Jakovina u Saboru predstavio zakon o poljoprivrednom zemljištu

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina jutros je u Saboru predstavio konačni tekst novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji predviđa ubrzavanje raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, povećanje njegova korištenja te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog zemljišta.

Jakovina je naglasio kako se novi zakon predlaže i s ciljem formiranja jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivredne proizvodnje s obzirom na zemljišne resurse, a omogućeno je, dodao je, i ubrzanje procesa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

Uvodi se, rekao je, i veća disciplina u procesu prenamjene poljoprivrednog zemljišta, te, po prvi put, i informacijski sustav koji će poboljšati upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

Sve navedene mjere, istaknuo je ministar, nužne su i zbog statističkih podataka koji ne govore u prilog razvoju poljoprivredne proizvodnje - od gotovo 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj 890 tisuće hektara otpada na vlasništvo države ili 33 posto, a u 10 godina po postojećem zakonu stavljeno je u funkciju manje od 30 posto, odnosno samo 262 tisuće hektara.

Razloge za donošenje novoga zakona Jakovina vidi i u brojnim zaprekama koje usporavaju proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, te njegovo nekorištenje za poljoprivrednu proizvodnju, što rezultira povećanim neobrađenim područjima.

Velik je problem, dodao je, i stalni trend usitnjavanja proizvodnih parcela koje za posljedicu ima smanjenje površina zemljišta po poljoprivrednom gospodarstvu - hrvatski prosjek je oko 5,6 hektara po gospodarstvu što je znatno niže od prosjeka EU.

Zbog svega navedenog, rekao je, predloženi zakon ukida programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje su radile i taj postupak provodile jedinice lokalne samouprave, a time i dosadašnji način raspolaganja putem prodaje i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka.

Zakon kao osnovni oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države predviđa zakup i zakup za ribnjake putem javnog poziva na rok do 50 godina.

Propisuje se i mogućnost privremenog raspolaganja bez javnog poziva, te, iznimno i s ciljem okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, prodaja po tržnim cijenama.

Postupak raspolaganja provodit će Agencija za poljoprivredno zemljište putem precizirane procedure koja će, naglasio je, biti puno brža, učinkovitija i transparentnija.

Zakon propisuje da će se vrednovanje prilikom dodjele poljoprivrednog zemljišta u zakup obavljati na način da će gospodarski program nositi 60 od mogućih 100 bodova, 20 bodova nosi dosadašnji posjednik u mirnom posjedu temeljem gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a 20 bodova nosi visina ponuđene zakupnine.

U odnosu na prvo čitanje zakon je doživio određene promjene, pa su tako izmjenjene odredbe o pravu vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, na način da strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva jedino u slučaju nasljeđivanja.

Propisana je namjena sredstava ostvarenih od naknade za promjenu namjene zemljišta - to je prihod proračuna jedinica lokalne samouprave, i to isključivo za okrupnjavanje, privođenje funkciji, povećanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta te sređivanje njegovog zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja.

Povećan je broj članova povjerenstava za dodjelu zakupa i zakupa za ribnjake - povjerenstva će imati pet članova od kojih će tri davati Agencija, a dva lokalna samouprava - jednog njezino izvršno, a drugog predstavničko tijelo.

U krugu osoba koje mogu biti sudionici poziva za zakup kod te kod prava prvenstva dodane su, uz fizičke i pravne osobe, i nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te zadruge koje se bave poljoprivrednom djelatnošću.

O Zakonu o poljoprivrednom zemljištu raspravljaju saborski klubovi, a njihovu raspravu s galerije prate predstavnici udruga poljoprivrednika.

Foto: RGBStock.com