata u jabučastom voću naročito u dunji, kruški i jabuci gde se tokom leta pojavila ervinija u većem procentu", naglašava stručnjak za zaštitu bilja posebno obraćajući pažnju da se bakarni preparati ne smeju koristiti ispod sedam stepeni jer tada dolazi do fitotoksičnosti i ne samo što imaju umanjeno dejstvo već mogu i da škode biljci.

Kako pravilno pripremiti i primeniti bordovsku čorbu?

"Kod koštunjavog voća, vrlo je bitno da se krajem jeseni uradi krečenje voća, pogotovo da se obrati pažnja na voćnjake koji se nalaze na južnog ekspoziciji jer se brže zagrevaju tokom zime i brže kreće vegetacija."

U suprotnom, definitivno u svakom voćnjaku će doći do prevremenog kretanja sokova u najtoplijim delovima dana, ali će zato tokom prolećnih noći doći do brzih smrzavanja i pucanja provodnih snopića i svih tkiva, čak i kore.

"To predstavlja ulazna vrata za bakterije koje izazivaju smolotočinu i uz pomoć prenosnika, čoveka ili insekata, inficiraju se i druge biljke. Ako se smolotočina još tokom jeseni javila ili tokom vegetacije, pre zime u toku krečenja voća svuda gde ima pukotina ili smole oštrim predmetom treba očistiti mesto, pod pristiskom da se dezinfikuje papirnim preparatom i premaže kalemarskim voskom te se na taj način napravi vakuum da rana nema dodir s vazduhom i omogući da biljka s preostalim delom nastavi nesmetani razvoj tokom sledeće vegetacije", napominje naša sagovornica.

Uloga mineralnog ulja

Dodatno naglašava da odmah nakon rezidbe voćnjala ili vinove loze, treba odraditi prskanje pravim uljem ili kombinacijom mineralnog ulja i bakarnih preparata u proleće pre kretanja vegetacije iz razloga da bi se još jedanput izvršila dezinfekcija zasada. Mineralno ulje ima ulogu da smanji brojnost razvojnih stadijuma vaši, insekata i grinja, i takođe se koristi veća količina vode da bi se voće "okupalo" od vrha krošnje.

"Odnosno da preparat bukvalno sklizne pored stabla i da padne na zemlju koliko je krošnja široka sprečavajući dotok vazduha u zemlji tako umanjujući razvoj patogena i insekata koji ispod sitnih čestica zemlje nalaze idealno mesto za svoje prezimljavanje."


Tagovi

Jesenji mrazevi Lidija Vulović Zaštita bilja od mraza Rezidba Plavo prskanje Smolotočina Ervinija Bokorenje Fosfor i kalijum


Autor

Aleksa Jadžić

Više [+]

Sasvim običan dan jednog mladog čarobnjaka je stalna želja za učenjem koja je Aleksu uvela u zakovitlani točak novinarstva kroz objave portala iSerbia i zvuke Radio Beograda 2.