Jesenska sovica: Invazivni štetnik pred vratima Europe

Najinvazivniji svjetski štetnik jesenska sovica (Spodoptera frugiperda) sve više se širi i uništava milijarde dolara vrijedne usjeve. Najviše su ugroženi usjevi kukuruza i drugih žitarica, ali i povrće, voće i drugo bilje.

Izvršni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Qu Dongyu je rekao da se radi o štetniku koji ne poznaje granice i munjevito se širi zauzimajući sve veće svjetske površine. Odobreno je produženje vremenskog okvira za Globalnu akciju do kraja 2023. godine uz proširenje aktivnosti.

U 2016. godini je prijavljena pojava sovice u šest afričkih zemalja. Kako se brzo proširila govori podatak da je 78 zemalja Afrike, Bliskog istoka, Azije i Pacifika prijavilo prisustvo i štete.

Procijenjeno je da samo u Africi ličinke jesenske sovice naprave štetu u visini do 9,4 milijarde dolara zbog gubitka prinosa.

Rezultat toga je povećanje upotrebe pesticida i smanjenje uroda, odnosno hrane. Ugroženo je zdravlje ljudi i prirodne sredine. Kako bi dali odgovor na situaciju "FAO Global Action for Fall Armyworm Control"koordinira sveobuhvatne mjere širom Afrike, Bliskog istoka i Azije. Uspostavljen je mehanizam koordinacije sa svjetske razine do poljoprivrednika, testirani su mehanizmi integralne zaštite u osam geo zona, a stvoreni su hibridi kukuruza koji pokazuju otpornost na ovog kukca.

FAO je u prosincu 2019. pokrenuo Globalnu akciju za suzbijanje jesenskih sovica (2019.-2022.) kao brz odgovor na invazivno širenje.

Obučeno je preko 140.000 terenskih radnika i poljoprivrednika u Africi kako bi se mogli uključiti u mjere zaštite usjeva.

Kakvi su rezultati poduzetih mjera?

Prema izvješćima, provođenje mjera obećavaju dobre rezultate. Zahvaljujući njihovoj realizaciji u Burkini Faso se navodi da su gubici prinosa uzrokovani sovicama konstantno na ili ispod pet posto od 2020. godine. Efikasnost biopesticida i biološke kontrole su do 90 posto.

Provođenje mjera je nailazilo na brojne probleme kao što su pandemija i nemogućnost okupljanja i obuke poljoprivrednika i stručnjaka, neujednačeno provođenje u državama, a upotreba opasnih pesticida i dalje je aktualna.

Karakteristike jesenske sovice

Štetnik pripada porodici sovica Noctuidae. Vodi porijeklo iz tropskog i suptropskog područja Amerike. Štete čine gusjenice koje se hrane na listovima biljaka. Hrane se na preko 80 biljnih vrsta, a kukuruz je na prvom mjestu ishrane. Od njih stradaju i rajčice, luk, grah, batat, lucerna, kupusnjače, jabuka, jagoda, naranče, breskve, proso, sirak, duhan, krizanteme, pelargonije i brojne druge vrste. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje. Osim na listovima, ličinke se hrane i na klipu kukuruza što djeluje na kvalitetu zrna i smanjuje prinos. Ubušuju se u plodove rajčice i drugog povrća.

Ima više generacija godišnje. Životni ciklus tijekom ljeta traje mjesec dana, a razvoj proljetnih i jesenskih može trajati i do dva mjeseca. Podnose temperature između 15 i 35ºC, a optimalna je od 20 do 30ºC. Odrasle jedinke jesenske sovice odlični su i izdržljivi letači. Mogu noću preletjeti i do 100 km.

Do sada je spriječen ulazak karantenskog štetnika putem robnih pošiljki. Veliki problem je što se brzo širi i zabilježen je u Egiptu (2019.) i Izraelu (2020.) što predstavlja veliki izazov da se spriječi dolazak ovog opasnog insekta na područje Europe.